broj: 1-2/1981        pdf (15,8 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK


 
ŠUMARSKA EKONOMIKA
     
Krnjak, T. UDK: (634.0 + 674 + 676) : 338.984.3 (497.13) 1981—1985 »45«
Stanje i mogućnosti razvitka šumarstva i prerade drva u SR Hrvatskoj od 1981. do 1985. godine     PDF    TXT 3
Tomanić, S. UDK: 634.0.001 (497.1) 1981 — 2000 »45«
Predviđanje trendova razvitka šumarstva u razdoblju od 1981. do 2000. godine     PDF    TXT 29
 
RAZNO
     
Piškorić, O.
U nekoliko redaka     PDF    TXT 34
 
ČOVJEKOV OKOLIŠ I ZAŠTITA PRIRODE
     
Klepac, D., Meštrović, Š. UDK: 712 : 631.52
Upotreba drveća i grmlja u uređivanju čovjekova okoliša     PDF    TXT 35
 
ZAŠTITA ŠUMA
     
Opalički, K. UDK: 364.04 : 632.7 (595.78)
Nove spoznaje o morfologiji i biologiji jelina moljca igličara Argyresthia fundella F. R. (Lepidoptera: Tineidae)     PDF    TXT 55
 
ČOVJEKOV OKOLIŠ I ZAŠTITA PRIRODE
     
Štromar, Lj. UDK: 598.2.001 : 5913 »5« (497.13)
Ptice najezdaši     PDF    TXT 63
 
AKTUALNO
     
Brezinščak, M.
Dopunski zakon o mjernim jedinicama     PDF    TXT 70
Brezinščak, M.
Mjeriteljsko društvo Hrvatske.     PDF    TXT 77
 
PORTRETI I OBLJETNICE
     
Piškorić, O.
Franjo Čordašić (1830—1906).     PDF    TXT 79
 
RAZNO
     
Iz Šumarskog lista     PDF    TXT 87
 
ŠUMARSTVO DRUGIH ZEMALJA
     
Žunko, O.
Šumski požari u Italiji.     PDF    TXT 88
Frančišković, S.
Mrav kao zaštitnik šume     PDF    TXT 92
 
RAZNO
     
Žukina, I.
Planinari šumar kao suradnici     PDF    TXT     HR 95
Planinarstvo i šumarstvo imaju mnogo dodirnih točaka. Već sam naziv planina ili gora su sinonimi za šumu pa kad seljak kaže: »Idem u goru«, to mu znači »Idem u šumu«.
Planinarstvo je rekreacijska djelatnost pod kojom se smatra pješačenje po prirodi, upoznavanje podzemnih, prizemnih i nadzemnih prirodnih ljepota, ali u glavnom penjanje i osvajanje vrhova sa kojih se otvaraju daleki vidici koji su kao neka nagrada za uloženi napor i proliveni znoj. Kako su gore — do izvjesnih nadmorskih visina — obrasle šumom, naravno da planinari upoznavaju mnoge šume i njihove ljepote pa katkad opravdano, a ponekad i neopravdano reagiraju na zahvate koji se u šumama vrše.
Šumarstvo je privredna djelatnost koja se rukovodi principima ekonomije. No ti se principi ne mogu u šumarstvu dokraja provesti, jer su šume i po Ustavu i po Zakonu o šumama dobra od općeg interesa i uživaju posebnu zaštitu.
Mnogostruke priznate funkcije šuma mogu se svesti na privredne i općekorisne.
Privredne funkcije jesu: Proizvodnja glavnih i sporednih šumskih proizvoda (drvo, listinac, paša, gljive, ljekovito i aromatično bilje, šumski plodovi, smola, divljač i dr.).
Općekorisne funkcije jesu:
a) Zaštitne: Zaštita zemljišta od erozija, bujica i poplava, osiguranje izvorskih voda za gradove i naselja, pročišćavanje izvorskih voda, šume kao poljozaštitni pojasevi, šume kao snjegobrani, šume u narodnoj obrani, šume kao stišavači büke i dr.);
b) Funkcije blagostanja: rekreaciona vrijednost šume, šuma kao estetsko-duhovna kategorija, nacionalni parkovi, šumski rezervati i dr.).
Planinari su uglavnom zainteresirani za funkcije blagostanja.
No, dok se vrijednosti privrednih funkcija šuma mogu lako izraziti u novčanom iznosu, vrijednosti općekorisnih funkcija teže se izračunavaju, a dolaze do izražaja tek kad nastupe prirodne katastrofe kao posljedice neracionalnog gospodarenja sa šumama pa se tek onda vidi koliko bi vrijedila šuma, da ih je zapriječila.
Ipak se kao najskromniji odnos između vrijednosti općekorisnih i privrednih funkcija može uzeti 3 : l u korist općekorisnih funkcija. No iz toga slijedi, da bi u troškovima održavanja šuma u istom omjeru trebalo sudjelovati cjelokupno društvo, a ne samo šumska privreda.
U čemu se sastoji suradnja između planinara i šumara?
Planinari obilno koriste i najbolje čuvaju objekte koje su radi gospodarenja šumama podigli i uredili šumari. To su gospodarska razdjeljenja, šumske ceste, vlake, staze, uređeni izvori pitke vode, skloništa, radničke kolibe, lugarnice i dr. Kao ljubitelji prirode zaštitnici su šumske flore i faune, čuvaju šumu počevši od novo pošumljenih površina pa do zrelih šuma, održavaju red u šumama, ne dozvoljavaju zagađivanje prirode, sprečavaju nastajanje šumskih požara, a ako se požar pojavi sudjeluju prvi kod gašenja, djeluju moralno na sprečavanju šumskih šteta — u suprotnom to nisu planinari-sportaši nego huligani.
Šumari isto tako obilno koriste i čuvaju objekte koje su podigli planinari kao na pr. planinarske domove, kolibe, skloništa, vidikovce, piramide, markirane puteve, uređene izvore i dr. a iznad svega koriste moralnu podršku, koju im planinari daju.
Bilo je i ima mnogo šumara koji su bili istovremeno i planinari i koji su svojim radom uspješno povezivali šumarstvo i planinarstvo. Ovdje ću spomenuti samo pok. Ing Antu Premužića, koji je pored uspješnih šumarskih uređajnih radova pred više od 50 godina uređivao Plitvička jezera, trasirao i izgradio na stotine kilometara planinarskih cesta, vlaka i puteva po Kapeli, Velebitu i drugdje.
Ono što planinare i šumare povezuje jeste ljubav prema prirodi i zaštita prirode.
Nesporazumi koji nastaju između planinara i šumara potječu iz nepoznavanja i nerazumijevanja jedne i druge djelatnosti. Planinarima je primarna rekreacijska, a šumarima gospodarska djelatnost, no dobrom voljom i uz minimalne žrtve moguće je obje djelatnosti uskladiti.
šumarstvo je privredna grana i realizacija se sastoji u prvom redu u sječi stabala, na koju planinari kao ljubitelji i zaštitnici prirode najžešće reagiraju.
Pošto vrijeme uzgoja zrele šume traje prosječno 80-120 godina, dok ljudski vijek traje mnogo kraće, a vrijeme kad čovjek radi fizičkih sposobnosti može kao izletnik i planinar da posjećuje šumu traje još manje, to čovjek zapaža samo dio procesa koji se u šumi odvija (pomlađivanje, njega, čišćenje, proreda, sječa) i prirodno je da na nastale promjene živo reagira, a naročito na sječu koja sasvim mijenja sliku krajobraza na koju je navikao. Ta se slika najmanje mijenja u prašumi (koje su vrlo malo zastupljene) i u prebornoj šumi (kojih također ima relativno malo). Planinari često zaboravljaju, da ni slika netom požnjevenog žitnog polja ili obranog kukuruzišta nije lijepa, ali je primamo kao normalnu, jer znamo da će površina opet biti obrađena i zasijana. Najviše smetaju estetskim zahtjevima planinara porušena a neizrađena stabla te izrađeni a neizveženi sortimenti, koji i po nekoliko mjeseci leže po šumi i uz šumske puteve i ceste, a kroz tu šumu prolaze planinari pa bi o tome šumari morali više voditi računa i ne bi bilo često i opravdanih prigovora.
Šumari su stručnjaci kojima je društvo povjerilo gospodarenje šumama, ali ono je propisano gospodarskim osnovama, koje imaju zakonsku snagu. Gospodarske osnove točno propisuju kad, gdje i kako se ima koja gospodarska radnja obaviti, a odstupanje predstavlja, već prema težini, prekršaj, prestup ili krivično djelo, koje povlači odgovornost pravne i fizičke osobe. Prema tome, u pravilu, tu ne može odnosno ne bi smjelo biti neke samovolje. U rad šumara trebaju planinari imati više povjerenja i razumijevanja, a imat će ga ako bolje upoznaju ciljeve šumskog gospodarenja, što je moguće samo ako se planinar i šumar češće sastanu i izmijene mišljenja i želje.
Time nije rečeno da u gospodarenju šumama nema i nepravilnosti, propusta, grešaka, samovolje pa i krivičnih djela i ukazivanje na ovakova djela od strane planinara i ljubitelja prirode pa i svakog dobronamjernog građanina, samo je pohvalno i u općem interesu.
Nažalost za sve šume građanskog vlasništva još ne postoje po općinama odobreni programi pa je gospodarenje u njima mnogo slabije nego u društvenim šumama, a prigovori koji se stavljaju mnogo su opravdaniji i češći. U SR Hrvatskoj ima ih preko 25%, a u SFRJ preko 30 %.
Bilo bi poželjno da se što više šumara-biologa uključi u planinarske redove i da svojini dubljini poznavanjem biologije, flore, faune i ekonomije prodube interes planinara za prirodne procese koji se u šumi odvajaju, pa bi i nesporazuma bilo manje.
Ivan Žukina, dipl. inž. šum.
 
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA
     
Stefanović, V.
Dr Mitja Zupančić: Smrekovi gozdovi v mraziščih Dinarskega gorstva Slovenije     PDF    TXT 98
 
STRANA STRUČNA LITERATURA
     
Hruška, B.
Saopćenja Instituta za šumarska i lovna istraživanja Jilovište — Strnadi, Vol. 11 — 1979     PDF    TXT 100
 
IN MEMORIAM
     
Stojković, M.
NIKOLIĆ, Nenad, dipl. inž.     PDF    TXT 103

                UNDER CONSTRUCTION