broj: 1-2/2007        pdf (22,2 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
     
Branimir Prpić
ŠUMA I GLOBALNO ZATOPLJENJE KLIME     PDF    TXT     HR 1
Nedavno održani skup znanstvenika u Parizu, potvrdio je kako je uzrok globalnoga zatopljenja na Zemlji nerazumno ponašanje čovjeka. Prekomjernim korišćenjem fosilnih goriva atmosfera se obogaćuje ugljičnim dioksidom, povećavajući učinak “staklenika atmosfere”. Kud smo, doduše manje od ostalih, onečistili tlo i vode pesticidima, teškim kovinama (Cd iz naših fosfornih gnojiva), urbanim i industrijskim otpadom, ugrozili smo donedavno normalan ljudski život neugodnim klimatskim ekscesima (bujice i poplave, orkanski vjetrovi, suše) te promjenom “kemijske klime” u atmosferi. Kakav je utjecaj na šume i kako šuma utječe na današnje klimatske promjene? Šuma je prva osjetila promjenu stanja u sastavu zraka uzrokovanom tvorničkim dimnjacima tehničke civilizacije XIX. i XX. stoljeća pojavom masovnoga sušenja šumskoga drveća, te naporima šumara za obnovu djelomično ili potpuno osušene šume. Klimatske promjene utječu i na šumsko drveće, ali ne u tolikoj mjeri da bi ugrozile šume jer se drveće u pravilu, odlikuje širokom ekološkom valencijom i prilagodbom na promjenjene klimatske prilike. U prilagodbi su vrlo korisne naše prirodne i mješovite šume. Vrste s užom ekološkom valencijom, primjerice obična jela, teško se prilagode trajnijem zatopljenju, što je posvjedočeno rezultatima praćenja propadanja šuma u posljednjih 20 godina. Velike poteškoće mogu izazvati štetočinje kojima više pogoduju promijenjene klimatske prilike. Kako šume povoljno utječu na pojavu globalnoga zatopljenja? Ponajprije ublažavanjem klimatskih nepogoda. U posljednje vrijeme sve su češće kratkotrajne velike količine kiše koje šuma na učinkovit način ublažava. Ona smanjuje visoke vodne valove ublažavajući poplave. Prema Kantoru (poseban broj Šumarskoga lista 2005. g.) planinska šuma (nije prirodna šuma kao u nas, dakle manje učinkovita) ublažava kišnu oluju do 50 mm, a neprekinute oborine do 100 mm manifestiraju se s ukupnom količinom otjecanja iz šume, ali sa stajališta vodnoga gospodarstva djelotvornost ublažavanja je još uvijek prihvatljiva. Prag od 150 do 200 mm autor smatra kritičnom granicom za djelotvornu redukciju poplava šumom. Šuma će u najviše slučajeva ublažiti nepovoljne posljedice velikih količina kiše koja padne u kratkome razdoblju. Šuma, nadalje, sprječava eroziju tla i bujice, a voda koja se procjedi kroz šumsko tlo ulazi pitka u podzemne tokove i izvorišta. U sušnim razdobljima koja prate klimatske promjene šuma utječe na ravnomjerno dotjecanje pitke vode u izvorišta. Jedna od vrlo cijenjenih općekorisnih funkcija šuma je vezivanje ugljika tijekom fotosinteze. Svjetske šume uz fitoplankton mora i oceana vezuju fotosintezom goleme količine ugljičnoga dioksida, najopasnijega stakleničkoga plina te tako ublažavaju učinak staklenika atmosfere i brzinu zatopljenja na Zemlji. Šume u Hrvatskoj vezuju, primjerice, više od 5 milijuna tona ugljika, što je značajna količina u bilanci dogovorenoga smanjenja ugljičnoga dioksida za našu državu. Da bi šuma bila učinkovita u vezivanju ugljika, drveće mora biti u životnoj dobi od mlade šume do godina života kada se pojavljuje fiziološko slabljenje drveća, u smislu smanjenja učinka fotosinteze, odnosno proizvodnje biomase te povećanja količine transpiracije i potrošnje kisika. Za svaku vrstu drveća to je vrijeme različito. Optimalno vezivanje ugljika postiže se prirodnim gospodarenjem šumom, a prekomjernim starenjem i prepuštanjem šume potpuno prirodnom razvoju, primjerice u prašumi, vezivanje se znatno smanjuje, jer su razdoblja starenja i raspadanja prašume dugoročna (ovisno o vrsti drveća 100 i više godina) i tada je šuma praktički vrlo smanjenih općekorisnih funkcija. Smatra se kako bi šumsko-uzgojne postupke u šumskim površinama zaštićene prirode trebalo prilagoditi ponajprije aktivnoj zaštiti, koja će dati prednost očuvanju genofonda i biološke raznolikosti te vezivanju ugljika, a potpuno zaštićene površine od kojih se očekuju sekundarne prašume, ograničiti na razumne površine s ciljem multidisciplinarnih znanstvenih istraživanja. To je područje šumarstva u kojemu treba intenzivnije istraživati. Prof. dr. sc. Branimir Prpić
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Božić, M., J. Čavlović, M. Vedriš, M. Jazbec UDK 630* 523 (001)
Modeliranje debljine kore stabala obične jele (Abies alba Mill.)     pdf    TXT     HR     EN 3
Ballian, D., F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič UDK 630* 165 (001)
Genetička diferenciranost subpopulacija obične smreke (Picea abies (L.) Karst.) na planini Igman     pdf    TXT     HR     EN 13
Majnarić. D. UDK 630* 156 (001)
Odstrjel i otpad smeđeg medvjeda u Gorskom kotaru     pdf    TXT     HR     EN 25
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Bezak, K., D. Kuric, M. Vrebčević UDK 630* 612
Disipativna (razbacana) struktura sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici “Slavir”     pdf    TXT     HR     EN 35
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Trinajstić, I. UDK 630* 164
O problemu međusobnog razlikovanja hrastova Quercus pubescens Willd. i Quercus virgiliana (Ten.) Ten.     pdf    TXT     HR     EN 57
Sabadi, R. UDK 630* 721 + 722
Promocija šumskih i drvnih proizvoda sajmovanjem     pdf    TXT     HR     EN 61
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Gugutka (Streptopelia decaocto Frivaldszky)     PDF    TXT 75
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Sabadi, R.
Vox clamantis in deserto     PDF    TXT 76
 
AKTUALNO
     
Frković, A.
Vjetruša – ptica 2007. godine     PDF    TXT 76
HŠD – Ogranak Bjelovar
4. Bjelovarski sajam fotografije “Šuma okom šumara” s međunarodnim sudjelovanjem     PDF    TXT 78
 
OBLJETNICE
     
Skoko, M.
150 Obljetnica rođenja Frana Žavera Kesterčaneka (1856 – 2006)     PDF    TXT 79
Grospić, F.
Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva proslavilo je 125. obljetnicu organiziranog lovstva u Hrvatskoj     PDF    TXT 82
 
MEĐUNARODNA SURADNJA
     
Glavaš, M., M. Dautbašić, T. Treštić
Nastavna i znanstvena suradnja zagrebačkog i sarajevskog Šumarskog fakulteta     PDF    TXT 83
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Anić, I., M. Oršanić
Sjednica upravnoga vijeća asocijacije Pro Silva Europa     PDF    TXT 85
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Frković, A.
Lovstvo otoka Raba     PDF    TXT 87
 
STRANE VRSTE DRVEĆA
     
Kranjčev, R.
Eukaliptusi     PDF    TXT 89
 
IZ SVIJETA GLJIVA
     
Kranjčev, R.
Gljive sluznjače     PDF    TXT 91
 
ŠUMSKI ŠTETNICI
     
Kranjčev, R.
Bakrena hrastova kvočka     PDF    TXT 93
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
     
Grospić, F.
Ekskurzija HŠD – ogranak Zagreb na područje Karlovca     PDF    TXT 94
Jakovac, H., D. Delač
39. EFNS, Italija, Aosta – Brusson, (od 29. 1. do 3. 2. 2007)     PDF    TXT 97
 
IN MEMORIAM
     
Kiš, D.
U spomen na magistra šumarstva Davorina Prgina (1922 – 2006)     PDF    TXT 101
Rajković, V. i M. Harapin
Dragutin Böhm (1922–2006)     PDF    TXT 103

                UNDER CONSTRUCTION