broj: 1-2/2018
pdf (4,94 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
UREDNIŠTVO | ||
VRIJEDI LI ZAKON O ŠUMAMA ZA SVE VLASNIKE ŠUMA? pdf TXT HR EN | 5 | |
RIJEČ UREDNIŠTVA Šumama se gospodari prema osnovi i programu gospodarenja za pojedinu gospodarsku jedinicu. Osnova i program gospodarenja izrađeni su na temelju Zakona o šumama i Pravilnika o uređivanja šuma. No, poštuju se i odredbe još nekih zakonskih akata i podakata, kao što su: Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu, Zakon o lovstvu, Zakon o zaštiti od požara, Zakon o vodama, Zakon o cestama, Zakon o prostornom uređenju i gradnji, Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, Zakon o održivom gospodarenju otpadom te Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu, Pravilnik o zaštiti šuma od požara, Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama i Pravilnik o sakupljanju samoniklih biljaka te Uredba o ekološkoj mreži. Naravno, gospodarska osnova usklađena je s propisima Šumsko gospodarske osnove područja Republike Hrvatske. Sve rečeno dobro je poznato šumarskim stručnjacima, posebice onima iz odjela za uređivanje šuma koji pripremaju i izrađuju osnove gospodarenja, no dobro je podsjetiti se i pomoći neupućenima shvatiti da je drvo kao sirovina za daljnju preradu, samo jedan od proizvoda šume. Upravo dokumenti na koje se oslanja izrada osnova gospodarenja, ukazuju na zadaću šume i njenu općekorisnu funkciju te naknade za nju, koja je većini građana sporna, ponajprije iz neznanja. No, poticaj za pisanje bilo kojega, pa i ovoga podsjetnika-uvoda i pitanja postavljenog u naslovu, uvijek su neki događaji koji nas iz našeg okruženja trenutačno okupiraju . Već nekoliko godina sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, vraćaju se određene površine šuma bivšim vlasnicima - u pojedinim slučajevima radi se i o povećim površinama. Prema Pravilniku o uređivanju šuma, kada dođe do promjene vlasničkih odnosa uzrokovanih povratom imovine na temelju posebnog Zakona i kada se radi o povratu šumske površine veće od 100 ha, potrebno je izraditi izvanrednu reviziju osnove gospodarenja. To rade Hrvatske šume d.o.o., kojima je povjereno gospodarenje šumama u vlasništvu države, a odobrava resorno ministarstvo putem stručnog povjerenstva. Očekuje se da to rade i „novi-stari“ vlasnici šuma, jer Zakon o šumama vrijedi za sve vlasnike šuma. Odjeli za uređivanje šuma Hrvatskih šuma d.o.o. novim-starim vlasnicima šuma nude izradu osnova gospodarenja, kažu uglavnom neuspješno. Pretpostavljamo da te programe za njih rade neke druge licencirane šumarske tvrtke. Nije za vjerovati, ali kažu da ima čak primjera da se gospodarenje povjerava pilanaru! Dakle, već znano „haračenje“ u privatnim šumama izgleda nastavlja se, samo sada na nešto većim površinama. Prema tomu, sječe se nemilice i očito to netko odobrava ili zatvara oči pred time. Ne želimo nikoga optuživati, jer nismo inspektori, nego samo na temelju indicija upozoravamo resorno ministarstvo da poduzme odgovarajuće mjere, posebice Komoru inženjera šumarstva i drvne tehnologije da zaštiti žig ovlaštenog inženjera od eventualnog profaniranja. Inače, interesantno bi bilo znati na koji način i gdje završava ta drvna sirovina iz privatnih šuma i u kojoj fazi obrade. Za drvnu sirovinu Hrvatskih šuma d.o.o. znamo da se većina „raspoređuje“ kupcima po netržišnim cijenama, iako već male količine koje se prodaju po tržišnom načelu putem javnog nadmetanja, pokazuju osjetnu razliku u prihodu, no napravljene promjene u prodajnoj politici državnih šuma tek su na tragu željenih i realnijih prihoda. Država-vlasnik gubi, a pune se privatni džepovi drvoprerađivača s opravdanjem očuvanja radnih mjesta. Vijesti u dnevnome tisku o povećanju cijena drvne sirovine samo je nova administrativna, a ne tržišna mjera. Prije nekoliko dana gledamo na HTV preradu drva u Petrinji i prvi zaključak je „sada su na redu Hrvatske šume d.o.o.“ koje trebaju osigurati drvnu sirovinu, kao što se to tražilo za sličnu proizvodnju u Vukovaru, naravno “po povoljnim cijenama“. A koja je to finalna proizvodnja? Parket, koji poštujući racionalno korištenje drvne sirovine zapravo predstavlja proizvod pilanske dorade i najnižeg stupnja finalne obrade drva. Furnir je pak poluproizvod-sirovina za daljnju obradu drva. Prave finalizacije tu nigdje nema, a upravo ona osigurava stvaranje dodane vrijednosti i nova radna mjesta, koja mi našom netržišnom politikom izvozimo umjesto drvnih proizvoda visoke finaliziranosti. Nije potrebno reći da finalizacija onda potiče prateću industriju (okovi, ljepila, lakovi i sl.) i stručno osposobljavanje i zapošljavanje, kako proizvodnih radnika, tako i inženjera drvne tehnologije. Zbog čega je to tako teško shvatiti? Uredništvo | ||
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Igor ANIĆ, Stjepan MIKAC, Mladen OGNJENOVIĆ | UDK 630* 568 + 815 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.1 | |
IZBOR VRSTA DRVEĆA ZA SUPSTITUCIJU NASADA TOPOLA UZ RIJEKU DRAVU KOD OSIJEKA pdf TXT HR EN | 7 | |
Igor POLJAK, Marilena IDŽOJTIĆ, Irena ŠAPIĆ, Patrik KORIJAN, Joso VUKELIĆ | UDK 630* 181.8 + 164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.2 | |
RAZNOLIKOST I STRUKTURIRANOST HRVATSKIH KONTINENTALNIH I ALPSKO-DINARSKIH POPULACIJA BIJELE JOHE (Alnus incana /L./ Moench subsp. incana): GEOGRAFSKA I OKOLIŠNA IZOLACIJA KAO UZROK FENOTIPSKE DIVERGENCIJE pdf TXT HR EN | 19 | |
Martin BOBINAC, Siniša ANDRAŠEV, Andrijana BAUER-ŽIVKOVIĆ, Nikola ŠUŠIĆ | UDK 630*242 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.3 | |
UTJECAJ JAKIH PRORJEDA NA PRIRAST I STABILNOST STABALA I SASTOJINE SMREKE U STAROSTI OD 32. DO 50. GODINE pdf TXT HR EN | 33 | |
Bratislav MATOVIĆ, Miloš KOPRIVICA, Bratislav KISIN, Dejan STOJANOVIĆ, Igor KNEGINJIĆ, Stefan STJEPANOVIĆ | UDK* 228 + 653 (001) https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.4 | |
USPOREDBA STRUKTURE SASTOJINA GOSPODARENIH I PRAŠUMSKIH BUKOVIH ŠUMA SRBIJE pdf TXT HR EN | 47 | |
PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
Milan PERNEK | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.5 | |
NOVI NAČIN OBRAČUNA KRITIČNOG BROJA JAJNIH LEGALA GUBARA (Lymantria dispar L.) U SVRHU BOLJE PROGNOZE POPULACIJE pdf TXT HR EN | 59 | |
Luka RUMORA, Mario Miler, Damir MEDAK | UDK 630* 587 https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.6 | |
UTJECAJ FUZIJE SNIMKI NA PROMJENU POVRŠINE ŠUMSKOG PODRUČJA KORISTEĆI NENADZIRANU KLASIFIKACIJU pdf TXT HR EN | 67 | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Carlos G. ROSSA, Paulo M. FERNANDES | UDK 630* 148.2 + 111.8 https://doi.org/10.31298/sl.142.1-2.7 | |
O UTJECAJU POJEDINIH PARAMETARA LOŽIŠTA IZVEDENIH IZ ROTHERMELOVOG MODELA RAVNOTEŽE TOPLINSKE ENERGIJE NA STOPU ŠIRENJA POŽARA pdf TXT HR EN | 77 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav ARAČ | ||
VODOMAR (Alcedo atthis L.) PDF TXT | 81 | |
Ivan MARTINIĆ | ||
ZAŠTIĆENA PODRUČJA: POVIJEST AMERIČKOG PARKOVNOG SUSTAVA KAO TEMELJ MODERNOG UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA ŠIROM SVIJETA PDF TXT | 82 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Ivica TIKVIĆ | ||
Prof. dr. sc. Nikola Pernar: TLO NASTANAK, ZNAČAJKE, GOSPODARENJE PDF TXT | 86 | |
Branko Meštrić | ||
PREGLED PISANJA ODABRANIH ČASOPISA U REDAKCIJSKOJ RAZMJENI ŠUMARSKOG LISTA PDF TXT | 88 | |
Vladimir BEUS | ||
Prof. dr. sc. Sead Vojniković: ZAŠTIĆENA ŠUMSKA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI PDF TXT | 94 | |
Davorin KAJBA | ||
Prof. dr. sc. Dalibor Ballian: ZEMLJA PLANINA BOSNA I HERCEGOVINA PDF TXT | 96 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Igor ANIĆ | ||
ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI PDF TXT | 97 | |
Goran VINCENC | ||
KONFERENCIJA „POŽARI U HRVATSKOJ: OBRANA I PREVENCIJA“ : CILJ JE POTAKNUTI DIJALOG KAKO NAM SE NE BI PONOVILA 2017. GODINA PDF TXT | 100 | |
Josip DUNDOVIĆ | ||
12. HRVATSKI DANI BIOMASE: ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP “ZNAČAJ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U POTRAJNOJ OPSKRBI ENERGIJOM” PDF TXT | 102 | |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
Damir DELAČ | ||
ZAPISNIK 2. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE, ODRŽANE 13. PROSINCA 2017. U 10:30 SATI U DVORANI ŠUMARSKOG DOMA U ZAGREBU PDF TXT | 106 | |
Damir DELAČ | ||
ZAPISNIK 121. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA PDF TXT | 111 | |