broj: 1-2/2005        pdf (29,5 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200501 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
Treba li promjeniti kategoriju zaštite Kopačkoga rita?     pdf    TXT     HR 1
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Idžojtić, M., R. Pernar, Z. Lisjak, H. Zdelar, M. Ančić UDK 630* 442 (001)
Domaćini žute imele (Loranthus europaeus Jacq.) i intenzitet zaraze na području Uprave šuma podružnice Požega     pdf    TXT     HR     EN 3
Sažetak: Istraživanje žute imele (Loranthus europaeus Jacq.) rađeno je tijekom zime 2002/03. godine na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Požega. Vrste drveća za koje je istraživanje rađeno su: kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Liebl.), lužnjak (Q. robur L.), medunac (Q. pubescens Willd.), cer (Q. cerris L.), sladun (Q. frainetto Ten.), crveni hrast (Q. rubra L.) i pitomi kesten (Castanea sativa Mill.). Ukupno je pregledano 12 gospodarskih jedinica na području šest šumarija (Čaglin, Kamenska, Kutjevo, Pleternica, Požega i Velika), 532 odjela, 1.009 odsjeka i 62.932 stabla. Od ukupnog broja pregledanih stabala najviše je hrasta kitnjaka (59.488 stabala), zatim sladuna (1.865 stabala), lužnjaka (1.238 stabala), cera (249 stabala), medunca (40 stabala), pitomog kestena (34 stabla) i crvenog hrasta (27 stabala). Za istraživanje su izabrani odjeli stariji od 30 godina. Oni su dijagonalno pregledani, u formulare su upisani podaci o broju zaraženih i nezaraženih stabala, te o broju grmova imele na zaraženim stablima.
Za hrast kitnjak iz gospodarskih osnova izrađena je baza podataka stanišnih i sastojinskih parametara (ekspozicija, tlo, nadmorska visina, bonitet, fitocenoza, starost i sklop). Podaci su analizirani kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost navedenih parametara i intenziteta zaraze žutom imelom. Prostorna raspodjela zaraze žutom imelom hrasta kitnjaka prikazana je prema gospodarskim jedinicama.
Domaćini žute imele na području Uprave šuma podružnice Požega su autohtone vrste hrastova: Q. petraea, Q. frainetto, Q. robur, Q. cerris i Q. pubescens. Na Castanea sativa i Q. rubra imela nije zabilježena.
Žuta imela prisutna je u 91,5 % pregledanih odsjeka hrasta kitnjaka, na području šest šumarija i dvanaest gospodarskih jedinica. U odsjecima s imelom zaraženo je 13,3 % pregledanih stabala, prosječno je na zaraženim stablima raslo 2,5 grmova imele, a maksimalno je na jednom stablu prebrojeno 38 grmova. U 83 % pregledanih odsjeka intenzitet zaraze manji od 20 %, odnosno unatoč širokoj rasprostranjenosti na hrastu kitnjaku, intenzitet zaraze nije velik. Najmanji postotak zaraženih od pregledanih stabala bio je u Šumariji Požega (7 %), a najveći u Šumariji Pleternica (21 %). Bilo je 3,4 % odsjeka u kojima je zaraženo više od 40 % stabala, a u najzareženijem odsjeku imela dolazi na čak 89,8 % pregledanih stabala.
Imela je bila prisutna u svim pregledanim odsjecima GJ Južna Krndija, Šumarija Kutjevo, u kojima je rađeno istraživanje na sladunu. Od ukupnog broja pregledanih stabala 22,7 % na sebi je imalo imelu, što je u usporedbi s ostalim vrstama autohtonih hrastova najveći intenzitet zaraze. Prosječan broj grmova imele na zaraženim stablima bio je 2,4, a najveći broj na jednom stablu bio je 9. U najzaraženijem odsjeku sladuna imela je prisutna na 35 % pregledanih stabala.
Na lužnjaku žuta imela bila je prisutna u 96 % pregledanih odsjeka na području Šumarije Kutjevo i Šumarije Požega. U zaraženim odsjecima 13,7 % pregledanih stabala na sebi je imalo imelu, prosječno je na zaraženim stablima bilo 2 grma, a maksimalno 9 grmova imele. Približno je jednak intenzitet zaraze lužnjaka, kao i kitnjaka, no za razliku od kitnjaka, kod lužnjaka u najzaraženijem odsjeku imela je zabilježena na 36,2 % pregledanih stabala, što je približno jednako kao kod sladuna.
Cer je najmanje zaražena vrsta na istraživanom području. U zaraženim odsjecima (dva od četiri pregledana na području Šumarije Požega) imela raste na 3,1 % pregledanih stabala.
Uzorak medunca od 40 pregledanih stabala, od kojih je 12,5 % zaraženo, nije dovoljno pouzdan za donošenje općenitih zaključaka o zarazi žutom imelom te vrste.
Za analizirane stanišne i sastojinske parametre u odsjecima u kojima je istražena imela na hrastu kitnjaku, postoje određene pravilnosti u odnosu na zarazu žutom imelom. No, te pravilnosti nisu dovoljne za povezivanje pojedinih analiziranih parametara i pridolaska imele, koji je značajno utjecan kretanjem ptica prenositelja, a o čemu nema dostupnih podataka.
Ključne riječi: domaćini; Hrvatske šume d.o.o.; intenzitet zaraze; Loranthus europaeus Jacq.; Q. cerris L.; Q. frainetto Ten.; Q. pubescens Willd.; Q. robur L.; Quercus petraea (Matt.) Liebl.; Uprava šuma podružnica Požega; žuta imela
Martinić, I., M. Šporčić UDK 630* 307 + 120 (001)
Ekološko gledište održavanja mehanizacije u šumarstvu     pdf    TXT     HR     EN 19
Beuk, D. UDK 630* 156 (001)
Učinci agresije na Republiku Hrvatsku na divljač i lovno gospodarenje ograđenim uzgajalištem Kunjevci     pdf    TXT     HR     EN 29
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Zelić, J. UDK 630* 611 + 521
Prilog modeliranju normaliteta regularnih srednjodobnih bukovih sastojina (EGT–II–D–10)     pdf    TXT     HR     EN 51
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Ballian, D. UDK 630* 165
Novi prilog poznavanju obične jele (Abies alba Mill.) s Biokova     pdf    TXT     HR     EN 63
 
STRUČNI ČLANCI
     
Prgin, D. UDK 630* 114.3 + 432 + 241
Alepski bor (Pinus halepensis Mill.) prvorazredna vrsta za podizanje šuma na mediteranskom kršu     pdf    TXT     HR     EN 71
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
Ima li biološka reprodukcija šuma čvrstu ili upitnu sigurnost?     PDF    TXT 81
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Pčelarica (Merops apiaster L.)     PDF    TXT 83
Kranjčev, R.
O nekim kaćunovicama šumskih staništa Medvednice     PDF    TXT 84
 
OBLJETNICE
     
Skoko, M.
50 godina projektnog biroa Šumarstva i drvne industrije – projektnog biroa “Palmotićeva 45” u Zagrebu (1954–2004)     pdf    TXT 87
Frković, A.
Nacionalni park Risnjak – 50 godina     PDF    TXT 95
Harapin, M.
30. Obljetnica Šumarskog instituta     PDF    TXT 96
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Ivančević, V.
Šumarski stručnjak Albert Rosmanith sa svojom obitelji zauzima značajno mjesto u našem športu     PDF    TXT 97
 
UMIROVLJENI ŠUMARI
     
Dubravac, T.
Mr. sc. Vlado Krejči, Šumarski institut, Jastrebarsko     PDF    TXT 101
 
IZ LOVSTVA
     
Šegrt, V., M, Grubešić
Sokolarenje – tradicionalni način lova     PDF    TXT 103
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Gračan, J.
Prvi međunarodni sastanak direktora europskih šumarskih instituta     PDF    TXT 108
Vratarić, P., D. Kajba
22. sjednica međunarodne komisije za topolu IPC/FAO i stručni posjet šumarskim organizacijama Čilea i Argentine     PDF    TXT 113
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grospić, F.
L’Italia forestale e montana, Alberi e territorio     PDF    TXT 116
Grospić, F.
L’Italia forestale e montana, Alberi e territorio     PDF    TXT 119
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Prpić, B.
Sastanak generacije šumara upisanih 1947. godine     PDF    TXT 121
Pavlović, A.
Poslije 55 godina! Sastanak studenata šumarstva, generacija 1949. godine     PDF    TXT 122
Jakovac, H.
Zapisnik 8. sjednice Upravnog odbora HŠD-a     pdf    TXT 123
 
IN MEMIORIAM
     
Topić, V.
Žarko Vrdoljak, (1924 – 2004)     pdf    TXT 128
HŠD - ogranak Bjelovar
Božidar Bačak, (1930 – 2004)     pdf    TXT 130
Kuštreba, V.
Eduard Gradečki, (1924 – 2005)     pdf    TXT     HR 132

                UNDER CONSTRUCTION