broj: 1-2/2017
pdf (12,21 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
OČEKUJEMO STRUČNI ISKORAK U ŠUMARSTVU pdf TXT HR EN | 5 | |
RIJEČ UREDNIŠTVA Ovih dana konačno smo dočekali dugo očekivanu promjenu na kormilu trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. O radu i kritici rada dosadašnje Uprave, Hrvatsko šumarsko društvo više se puta decidirano izjašnjavalo, posebice u ovoj rubrici, tražeći odgovore na različita stručna pitanja, no odgovora, a niti stručne polemike nije bilo, već samo bahato ignoriranje i odmazda, sve do otkazivanja pretplate na ovaj časopis. Za svaki novi početak osnovno je utvrditi činjenično stanje kao temelj novoga programa/plana rada. Stoga dobronamjerno savjetujemo novoj Upravi da si kroz odgovore na naša postavljena pitanja, stručne kritike i sugestije, posebice kroz dva teksta iz rubrike Izazovi i suprotstavljanja u br. 11-12/2016. i tekst UO HŠD-a „Kako Hrvatsko šumarsko društvo promišlja šumarstvo Hrvatske“ u br. 11-12/2015., olakša uvid u činjenično stanje. Naše dobronamjerne kritike i sugestije išle su u smjeru upozoravanja na ono što je u šumi nestručno rađeno i ono što nažalost nije rađeno, a trebalo je raditi, no to bi onda išlo na uštrb dobiti koja je Upravi bila jedini cilj, bez obzira na posljedice po šumu. Naravno, osvrtali smo se i na potrebe racionalnog korištenja svih benefita šume i šumarstva, što je također izostalo. Zalagali smo se i zalažemo se za decentralistički oblik upravljanja šumskim bogatstvom, očekujući puno veće ovlasti rukovoditelja UŠ Podružnica i nastavno šumarija, pa i revira, kao najboljih poznavatelja odnosnih šumskih resursa i potrajnog gospodarenja istima. Takav način gospodarenja osigurat će sveobuhvatnu korist vlasniku/državi, ali i lokalnoj zajednici, na što se očigledno zaboravilo. Naše stajalište glede stanja u šumarstvu nikada nije bilo deklarativno, nego je počivalo na činjenicama. Tako i ovdje, zagovarajući decentralizaciju upravljanja koristimo podatke iz brošure „Hrvatsko nacionalno blago“ u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) – iz članka „Šume i šumarstvo“, naših akademika Matića i Anića. Kompleksnost gospodarenja šumama u pojedinim dijelovima Hrvatske, koja je jedna od najšumovitijih zemalja u Europi (pola ha po stanovniku), i izbora kvalitetnih šumarskih stručnjaka, ogleda se ponajprije u šumskoj vegetaciji koju tvore 102 šumske zajednice, sa čak oko 260 drvenastih vrsta i 94 vrste drveća. Zagovarajući pak nužne radove koji osiguravaju potrajno gospodarenje šumama i poboljšanje kvalitete naših šuma, a time i njihovih vrijednosti, iz istog članka navodimo kako je njih 5 % vrlo dobre kakvoće, 22 % dobre, 43 % srednje i 29 % loše kakvoće, s time da je 45 % najkvalitetnijih nizinskih šuma ocijenjeno vrlo dobrim. Ulaganje u poboljšanje navedene strukture vidljivo bi se očitovalo u ne samo većoj sirovinskoj osnovici koju je isključivo zagovarala dosadašnja Uprava, nego i ostalim benefitima šume, posebice njenoj općekorisnoj funkciji. Kada smo postavljali pitanja glede kašnjenja ili pak izostavljanja uzgojnih radova i pogubni učinak toga na budućnost sastojine, primjerice u odnosu na našu najvrjedniju vrstu drveća hrast lužnjak, pa i kitnjak (prema odnosnoj brošuri HAZU hrast lužnjak je zastupljen s 14,83 %, a kitnjak s 8,35 %), podsjećamo na ono što smo na Fakultetu učili o toj vrsti drveća, a zaboravljamo ta znanja primijeniti. Koristeći tekstove iz monografije „Hrast lužnjak u Hrvatskoj“ navodimo ponajprije uzgojne faze: ponik, pomladak (mlađi i stariji), mladik (mlađi i stariji), mlada, srednjedobna i starija sastojina. Tako je primjerice u starijem mladiku (15-20 god.) kulminacija visinskog prirasta i maksimalni prirast krošnje u širinu, tu se prepoznaju stabla budućnosti, što u mladoj sastojini rezultira diferencijacijom stabala i izdvajanjem u etaže. S gospodarskog stajališta imamo: koljik, letvik, stadij stupovlja i naposljetku stadij pilanske oblovine, gdje od letvika kreću prorjede i dolazi do diferencijacije u visinske, debljinske i vrijednosne razrede. U srednjedobnoj sastojini postepeno opada biološki potencijal glede reagiranja na njegu sastojine (50-70 god.) kada je već formirana struktura sastojine, pa je pitanje kakvi smo stručnjaci i kako smo optimalno iskoristili određeni potencijal šumskog staništa. Na to smo neprestano upozoravali, jer svaki razvojni stadij, a ne samo navedeni, zahtijeva pravovremenu intervenciju, koja doduše predstavlja određeni trošak, ali i korist, posebice u budućnosti. U ovome dvobroju toliko, a u sljedećemu ćemo pozornost sa sličnim podupirućim podacima obratiti na ostalo: o šumi kao infrastrukturnoj kategoriji, općekorisnim funkcijama šume, o odnosima s preradom drva, o odnosu društva i politike prema šumi i šumarstvu i slično. <br>Uredništvo | ||
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Ivan ANDRIĆ, Davorin KAJBA | UDK 630* 111.8 + 181.8 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.1 | |
UTJECAJ KLIMATOLOŠKIH PARAMETARA NA POČETAK OTVARANJA PUPOVA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl) pdf TXT HR EN | 7 | |
Ivan BALENOVIĆ, Ante SELETKOVIĆ, Renata PERNAR | UDK 630* 587 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.2 | |
USPOREDBA TOČNOSTI PROCJENE STRUKTURNIH ELEMENATA SASTOJINA FOTOGRAMETRIJSKOM IZMJEROM AEROSNIMAKA RAZLIČITIH PROSTORNIH REZOLUCIJA pdf TXT HR EN | 15 | |
Nedim TUNO, Admir MULAHUSIĆ, Jusuf TOPOLJAK, Alma ELEZOVIĆ | UDK 630* 582 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.3 | |
ISPITIVANJE POLOŽAJNE TOČNOSTI GRANICA ŠUMSKIH PODRUČJA DOBIVENIH OBJEKTNO – ORIJENTIRANOM KLASIFIKACIJOM MULTISPEKTRALNIH SNIMAKA pdf TXT HR EN | 29 | |
Adrienne ORTMANN-AJKAI, Gábor CSICSEK, Márió LUKÁCS, Ferenc HORVÁTH | UDK 630* 239 + 226 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.4 | |
PROCES POMLAĐIVANJA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U STROGO ZAŠTIĆENOM ŠUMSKOM REZERVATU U JUŽNOJ MAĐARSKOJ pdf TXT HR EN | 39 | |
Gonca Ece ÖZCAN | UDK 630* 453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.5 | |
PROCJENA POPULACIJE Ips sexdentatus S OBZIROM NA ULOV U FEROMONSKIM KLOPKAMA I NJIHOVE ŠTETNOSTI U NE-EPIDEMIJSKIM UVJETIMA pdf TXT HR EN | 47 | |
PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
Alen BERTA, Vladimir KUŠAN, Josip KRIŽAN, Denis STOJSAVLJEVIĆ, Dalibor HATIĆ | UDK 630* 923 https://doi.org/10.31298/sl.141.1-2.6 | |
POSJEDOVNE I POVRŠINSKE ZNAČAJKE ŠUMA ŠUMOPOSJEDNIKA U HRVATSKOJ PREMA REGIJAMA pdf TXT HR EN | 57 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
PATKA GOGOLJICA (Netta rufina Pall.) PDF TXT | 67 | |
OBLJETNICE | ||
Igor Anić | ||
ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA AKADEMIJE ŠUMARSKIH ZNANOSTI PDF TXT | 68 | |
Damir Delač | ||
SVEČANA AKADEMIJA POVODOM 170 GODINA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA I 140. GODIŠTA ŠUMARSKOG LISTA PDF TXT | 70 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Davorin Kajba | ||
PROF. DR. SC. DALIBOR BALLIAN I DR. SC. MIRZETA MEMIŠEVIĆ HODŽIĆ: ZNANSTVENA MONOGRAFIJA „VARIJABILNOST HRASTA LUŽNJAKA (QUERCUS ROBUR L.) U BOSNI I HERCEGOVINI“ PDF TXT | 80 | |
Matija Landekić | ||
PROF. DR. SC. IVAN MARTINIĆ, DR. SC. MATIJA LANDEKIĆ, DR. SC. DRAGO MARGUŠ, MATIJA BAKARIĆ, MAG. ING. SILV., FABIJAN MARTINIĆ: BIORAZNOLIKOST ŠUMA U NACIONALNOM PARKU »KRKA« TEMATSKI EDUKACIJSKI VODIČ PDF TXT | 83 | |
PRIZNANJA I NAGRADE | ||
Joso Vukelić | ||
PROF. DR. SC. DAVORIN KAJBA – DOBITNIK GODIŠNJE DRŽAVNE NAGRADE ZA ZNANOST ZA 2015. GODINU PDF TXT | 85 | |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
Josip Dundović | ||
ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP „BIOENERGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA“, UPORABA BIOENERGIJE ŠTITI KLIMU I OKOLIŠ PDF TXT | 88 | |
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 3. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-a 2016. GODINE PDF TXT | 91 | |
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 120. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA PDF TXT | 97 | |
IN MEMORIAM | ||
Miroslav Harapin | ||
DOKUŠ ANTUN KRUNO (1934–2016) PDF TXT | 103 | |
Oliver Vlainić | ||
MLADEN MEĐERAL (1967–2016) PDF TXT | 104 | |
Oliver Vlainić | ||
MLADEN ŠPIGELSKI (1932–2016) PDF TXT | 105 | |
Miroslav Harapin | ||
MIKLOŠ IVAN (1926–2016) PDF TXT | 106 | |
Miroslav Harapin | ||
IVAN MARIČEVIĆ (1929–2016) PDF TXT | 107 | |
Oliver Vlainić | ||
STJEPAN LUKAČIĆ (1929–2016) PDF TXT | 108 | |