broj: 1-2/2018
pdf (4,94 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| UREDNIŠTVO | ||
| VRIJEDI LI ZAKON O ŠUMAMA ZA SVE VLASNIKE ŠUMA? pdf TXT HR EN | 5 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Igor ANIĆ, Stjepan MIKAC, Mladen OGNJENOVIĆ | UDK 630* 568 + 815 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.1 | |
| IZBOR VRSTA DRVEĆA ZA SUPSTITUCIJU NASADA TOPOLA UZ RIJEKU DRAVU KOD OSIJEKA pdf TXT HR EN | 7 | |
| Igor POLJAK, Marilena IDŽOJTIĆ, Irena ŠAPIĆ, Patrik KORIJAN, Joso VUKELIĆ | UDK 630* 181.8 + 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.2 | |
| RAZNOLIKOST I STRUKTURIRANOST HRVATSKIH KONTINENTALNIH I ALPSKO-DINARSKIH POPULACIJA BIJELE JOHE (Alnus incana /L./ Moench subsp. incana): GEOGRAFSKA I OKOLIŠNA IZOLACIJA KAO UZROK FENOTIPSKE DIVERGENCIJE pdf TXT HR EN | 19 | |
| Martin BOBINAC, Siniša ANDRAŠEV, Andrijana BAUER-ŽIVKOVIĆ, Nikola ŠUŠIĆ | UDK 630*242 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3 | |
| UTJECAJ JAKIH PRORJEDA NA PRIRAST I STABILNOST STABALA I SASTOJINE SMREKE U STAROSTI OD 32. DO 50. GODINE pdf TXT HR EN | 33 | |
| Bratislav MATOVIĆ, Miloš KOPRIVICA, Bratislav KISIN, Dejan STOJANOVIĆ, Igor KNEGINJIĆ, Stefan STJEPANOVIĆ | UDK* 228 + 653 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.4 | |
| USPOREDBA STRUKTURE SASTOJINA GOSPODARENIH I PRAŠUMSKIH BUKOVIH ŠUMA SRBIJE pdf TXT HR EN | 47 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Milan PERNEK | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.5 | |
| NOVI NAČIN OBRAČUNA KRITIČNOG BROJA JAJNIH LEGALA GUBARA (Lymantria dispar L.) U SVRHU BOLJE PROGNOZE POPULACIJE pdf TXT HR EN | 59 | |
| Sažetak Gubar (Lymantria dispar) je kao štetnik hrastovih šuma u Hrvatskoj dominirao do 60-tih godina prošloga stoljeća, otkada su njegove populacije u kontinentalnom dijelu u blagom opadanju, sa cikličkim gradacijama svakih 10-11 godina. Zadnje dvije gradacije zabilježene su 2003-2005 i 2013-2014 godine. U radu se opisuje nov način obračuna kritičnog broja jajnih legala gubara, kojim se procjenjuje rizik golobrsta ključan u praktičnom šumarstvu za donošenje odluke o suzbijanju. Nov način obračuna iskazuje kritične brojeve kao broj jajnih legala po hektaru, za razliku od dosadašnjeg koji se temeljio na broju stabala na kojemu se nalazi barem jajno leglo i prikazivao se kao postotak zaraze. Postotak zaraze dijelio je rizik golobrsta u pet klasa, pri čemu je kritična Klasa 5 predstavljala zaraženost više od 50% stabala. Dosadašnjim obračunom nije se uzimala u obzir starost stabla, iako je ona povezana s veličinom krošnje, odnosno količinom lišća. Nadalje nije uziman u obzir broj jaja u jajnom leglu. Nov obračun bazira se na broju gusjenica koje imaju potencijal obrstiti stablo hrasta određene starosti dobiven iz podataka iz literature. Preračunavanjem tih ulaznih podataka korištenjem prosječnog broja jaja u jednom jajnom leglu gubara, koji je dobiven iz 50 uzoraka jajnih legala, te normale koja definira broj stabla hrasta lužnjaka po hektaru, dobivena je formula koji izračunava kritični broj jajnih legala gubara po hektaru. Na osnovi tih rezultata formirane su tri 3 kategorije rizika temeljene na broju gusjenica koji obrste stablo određene starosti. Svaka od njih različito definira potrebu za suzbijanje gubara: Kategorija I- treba tretirati, Kategorija II- iznimno tretirati uz specifičan razlog i Kategorija III ne treba tretirati. Kritična Kategorija I uspoređena je s Klasom 5, odnosno Kategorija II s Klasom IV na podacima iz gradacije 2004. i 2013. godine. Rezultati ukazuju kako je primjenom novog obračuna trošak suzbijanja smanjen za 25%. Uz evidentne prednosti ipak su i u novom obračunu uočene slabosti vezane uz nepoznavanje nekoliko važnih varijabli: stvarni broj stabala po hektaru i stvarni broj intaktnih gusjenica koji se dobiva oduzimanjem parazitiranih i sterilnih jaja od prosječnog broja jaja u leglu. Još jedna slabo poznata varijabla prosječna količina lišća koju jedna gusjenica može obrstiti te količinu lišća u krošnji hrastova određene starosti koju treba u budućim istraživanjima kvalitetnije definirati. Ključne riječi: populacijska dinamika; suzbijanje štetnika; hrast lužnjak; Quercus robur. | ||
| Luka RUMORA, Mario Miler, Damir MEDAK | UDK 630* 587 https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.6 | |
| UTJECAJ FUZIJE SNIMKI NA PROMJENU POVRŠINE ŠUMSKOG PODRUČJA KORISTEĆI NENADZIRANU KLASIFIKACIJU pdf TXT HR EN | 67 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Carlos G. ROSSA, Paulo M. FERNANDES | UDK 630* 148.2 + 111.8 https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.7 | |
| O UTJECAJU POJEDINIH PARAMETARA LOŽIŠTA IZVEDENIH IZ ROTHERMELOVOG MODELA RAVNOTEŽE TOPLINSKE ENERGIJE NA STOPU ŠIRENJA POŽARA pdf TXT HR EN | 77 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav ARAČ | ||
| VODOMAR (Alcedo atthis L.) PDF TXT | 81 | |
| Ivan MARTINIĆ | ||
| ZAŠTIĆENA PODRUČJA: POVIJEST AMERIČKOG PARKOVNOG SUSTAVA KAO TEMELJ MODERNOG UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA ŠIROM SVIJETA PDF TXT | 82 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Ivica TIKVIĆ | ||
| Prof. dr. sc. Nikola Pernar: TLO NASTANAK, ZNAČAJKE, GOSPODARENJE PDF TXT | 86 | |
| Branko Meštrić | ||
| PREGLED PISANJA ODABRANIH ČASOPISA U REDAKCIJSKOJ RAZMJENI ŠUMARSKOG LISTA PDF TXT | 88 | |
| Vladimir BEUS | ||
| Prof. dr. sc. Sead Vojniković: ZAŠTIĆENA ŠUMSKA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI PDF TXT | 94 | |
| Davorin KAJBA | ||
| Prof. dr. sc. Dalibor Ballian: ZEMLJA PLANINA BOSNA I HERCEGOVINA PDF TXT | 96 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Igor ANIĆ | ||
| ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI PDF TXT | 97 | |
| Goran VINCENC | ||
| KONFERENCIJA „POŽARI U HRVATSKOJ: OBRANA I PREVENCIJA“ : CILJ JE POTAKNUTI DIJALOG KAKO NAM SE NE BI PONOVILA 2017. GODINA PDF TXT | 100 | |
| Josip DUNDOVIĆ | ||
| 12. HRVATSKI DANI BIOMASE: ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP “ZNAČAJ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U POTRAJNOJ OPSKRBI ENERGIJOM” PDF TXT | 102 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Damir DELAČ | ||
| ZAPISNIK 2. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE, ODRŽANE 13. PROSINCA 2017. U 10:30 SATI U DVORANI ŠUMARSKOG DOMA U ZAGREBU PDF TXT | 106 | |
| Damir DELAČ | ||
| ZAPISNIK 121. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA PDF TXT | 111 | |