broj: 1-2/2018
pdf (4,94 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
UREDNIŠTVO | ||
VRIJEDI LI ZAKON O ŠUMAMA ZA SVE VLASNIKE ŠUMA? pdf TXT HR EN | 5 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Igor ANIĆ, Stjepan MIKAC, Mladen OGNJENOVIĆ | UDK 630* 568 + 815 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.1 | |
IZBOR VRSTA DRVEĆA ZA SUPSTITUCIJU NASADA TOPOLA UZ RIJEKU DRAVU KOD OSIJEKA pdf TXT HR EN | 7 | |
Sažetak U radu su prikazani rezultati istraživanja preživljenja i rasta nekih vrsta drveća kojima bi se u slučaju potrebe mogla obaviti zamjena topola u nasadima. Pokus je postavljen na području Šumarije Valpovo, u Gospodarskoj jedinici Valpovačke podravske šume, šumski predjel Topolje, odsjek 23a. Taj lokalitet predstavlja tipičan primjer slabog uspijevanja i odumiranja nasada topola, čak i nakon višekratnih popunjavanja sadnicama topole i njege. Pokus je postavljen po shemi slučajno-bloknog rasporeda, sa šest tretiranja u četiri bloka. Tretirani su sljedeći sastojinski oblici: A – hrast lužnjak, B – poljski jasen, C – bagrem, D – hrast lužnjak s običnim grabom, E – divlja trešnja s poljskim jasenom i F – divlja trešnja s običnim grabom. Pokus je postavljen 18. studenog 2009. godine. Preživljenje biljaka je utvrđeno svake godine tijekom petogodišnjeg praćenja pokusa. Tijekom zime 2015. godine izmjerene su visine svih stabala te je određen prostorni položaj živih i odumrlih jedinki po plohicama. S obzirom na preživljenje i visine kao indikatore rasta i razvoja biljaka, najbolje su rezultate pokazali redom obični bagrem, poljski jasen i hrast lužnjak. Najlošije rezultate postigli su divlja trešnja i obični grab. S obzirom na mikroreljef, najbolje preživljenje je pokazao obični bagrem koji podjednako dobro raste u nizi i na gredi. Poljski jasen i hrast lužnjak bolje preživljenje imaju u nizi. Divlja trešnja i obični grab imaju općenito loše preživljenje, neovisno o mikroreljefu. Rezultati istraživanja pokazali su kako je nasade topola u promijenjenim stanišnim prilikama nakon višekratnih ophodnji moguće zamijeniti sa sastojinom koja svojim sastojinskim oblikom odgovara terminalnoj šumskoj zajednici istraživanoga podučja – veza i poljskog jasena s hrastom lužnjakom (Fraxino-Ulmetum laevis Slavnić 1952). Postupku treba prethoditi izrada detaljnog šumskouzgojnog plana, koji bi između ostalog definirao područja niza i greda u određenom odjelu. Nize i vlažne grede treba prepustiti poljskom jasenu koji je pokazao vrlo dobre rezultate u pokusu. Hrast lužnjak je pokazao zavidnu stabilnost i vitalitet, pa ga treba upotrebljavati u smjesi s poljskim jasenom. Obični bagrem preporuča se za najsuše lokalitete s pjeskovitim tlima koja su naglo ostala bez podzemne i poplavne vode, na kojima nema uvjeta za nastavak uzgajanja topola. Ključne riječi: topole; hrast lužnjak; poljski jasen; obični bagrem; analiza varijance | ||
Igor POLJAK, Marilena IDŽOJTIĆ, Irena ŠAPIĆ, Patrik KORIJAN, Joso VUKELIĆ | UDK 630* 181.8 + 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.2 | |
RAZNOLIKOST I STRUKTURIRANOST HRVATSKIH KONTINENTALNIH I ALPSKO-DINARSKIH POPULACIJA BIJELE JOHE (Alnus incana /L./ Moench subsp. incana): GEOGRAFSKA I OKOLIŠNA IZOLACIJA KAO UZROK FENOTIPSKE DIVERGENCIJE pdf TXT HR EN | 19 | |
Martin BOBINAC, Siniša ANDRAŠEV, Andrijana BAUER-ŽIVKOVIĆ, Nikola ŠUŠIĆ | UDK 630*242 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3 | |
UTJECAJ JAKIH PRORJEDA NA PRIRAST I STABILNOST STABALA I SASTOJINE SMREKE U STAROSTI OD 32. DO 50. GODINE pdf TXT HR EN | 33 | |
Bratislav MATOVIĆ, Miloš KOPRIVICA, Bratislav KISIN, Dejan STOJANOVIĆ, Igor KNEGINJIĆ, Stefan STJEPANOVIĆ | UDK* 228 + 653 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.4 | |
USPOREDBA STRUKTURE SASTOJINA GOSPODARENIH I PRAŠUMSKIH BUKOVIH ŠUMA SRBIJE pdf TXT HR EN | 47 | |
PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
Milan PERNEK | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.5 | |
NOVI NAČIN OBRAČUNA KRITIČNOG BROJA JAJNIH LEGALA GUBARA (Lymantria dispar L.) U SVRHU BOLJE PROGNOZE POPULACIJE pdf TXT HR EN | 59 | |
Luka RUMORA, Mario Miler, Damir MEDAK | UDK 630* 587 https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.6 | |
UTJECAJ FUZIJE SNIMKI NA PROMJENU POVRŠINE ŠUMSKOG PODRUČJA KORISTEĆI NENADZIRANU KLASIFIKACIJU pdf TXT HR EN | 67 | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Carlos G. ROSSA, Paulo M. FERNANDES | UDK 630* 148.2 + 111.8 https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.7 | |
O UTJECAJU POJEDINIH PARAMETARA LOŽIŠTA IZVEDENIH IZ ROTHERMELOVOG MODELA RAVNOTEŽE TOPLINSKE ENERGIJE NA STOPU ŠIRENJA POŽARA pdf TXT HR EN | 77 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav ARAČ | ||
VODOMAR (Alcedo atthis L.) PDF TXT | 81 | |
Ivan MARTINIĆ | ||
ZAŠTIĆENA PODRUČJA: POVIJEST AMERIČKOG PARKOVNOG SUSTAVA KAO TEMELJ MODERNOG UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA ŠIROM SVIJETA PDF TXT | 82 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Ivica TIKVIĆ | ||
Prof. dr. sc. Nikola Pernar: TLO NASTANAK, ZNAČAJKE, GOSPODARENJE PDF TXT | 86 | |
Branko Meštrić | ||
PREGLED PISANJA ODABRANIH ČASOPISA U REDAKCIJSKOJ RAZMJENI ŠUMARSKOG LISTA PDF TXT | 88 | |
Vladimir BEUS | ||
Prof. dr. sc. Sead Vojniković: ZAŠTIĆENA ŠUMSKA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI PDF TXT | 94 | |
Davorin KAJBA | ||
Prof. dr. sc. Dalibor Ballian: ZEMLJA PLANINA BOSNA I HERCEGOVINA PDF TXT | 96 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Igor ANIĆ | ||
ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI PDF TXT | 97 | |
Goran VINCENC | ||
KONFERENCIJA „POŽARI U HRVATSKOJ: OBRANA I PREVENCIJA“ : CILJ JE POTAKNUTI DIJALOG KAKO NAM SE NE BI PONOVILA 2017. GODINA PDF TXT | 100 | |
Josip DUNDOVIĆ | ||
12. HRVATSKI DANI BIOMASE: ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP “ZNAČAJ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U POTRAJNOJ OPSKRBI ENERGIJOM” PDF TXT | 102 | |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
Damir DELAČ | ||
ZAPISNIK 2. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE, ODRŽANE 13. PROSINCA 2017. U 10:30 SATI U DVORANI ŠUMARSKOG DOMA U ZAGREBU PDF TXT | 106 | |
Damir DELAČ | ||
ZAPISNIK 121. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA PDF TXT | 111 | |