broj: 1-2/2004        pdf (22,9 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200401 and arb=1 order by id

 
RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA
     
urednik
Zašto se u našemu jadranskom području prema zaključku Vlade Republike Hrvatske uzima od 1000 do 2000 ha sredozemnih šuma s naglašenom ekološkom i turističkom ulogom za podizanje vinograda i maslinika     PDF    TXT     HR 1
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Trinajstić, I. UDK 630* 188 (001)
Fitocenološko-sintaksonomska analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979 (Aremonio-Fagion) u vegetaciji Hrvatske     pdf    TXT     HR     EN 3
Orlić, S., Perić, S. UDK 630* 232.3 (001)
Prilog poznavanju utjecaja različitih načina uzgoja sadnica običnog bora (Pinus silvestrys L.) na njihov rast u terenskom pokusu     pdf    TXT     HR     EN 13
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Krunoslav Arač
BARSKA KORNJAČA (Emys orbicularis L.)     PDF    TXT 20
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Križanec, R. UDK 630* 611
Analiza ustroja i primjene “normala“ za gospodarenje šumama prebornog uzgojnog oblika     pdf    TXT     HR     EN 21
Getz, D. UDK 630* 902
Srednji vijek u Baranji; osvrt na krajolik, šumarstvo i ribarstvo     pdf    TXT     HR     EN 41
 
STRUČNI ČLANCI
     
Jurjević, P., Tolić, I. UDK 630* 432
Šumske prosjeke nisu zapreke za požare     pdf    TXT     HR     EN 55
Stojković, M. UDK 630* 432
Prilog tehnologiji gašenja šumskih požara     pdf    TXT     HR     EN 63
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Starčević, T.
Našem je staništu nužna sanacija!     PDF    TXT     HR 67
Na skoro samom kraju moga radnog vijeka, i zapravo stalne borbe pune padova, lomova, nezaraslih rana te značajno manje pobjeda, odlučio sam definitivno odustati. Ne mogu više, nemam više potrebnu snagu, ustrajnost i energiju. To istovremeno ne znači da sam promijenio svoju životnu filozofiju, dapače, više nego ikada čvrsto sam uvjeren kako je samo borba, dijalog i poštena konkurencija ideja jedini pravi put našega opstanka, razvoja i napretka. Nikada nisam mogao prihvatiti nama svojstvenu ulogu pasivnog gledatelja koji samo aplaudira ili zviždi s tribine, posebno onda kada tako i ne misli. No, iskustvena je i povijesna istina da je život više nudio onome tko je bio uvijek navijač “na pravoj strani”.
Najveći dio svih praktičnih znanja crpio sam iz prirode i u njoj ih trajno provjeravao. S prirodom sam intenzivno suživio i njena sam pravila, kroz čitav radni dio života, s ljubavlju trudio prepoznavati. Čvrsto uvjeren u dijagnozu kako je kod nas u pitanju ozbiljno degradirano naše (ljudsko) životno stanište, sada nedvojbeno iz iskustva prirode znam da se i postupak ozdravljenja (sanacije) našega staništa mora događati dugoročno i u suglasju s postupcima na degradiranom šumskom staništu. Ono se kao i šumsko stanište, nažalost, može liječiti i razvijati samo uz pomoć “pionirskih” vrsta, u ovom slučaju takvih tvrdih, otpornih i taštih ljudi. A taština je uvijek toliko velika koliko je pamet manja. Ako je degradiranom staništu šume hrasta lužnjaka nužno razdoblje od jednog stoljeća za ozdravljenje i povratak hrasta, onda je zasigurno i put sanacije našega ljudskog staništa prema uljuđenom, moralnom, obrazovanom čovjeku i društvu “fine strukture”, barem isto toliko dug ili još duži. Na brzinu sanacije našeg staništa možemo utjecati samo mi sami, izaberemo li stručno i moralno ispravan put, put aktivnog i angažiranog sudjelovanja u izgradnji i podržavanju moralnih društvenih normi i znanstveno-stručno utemeljenih prognoza.
Ne pokrenemo li taj put sanacije odlučno, odmah i sada, društvenom će scenom u nas nedvojbeno prolaziti i dominirati razne otporne “pionirske” vrste korova, grmlja, vrba, joha, grabovih panjača i slično. Nije čudo što je stupanj degradacije naših stanišnih uvjeta tako jako izražen. Ovaj je prostor kroz našu dugu, burnu i tužnu povijest istragan izbjeglicama, osvajačkim ratovima, krvlju i bitkama za golim opstankom. Naša državnost odsjedala je stoljećima izvan naših granica, pa se ni država ni njezini interesi nisu doživljavali kao naši.
Čak štoviše, čiste savjesti ili pak s neskrivenim ponosom, tu je državu bilo preporučljivo ili čak časno, potkradati, trgati i uništavati, kao dio nacionalne zadaće. I danas, kada bi analizirali naš odnos prema nacionalnim dobrima; prirodi, šumi, fauni, moru, slatkim vodama i ukupnom okolišu, lako bi zaključili kako se taj odnos nije bitno na bolje promijenio. Pa, zar naša uvriježena “a priori” odbojnost prema vlasti, državnim dužnosnicima i poslovodstvu, i onda kada dobro rade, nema iste ili slične korijene u našim mentalnim sklopovima, kao i odnos prema državi i njenim dobrima. U našem okruženju oprost može dobiti neuspjeh, no uspjeh se u pravilu ne prašta.
Sada, unatoč našoj formalnoj neovisnosti, nad nas se nadvila nova prijetnja. Hrleći kampanjski u zagrljaj europskih i svjetskih integracija, bojim se da smo previdjeli sve moguće opasnosti koje nam zakoni krupnog kapitala i profita donose. Temeljna stvar na koju ovdje mislim je beskompromisna borba za očuvanje našeg relativno čistog okoliša, našeg mora, prirode i šuma. Volio bih da izgradimo obrambeni mehanizam, kako bi stručno spremni, politički odlučni i snažni dočekali sraz s interesom krupnog kapitala, zavijenog u celofan globalizacije i parole o održivom razvoju.
Konačno, država je sada i stvarno naša, mi sada s njom upravljamo, pa i sjedište joj je tu u našoj domovini. No, unatoč svim tim spoznajama, mora proći još dosta vremena da te spoznaje počnu stanovati u našim mentalnim sklopovima, našoj savijesti, a istovremeno da se iz nje isele njeni dosadašnji stanari. I dok svega toga svjesni živimo svoje živote, treba li upitnim biti odgovor na pitanje: što će se dogoditi pojedinim odvažnim hrastovim biljkama koje se trude urasti u okruženju bujnog grmlja ili grabove panjače? Brzi prirast i agresivnost “pionirskih” vrsta pregazit će jedinke hrasta i ostati vladati staništem.
Za izmjenu vrsta i sanaciju potrebna je sustavna proizvodnja slobode, mnogo čestitosti, učenja novih znanja, umnosti, stručne i građanske hrabrosti, voljnosti i značajna financijska sredstva. Potrebna je kritična masa za temeljitu pripremu staništa, kvalitetno sjeme ili pak brojne, dobre, otporne i čvrste sadnice, da bi se obrat “na bolje” uistinu i dogodio. A onda kada se obrat konačno i dogodi, valja biti ustrajan, radikalan u njezi i pomoći hrastu na način da se sustavno uklanja korov, nekvalitetna deformirana stabalca, stvarajući pogodne životne uvjete našem gospodarskom cilju u šumi lužnjaka kao i hrastu lužnjaku.
Kada se takva prirodna ravnoteža jednoga dana uspostavi, sustavno će nestajati korova na staništu, a prirodna će struktura osigurati stabilnost, maksimalnu proizvodnost, potrajnost i prirodnu obnovljivost naših hrastika, ili pak u našem slučaju, potrajnost u osiguranju moralnih, stručnih i kvalitetnih ljudi. Prirodni nas šumski ekosustav uči kako nema zdrave budućnosti ni u jednoj monokulturi, ili preneseno, kod vladavine jednostranačja.
Krajnje je vrijeme da naučimo kako je nužan i biološki zakonit suživot između svih sastavnica unutar jednog staništa, i kako samo u takvom okruženju naša šuma ima zdravu, produktivnu, sigurnu i stabilnu budućnost. Odličujući i po život izrazito značajan je skladan i uravnotežen odnos svih članova životne zajednice svakog staništa, pa i našeg ljudskog.
U vladavini grmlja ne prolazi dijalog ni suprotno mišljenje, a očekivana i zahtijevana lojalnost, isključivo se prevodi kao odanost u poslušnosti, a nikako ne čestitost i odanost u zakonitosti. U tako poremećenom sustavu vrijednosti, gdje politika kroji i tamo gdje nije kompetentna, bez slobodne, zdrave misli i riječi narodne, svi su pojedinci osuđeni na poraze, ranjavanja, kažnjavanja i padove. Pred nama je zasigurno proces napuštanja podaništva i tako nužna proizvodnja slobode. Kao što na degradiranim staništima hrastove šume barem sto godina neće rasti i prirodno se obnavljati hrastici, tako ni na staništu našega gospodarskog, društvenog i kadrovskog razvoja neće još dugo rasti novi kvalitetni ljudi, koji će potrajno osiguravati naš identitet, našu struku, njenu tradiciju, naše vrijedne prirodne šume pa i našu kulturu. Volio bih da sam s ovim mojim tvrdnjama u krivu, pa da me život razuvjeri, a razvoj događaja posvjedoči brze promjene na bolje.
No, ja umoran odustajem, moje je vrijeme isteklo. Predajem mač u ruke novih ljudi, želeći da oni budu brojni, beskompromisni i pošteni u borbi za sanaciju i ozdravljenje našeg stručnog i nacionalnog staništa. Novi, mladi, umni i odlučni ljudi moraju trajno stjecati nova znanja, razvijati mislilačke sposobnosti, integrirati dobrotu i usvajati moralne kodekse po kojima će se tako željeni procesi odvijati. Ono što je sada zabrinjavajuće, odnosi se na premali broj neintegriranih, slobodnih intelektualaca u struci ali i u državi. No, kada se oni na nekom “staništu” i pojave, upitna je njihova spremnost na rizik intelektualnih avantura, koje u krajnosti mogu postati i rizik njihove osobne slobode. Ja ostajem i dalje kroz život putovati s nadom, što je svakako ljepše nego stići.
Martinović, J.
Uvodne pripomene na elaborat “Crosoter I. faza“     PDF    TXT 69
 
AKTUALNO
     
Frković, A.
Palčić (Troglodytes troglodytes) – ptica 2004. godine     PDF    TXT 71
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Gračan, J.
19. Međunarodni sastanak radne grupe za procjenu i praćenje učinaka onečišćenja zraka na šume (24. – 28. svibnja 2003.)     PDF    TXT 73
Dundović, J., Jakovac, H.
Cluster “Šuma – drvo”     PDF    TXT 78
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Harapin, M.
Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj     PDF    TXT     HR 80
Frković, A.
Jedan koristan ornitološki priručnik     PDF    TXT     HR 81
Grospić, F.
L’Italia forestale e montana, Monti e boschi     PDF    TXT 83
Grospić, F.
L’Italia forestale e montana, Monti e boschi     PDF    TXT 84
 
OBLJETNICE
     
Vlainić, O.
50 godina Hrvatskoga šumarskog društva Ogranka Karlovac 1953 – 2003.     PDF    TXT 88
 
ZAŠTITA OKOLIŠA
     
Nodilo, M.
Zbrinjavanje otpada na otoku Mljetu     PDF    TXT     HR 91
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Jakovac, H., Dundović, J.
36. EFNS (Europsko šumarsko nordijsko skijaško natjecanje)     PDF    TXT 93
Jakovac, H.
Zapisnik 5. sjednice Upravnog odbora HŠD-a     PDF    TXT 95
 
IN MEMORIAM
     
Babić, V.
Dragutin Smojver (1922 – 2003)     PDF    TXT     HR 99
Gregurec, J.
Rudolf Tomek (1924 – 2003)     PDF    TXT     HR 99
Milinović, I.
Zvonimir Ettinger (1926 – 2004)     PDF    TXT     HR 100

                UNDER CONSTRUCTION