broj: 1-2/2005        pdf (29,5 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200501 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
Treba li promjeniti kategoriju zaštite Kopačkoga rita?     pdf    TXT     HR 1
Zaštićeno područje Kopačkoga rita sastoji se od parka prirode površine 10.150 ha i strogo zaštićenoga zoološkoga rezervata površine 7.240 ha. Park prirode Kopački rit zapravo je šumovita tampon zona strogo zaštićenoga zoološkoga rezervata, koji se sastoji od šume i vodene površine s golemim značenjem za ptičji svijet koji je u njemu pronašao svoje stanište i sklonište prilikom sezonskih migracija. Koordinaciju zaštite prirode parka i rezervata obavlja Uprava Parka prirode “Kopački rit”. U strogo zaštićenome zoološkom rezervatu ne bi smjelo biti nikakvih aktivnosti dok se u parku prirode obavljaju određeni stručni poslovi, čiji je program potrebno usuglasiti s Upravom parka odnosno s biolozima specijalistima iz različitih područja, posebice ornitolozima, Tu se u smanjenom obimu obavljaju postupci prirodne obnove i njege šume u skladu s tradicijom i novim dostignućima hrvatske šumarske znanosti i prakse, što bi trebalo imati za posljedicu: održavanje prirodnosti i stabilnosti šumskoga ekosustava, njegove biološke raznolikosti, očuvanja genetskoga fonda biljnoga i životinjskoga svijeta ekosustava te postizanje visokoga stupnja zaštite prirode. S obzirom da je veći dio zaštićenih površina pokriven šumom o njemu se, uz dogovor o programu s Upravom parka, skrbe Hrvatske šume.
Kako znatne površine šuma nemaju autoktoni sastav šumskoga drveća nego se sastoje od tzv. plantaža eurameričkih topola preostalih iz vremena “topolomanije” diktirane iz Novoga Sada, Hrvatske šume obnavljaju te umjetne šume hrastom lužnjakom i ostalim vrstama drveća lužnjakovih šumskih zajednica te nekim domaćim samoniklim vrstama drveća, bijelom vrbom, bijelom i crnom topolom koje su ovisno o staništu od pamtivijeka pokrivale baranjski nizinski prostor.
Već dosta dugo smo svjedoci razmirica između Uprave parka prirode “Kopački rit”i Uprave šuma Osijek, a što je nedavno rezultiralo dosta glasnim prijedlozima kako predstavnika Uprave parka tako i visoko pozicioniranih članova jedne političke stranke da se oko 30.000 ha baranjskoga prostora proglasi nacionalnim parkom s ciljem da se konačno započne “stručno”, zapravo bez šumara koji samo sijeku, gospodariti zaštićenom baranjskom prirodom.
Neku većer slušali smo u dnevniku HT 1, dakle u udarnom terminu najmoćnijega medija, poznatoga ornitologa prof. Mikušku kako treba osnovati nacionalni park Kopački rit jer šumari samo sijeku i kako je metilj koji napada poznatoga beljskoga jelena također posljedica lošega šumarskoga gospodarenja lovom. Javnim nastupom kojim najavljuje stručno vođenje, Mikuška je ukazao na svoje usko specijalističko shvaćanje zaštićene prirode Kopačkoga rita.
Postavlja se pitanje tko bi zapravo bio taj koji šumu bolje poznaje od šumara? Zbog postizanja svojega cilja u smislu stvaranja optimalne faze šume, koja će pružiti najviše u postizanju socijalne i ekološke uloge u zaštiti prirode i okoliša, šumu je potrebno njegovati. Ako uzgojni postupak ima i gospodarski cilj to se postiže davanjem prednosti stablima najveće kakvoće. Gospodarska uloga šume ne mora biti u šumarskome programu, ali bez njege ne može se postići dugotrajna optimalna faza šume, koja svoj uzor ima u iskonskoj šumi te postiže najveću ekološku i okolišnu korist. Da bi šumarska znanost došla kroz proteklih 200 godina do današnjih spoznaja napisani su tomovi knjiga, a stjecajem okolnosti zagrebačka škola uzgajanja šuma pripada danas, prema rezultima svojega rada u postizanju optimalne strukture i funkcioniranja šumskoga ekosustava u praksi i to upravo u području zaštite prirode, među prve europske. Bez šumarskih stručnjaka niti u jednom šumovitom parku prirode ili nacionalnom parku nema prosperiteta. Svojim biološkim, tehničkim i ekonomskim znanjima stečenim tijekom fakultetske naobrazbe, šumari su osposobljeni za održivi razvoj šumskih ekosustava. U baranjskom slučaju njihova uloga u obnovi i povratku prirodnome sastavu plantaža eurameričkih topola te u održavanju optimalne faze ostalih nizinskih šuma je nezamjenjiva.
Bolest jelena zasigurno je posljedica prenamnoženja toga biljoždera sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća i loše lovne politike koja je zanemarila nedostatak predatora te svođenje broja divljači na prirodnu mjeru.
Glede dobroga budućega razvoja izuzetno vrijednoga prostora Kopačkoga rita, jedino što može dovesti do pravoga cilja je sastanak i dogovor šumara, biologa (zoologa, ihtiologa, ornitologa, botaničara, mikologa), veterinara, lovaca, agronoma, stručnjaka za turizam odnosno svih specijalista koji mogu doprinijeti pozitivnom razvoju ekosustava, zastupljenih u parku prirode i rezervatu. Današnje stanje razmirica oko Kopačkoga rita ne vodi ničemu, a postojeći park prirode sa specijalnim rezervatom je i zakonski dobro riješenje. Baranjsko područje nema pravih uvjeta prema našemu Zakonu o zaštiti prirode za nacionalni park. Nacionalni parkovi u Mađarskoj ne mogu biti mjerilo za naše prilike.
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Idžojtić, M., R. Pernar, Z. Lisjak, H. Zdelar, M. Ančić UDK 630* 442 (001)
Domaćini žute imele (Loranthus europaeus Jacq.) i intenzitet zaraze na području Uprave šuma podružnice Požega     pdf    TXT     HR     EN 3
Martinić, I., M. Šporčić UDK 630* 307 + 120 (001)
Ekološko gledište održavanja mehanizacije u šumarstvu     pdf    TXT     HR     EN 19
Beuk, D. UDK 630* 156 (001)
Učinci agresije na Republiku Hrvatsku na divljač i lovno gospodarenje ograđenim uzgajalištem Kunjevci     pdf    TXT     HR     EN 29
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
     
Zelić, J. UDK 630* 611 + 521
Prilog modeliranju normaliteta regularnih srednjodobnih bukovih sastojina (EGT–II–D–10)     pdf    TXT     HR     EN 51
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Ballian, D. UDK 630* 165
Novi prilog poznavanju obične jele (Abies alba Mill.) s Biokova     pdf    TXT     HR     EN 63
 
STRUČNI ČLANCI
     
Prgin, D. UDK 630* 114.3 + 432 + 241
Alepski bor (Pinus halepensis Mill.) prvorazredna vrsta za podizanje šuma na mediteranskom kršu     pdf    TXT     HR     EN 71
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
Ima li biološka reprodukcija šuma čvrstu ili upitnu sigurnost?     PDF    TXT 81
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Pčelarica (Merops apiaster L.)     PDF    TXT 83
Kranjčev, R.
O nekim kaćunovicama šumskih staništa Medvednice     PDF    TXT 84
 
OBLJETNICE
     
Skoko, M.
50 godina projektnog biroa Šumarstva i drvne industrije – projektnog biroa “Palmotićeva 45” u Zagrebu (1954–2004)     pdf    TXT 87
Frković, A.
Nacionalni park Risnjak – 50 godina     PDF    TXT 95
Harapin, M.
30. Obljetnica Šumarskog instituta     PDF    TXT 96
 
IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA
     
Ivančević, V.
Šumarski stručnjak Albert Rosmanith sa svojom obitelji zauzima značajno mjesto u našem športu     PDF    TXT 97
 
UMIROVLJENI ŠUMARI
     
Dubravac, T.
Mr. sc. Vlado Krejči, Šumarski institut, Jastrebarsko     PDF    TXT 101
 
IZ LOVSTVA
     
Šegrt, V., M, Grubešić
Sokolarenje – tradicionalni način lova     PDF    TXT 103
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Gračan, J.
Prvi međunarodni sastanak direktora europskih šumarskih instituta     PDF    TXT 108
Vratarić, P., D. Kajba
22. sjednica međunarodne komisije za topolu IPC/FAO i stručni posjet šumarskim organizacijama Čilea i Argentine     PDF    TXT 113
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grospić, F.
L’Italia forestale e montana, Alberi e territorio     PDF    TXT 116
Grospić, F.
L’Italia forestale e montana, Alberi e territorio     PDF    TXT 119
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Prpić, B.
Sastanak generacije šumara upisanih 1947. godine     PDF    TXT 121
Pavlović, A.
Poslije 55 godina! Sastanak studenata šumarstva, generacija 1949. godine     PDF    TXT 122
Jakovac, H.
Zapisnik 8. sjednice Upravnog odbora HŠD-a     pdf    TXT 123
 
IN MEMIORIAM
     
Topić, V.
Žarko Vrdoljak, (1924 – 2004)     pdf    TXT 128
HŠD - ogranak Bjelovar
Božidar Bačak, (1930 – 2004)     pdf    TXT 130
Kuštreba, V.
Eduard Gradečki, (1924 – 2005)     pdf    TXT     HR 132

                UNDER CONSTRUCTION