broj: 1-2/2016
pdf (12,12 MB) |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo | ||
PROBLEM TVORBE KONZISTENTNE ŠUMARSKE I DVOPRERAĐIVAČKE POLITIKE U HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 5 | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Željko ZGRABLIĆ, Hrvoje MARJANOVIĆ, Danko DIMINIĆ | UDK 630* 443 (001) | |
MOŽEMO LI PREDVIDJETI ZARAZE GLJIVOM SPHAEROPSIS SAPINEA PRATEĆI RAZNOLIKOST GLJIVA U ŠUMSKIM KULTURAMA CRNOGA BORA? pdf TXT HR EN | 7 | |
Matija LANDEKIĆ, Mario ŠPORČIĆ, Ivan MARTINIĆ, Matija BAKARIĆ, Kruno LEPOGLAVEC | UDK 630* 629 (001) | |
UTJECAJ STILOVA VODSTVA NA UPRAVLJANJE I ORGANIZACIJSKU KULTURU ŠUMARSKOG PODUZEĆA pdf TXT HR EN | 17 | |
Ivan ŠIRIĆ, Ante KASAP, Ivica KOS, Tomislava MARKOTA, Draženko TOMIĆ, Milan POLJAK | UDK 630* 120 +172.8 (001) | |
SADRŽAJ TEŠKIH METALA I BIOAKUMULACIJSKI POTENCIJAL NEKIH SAMONIKLIH JESTIVIH GLJIVA pdf TXT HR EN | 29 | |
Sažetak Predmetnim istraživanjem utvrđivana je koncentracija Fe, Zn i Cu u deset samoniklih jestivih vrsta gljiva Parka prirode Medvednica. Sličnost između ispitivnih vrsta gljiva ustanovljena je klaster analizom na temelju koncentracije navedenih metala u plodnom tijelu gljiva. Analiza teških metala provedena je metodom XRF – rentgenske fluoroscentne spektrometrije. Najveća koncentracija Fe od 153.96 mg kg–1 utvrđena je u Tricholoma portentosum, dok je najveća koncentracija Zn od 90.60 mg kg–1 ustanovljena u vrsti Tricholoma terreum. Najveća koncentracija Cu utvrđena je u vrsti Macrolepiota procera (78.8 mg kg–1). Analizom teških metala u gljivama ustanovljene su značajne razlike (p<0.05; p<0.001) u koncentraciji Zn i Cu između saprofitskih i ektomikoriznih vrsta gljiva. Utvrđena je znatno veća koncentracija ispitivanih metala u klobuku u odnosu na stručak. Sve istraživane vrste gljiva isključene su kao mogući bioindikatori onečišćenja okoliša željezom. Klaster analiza provedena na temlju koncentracije teških metala u gljivama otkrila je veliku sličnost vrsta gljiva koje pripadaju istom rodu i djelomične sličnosti vrsta iste ekološke pripadnosti. Ključne riječi: teški metali; jestive gljive; bioakumulacijski potencijal; ekologija | ||
Osman TOPACOGLU, Hakan SEVIK, Kerim GUNEY, Canan UNAL, Erol AKKUZU, Ahmet SIVACIOGLU | UDK 630* 181.5 (001) | |
UTJECAJ FITOHORMONA NA SPOSOBNOST ZAKORJENJIVANJA REZNICA VRSTE Ficus benjamina L. pdf TXT HR EN | 39 | |
Jovana PETROVIĆ, Srećko ĆURČIĆ, Nenad STAVRETOVIĆ | UDK 630* 907 + 234 (001) | |
INVAZIVNE BILJNE VRSTE I EKOLOŠKI ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA NJIHOVO ŠIRENJE NA PODRUČJU SPOMENIKA PRIRODE „OBRENOVAČKI ZABRAN“ (SREDIŠNJA SRBIJA) pdf TXT HR EN | 45 | |
STRUČNI ČLANCI | ||
Gabrijel HORVAT, Jozo FRANJIĆ | UDK 630*187 | |
INVAZIVNE BILJKE KALNIČKIH ŠUMA pdf TXT HR EN | 53 | |
ZAŠTITA PRIRODE | ||
Krunoslav Arač | ||
DUGOKLJUNA ČIGRA (Thalasseus sandvicensis Lath.) PDF TXT | 65 | |
Jozo Franjić | ||
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE PDF TXT | 66 | |
AKTUALNO | ||
Alojzije Frković | ||
ČEŠLJUGAR – PTICA 2016. GODINE PDF TXT | 67 | |
OBLJETNICE | ||
Nenad Potočić | ||
30 GODINA MEĐUNARODNOG PROGRAMA ZA PROCJENU I MOTRENJE UTJECAJA ZRAČNOG ONEČIŠĆENJA NA ŠUME (UNECE – ICP FORESTS) PDF TXT | 69 | |
Milan Glavaš | ||
OBJAVLJENA MONOGRAFIJA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG INSTITUTA (1945- 2015) PDF TXT | 75 | |
KNJIGE I ČASOPISI | ||
Milan Glavaš | ||
DABROVA PRIČA (Die Bibergeschichte *Beaver,s story) PDF TXT | 77 | |
Milan Glavaš | ||
GORANOVE PRIČE PDF TXT | 79 | |
Alojzije Frković | ||
VELIKI RJEČNIK HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA PDF TXT | 81 | |
Frane Grospić | ||
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA PDF TXT | 83 | |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 4. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a PDF TXT | 86 | |
Damir Delač | ||
ZAPISNIK 119. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA PDF TXT | 92 | |
Renata Pernar | ||
Stručna tema: ŠUMARSKE KARTE I PLANOVI – IZ POVIJESTI GOSPODARENJA ŠUMAMA HRVATSKE PDF TXT | 100 | |
IN MEMORIAM | ||
Karmelo Poštenjak | ||
Mr. sc. ANĐELKO ĆOSIĆ dipl. ing. šum. (1929–2014) PDF TXT | 104 | |