broj: 1-2/2004        pdf (22,9 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
Zašto se u našemu jadranskom području prema zaključku Vlade Republike Hrvatske uzima od 1000 do 2000 ha sredozemnih šuma s naglašenom ekološkom i turističkom ulogom za podizanje vinograda i maslinika     PDF    TXT     HR 1
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Trinajstić, I. UDK 630* 188 (001)
Fitocenološko-sintaksonomska analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979 (Aremonio-Fagion) u vegetaciji Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 3
Orlić, S., Perić, S. UDK 630* 232.3 (001)
Prilog poznavanju utjecaja različitih načina uzgoja sadnica običnog bora (Pinus silvestrys L.) na njihov rast u terenskom pokusu     pdf    TXT     HR     EN 13
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
BARSKA KORNJAČA (Emys orbicularis L.)     PDF    TXT 20
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Križanec, R. UDK 630* 611
Analiza ustroja i primjene “normala“ za gospodarenje šumama prebornog uzgojnog oblika     pdf    TXT     HR     EN 21
Getz, D. UDK 630* 902
Srednji vijek u Baranji; osvrt na krajolik, šumarstvo i ribarstvo     pdf    TXT     HR     EN 41
 
STRUČNI ČLANCI
     
Jurjević, P., Tolić, I. UDK 630* 432
Šumske prosjeke nisu zapreke za požare     pdf    TXT     HR     EN 55
Stojković, M. UDK 630* 432
Prilog tehnologiji gašenja šumskih požara     pdf    TXT     HR     EN 63
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
Našem je staništu nužna sanacija!     PDF    TXT     HR 67
Martinović, J.
Uvodne pripomene na elaborat “Crosoter I. faza“     PDF    TXT 69
 
AKTUALNO
     
Frković, A.
Palčić (Troglodytes troglodytes) – ptica 2004. godine     PDF    TXT 71
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Gračan, J.
19. Međunarodni sastanak radne grupe za procjenu i praćenje učinaka onečišćenja zraka na šume (24. – 28. svibnja 2003.)     PDF    TXT 73
Dundović, J., Jakovac, H.
Cluster “Šuma – drvo”     PDF    TXT 78
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Harapin, M.
Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj     PDF    TXT     HR 80
Iz tiska je izašla knjiga, znanstvena monografija o bukvi pod naslovom Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj. Izdavač monografije je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavači su Hrvatske šume d.o.o. i Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba. Glavni urednik je Slavko Matić, urednici Branimir Prpić, Joso Gračan, Igor Anić i Josip Dundović, a predstavnici suizdavača Željko Ledinski i Josip Janeš. Tehnički urednik je Hranislav Jakovac. Tekst u knjizi je dvojezičan: hrvatski i engleski. Knjiga ima ukupno 855 stranica teksta, formata je 16 x 24 cm. Ilustrirana je velikim brojem visokokvalitetnih stručnih fotografija, grafikona i tablica. Tehnička dotjeranost knjige je na zavidnoj visini. Tekst obuhvaća 9 poglavlja: Šumske zajednice, sinekološki uvjeti i zaštita prirode (urednik poglavlja Joso Vukelić); Ekološka konstitucija obične bukve, općekorisna uloga i ugroženost propadanjem (Branimir Prpić); Oplemenjivanje bukve († Mirko Vidaković); Uzgajanje bukovih šuma (Slavko Matić); Uređivanje obične bukve (Dušan Klepac); Štetni biološki čimbenici, integralna zaštita i lovstvo (Milan Glavaš); Iskorištavanje, tehnološka svojstva i uporaba bukovine (Boris Ljuljka); Ekonomski pokazatelji u gospodarenju bukovim šumama (Mladen Figurić). Na kraju je bibliografija koja sadrži 814 navoda korištene literature (Hranislav Jakovac).U navedenih 8 poglavlja ima 36 cjelovitih radova, a napisali su ih 50 autora i koautora. Od ukupnog broja autora i koautora 12 je redovitih, 6 izvanrednih, 8 suradnika i 2 počasna člana Akademije šumarskih znanosti. Svi autori i koautori sadašnji su i bivši djelatnici Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, Šumarskoga instituta u Jastrebarskom i Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb. Promocija knjige održana je 11. prosinca u Hrvatskom novinarskom društvu.Monografija Obična bukva u Hrvatskoj još je jedna u nizu monografija koje su napisali isti autori, počevši od 1992. kada je tiskana monografija Šume u Hrvatskoj, u kojoj su u tekstu i slici sveobuhvatno prikazane prirodne šume u Hrvatskoj jedinstvenih značajki u okviru šuma Europa. Izdavači su bili Šumarski fakultet i Hrvatske šume.Godine 1994. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Hrvatske šume i Šumarski fakultet objavljuju fotomonografiju Silvae nostrae Croatiae, pisanu na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. U njoj su prikazane ljepote Hrvatske, s posebnim naglaskom na šume.U izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i njenog Centra za znanstveni rad u Vinkovcima te Hrvatskih šuma, 1996. g. izlazi monografija Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatkoj. Ta monografija o ekonomski najznačajnijoj vrsti drveća u našim šumama pisana je na hrvatskom jeziku, a skraćeni prikaz svih tekstova na engleskom jeziku.Akademija šumarskih znanosti zajedno sa suizdavačem Hrvatske šume, 2001. g. objavljuje monografiju Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj. To je monografija o najvrijednijoj vrsti crnogoričnog drveća u Hrvatskoj, a napisana na hrvatskom i engleskom jeziku.Monografija Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj 5. je po redu u navedenom nizu izdanja u razdoblju od 1992. do 2003.
Obična bukva dolazi u prostranom arealu u središnjoj i južnoj Europi. Zauzima značajno mjesto po površini, gospodarskim i općekorisnim vrijednostima. Prirodno dolazi na nadmorskim visinama od 100 do 2000 m. Bukva u Europi spada u red najznačajnije i najraširenije šumske vrste drveća.I u Hrvatskoj je bukva najrasprostranjenija vrsta drveća, jer u čistim i mješovitim sastojinama zauzima skoro polovicu površine naših šuma. Bukva dolazi u svim vegetacisjkim pojasima kontinentalne Hrvatske, u rasponu od 100 do 1500 m nadmorske visine. U nizinama dolazi s lužnjakom i običnim grabom, na brežuljcima s hrastom kitnjakom, običnim grabom i pitomim kestenom, a u brdskom pojasu ima klimatozonske značajke. U gorskom pojasu (600 do 1100 m) dolazi u prebornim, mješovitim sastojinama s običnom jelom. Iznad zone bukovo jelovih šuma čini čiste sastojine bukve, pa je to često gornja granica šumske vegetacije.Bukove šume u Hrvatskoj zbog dobrog načina gospodarenja zadržale su prirodnu strukturu i nepromijenjeni areal rasprostranjenja, a što je najvažnije, u njima postoji prirodna obnova kao jamstvo njihova opstanka.U opće poznatom procesu propadanja šuma u nas, oštećenost bukve gotovo je nepromijenjena u posljednjih 10 godina, a kretala se od 4 do 10 % (jela 70-80 %, hrast lužnjak 30 %, kitnjak 26 %, a alepski i crni bor27 %). Na temelju podataka možemo zaključiti da je bukva najvitalnija šumska vrsta. Vrijedna je s ekonomskog i ekološkog gledišta, s posebnim naglaskom na općekorisne funkcije. I ova posljednja u nizu, monografija o bukvi, veliki je doseg šumarske znanosti i njene primjene u praksi, prezentacija naše stvarnosti i dostignuća u gospodarenju bukovim šumama u nas i u Europi.
Frković, A.
Jedan koristan ornitološki priručnik     PDF    TXT     HR 81
Grospić, F.
L’Italia forestale e montana, Monti e boschi     PDF    TXT 83
Grospić, F.
L’Italia forestale e montana, Monti e boschi     PDF    TXT 84
 
OBLJETNICE
     
Vlainić, O.
50 godina Hrvatskoga šumarskog društva Ogranka Karlovac 1953 – 2003.     PDF    TXT 88
 
ZAŠTITA OKOLIŠA
     
Nodilo, M.
Zbrinjavanje otpada na otoku Mljetu     PDF    TXT     HR 91
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Jakovac, H., Dundović, J.
36. EFNS (Europsko šumarsko nordijsko skijaško natjecanje)     PDF    TXT 93
Jakovac, H.
Zapisnik 5. sjednice Upravnog odbora HŠD-a     PDF    TXT 95
 
IN MEMORIAM
     
Babić, V.
Dragutin Smojver (1922 – 2003)     PDF    TXT     HR 99
Gregurec, J.
Rudolf Tomek (1924 – 2003)     PDF    TXT     HR 99
Milinović, I.
Zvonimir Ettinger (1926 – 2004)     PDF    TXT     HR 100

                UNDER CONSTRUCTION