broj: 1-2/2016
pdf (12,12 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| PROBLEM TVORBE KONZISTENTNE ŠUMARSKE I DVOPRERAĐIVAČKE POLITIKE U HRVATSKOJ pdf TXT HR EN | 5 | |
| U Vijestima iz sektora, u svom napisu gosp. Borislav Škegro pod naslovom „Može li državni holding biti učinkovit? Bude li se vodio logikom profita, bit će dividenda!“ za primjer navodi poslovanje (odnos) šumarstva i drvoprerađivačke industrije. Kaže kako drvoprerađivačka industrija bilježi sjajne rezultate u proizvodnji, izvozu i zapošljavanju, ali ne zadovoljava potražnju, jer je ograničavajući čimbenik nedostatak drvne sirovine (nema dovoljno drva kaže on). To smatra apsurdnim, „jer u šumama danas postoji višak drva – kod hrasta npr. i do 1/3 ukupne mase“. Te povećane količine drvoprerađivačka industrija bi u kešu platila, zaposlila nove ljude, izvezla, naplatila i platila povećane poreze, „ali to nikako ne ide – nitko ne traži dividendu“, kaže on. Poruka je očito novom ministru „da za početak upiše dodatnih 200 mil. kuna dividende kao prihod proračuna“, pa će biti „drva k’o u priči, a dividenda i poreza k’o drva“. Obrazlažući uvodno način poslovanja holdinga navodi kako se mjeri samo prinos na uloženi kapital i nema drugih ni trećih „socijalno osjetljivih, generalno razvojnih društvenih kriterija ..... dividenda postaje značajni neporezni dio prihoda državnog proračuna .........nema opravdanja za zadržavanje radnih mjesta i socijalnim, lokalnim i političkim kriterijima“. Tu imamo navode i nekih drvoprerađivača da bi trebalo zabraniti izvoz trupaca, te da potrošimo 200 mil. dolara na uvoz namještaja od hrvatskih trupaca koje smo jeftino izvezli – na taj način rasipamo nacionalno bogatstvo. Što se tiče šumarstva, na tragu potpuno laičkog razmišljanja gosp. Škegre da se može sjeći koliko kome treba, a ne prema Gospodarskoj osnovi, slično razmišljanje dijeli i predsjednik Udruge poslodavaca, a ono se ponajprije odnosi na cijenu drvne sirovine – kada bi ona bila niža (a sada je najniža u EU), onda bi hrvatska drvoprerađivačka industrija bila konkurentna. Prvome možemo odgovoriti da su etatne mogućnosti ograničene i da se u duhu načela potrajnog gospodarenja u šumarstvu sječe nešto ispod godišnjeg prirasta drvne mase, a ne koliko prekapacitirana pilanska prerada traži, pa nema govora o tome da će biti drva k’o u priči, a onda i dividenda. Njih može biti samo ako se naša drvoprerađivačka industrija posveti smanjenju ostalih 80 % troškova proizvodnje, a ne da stalno plače nad previsokim troškovima drvne sirovine, koji u strukturi troškova čine maksimalno 16-20 %. Osim toga, mora se držati načela da najkvalitetniju sirovinu maksimalno finalizira u proizvod s najvećom dodanom vrijednosti. Na to je, sigurni smo, jedino može prisiliti tržišna cijena drvnih sortimenata. Isto tako potrebno je okrenuti se najnovijim tehnologijama i ulaganju u znanje na svim razinama. Slažemo se da treba zabraniti izvoz trupaca, jer smo u dosadašnjim tekstovima u ovoj rubrici između ostalog naveli da 8 m3 izveženih trupaca znači da izvozimo jedno radno mjesto. No, koliko je nama poznato, osim nekih mekih listača i proizvoda neinteresantnih za naše drvoprerađivače, Hrvatske šume d.o.o. ne izvoze trupce, ali znamo da to čine neki drvoprerađivači, tako da dio ugovorenih količina po netržišnoj cijeni upravo radi izvoza „kamufliraju“ u razne oblike minimalne pilanske prerade (prizme, fličevi, grede, četvrtače i sl.). Glede uvoza namještaja mišljenja smo da bi svatko rađe kupio domaći ako je jefiniji i barem jednako kvalitetan kao uvozni – zašto on to nije neka odgovore drvoprerađivači koji imaju domaću sirovinu po netržišnim cijenama i tako reći na svom lageru gotovo bez troškova transporta. Upravo o rasipanju nacionalnog bogatstva pisali smo u više navrata, ponajprije govoreći o šumarstvu kao specifičnoj gospodarskoj grani, a ne onoj kako je vidi gosp. Škegro i privatnici drvoprerađivači. Osim toga, očito se uzaludno trudimo upozoriti da šuma ima osim sirovinske uloge i onu ekološku, socijalnu i ekofiziološku, koje su višestruko vrjednije od sirovinske, pa je gospodarenje šumom upravo suprotno od prethodno proklamiranog „holdinškog pristupa“. Svakako, kada to nismo napravili do sada, a o tome smo pisali u Šumarskome listu br. 11-12/2014., vrijeme je da se konačno zacrta konzistentna šumarska politika, kojoj treba pridodati i drvoprerađivačku industriju koja će se novo-sačinjenim strategijama provoditi. Time ćemo izbjeći nakaradna „mlečanska“ razmišljanja o šumi i ukloniti netržišini odnos šumarstva i drvoprerađivačke industrije te odrediti ispravan status šumarstva u hrvatskome gospodarstvu. Uredništvo | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Željko ZGRABLIĆ, Hrvoje MARJANOVIĆ, Danko DIMINIĆ | UDK 630* 443 (001) | |
| MOŽEMO LI PREDVIDJETI ZARAZE GLJIVOM SPHAEROPSIS SAPINEA PRATEĆI RAZNOLIKOST GLJIVA U ŠUMSKIM KULTURAMA CRNOGA BORA? pdf TXT HR EN | 7 | |
| Matija LANDEKIĆ, Mario ŠPORČIĆ, Ivan MARTINIĆ, Matija BAKARIĆ, Kruno LEPOGLAVEC | UDK 630* 629 (001) | |
| UTJECAJ STILOVA VODSTVA NA UPRAVLJANJE I ORGANIZACIJSKU KULTURU ŠUMARSKOG PODUZEĆA pdf TXT HR EN | 17 | |
| Ivan ŠIRIĆ, Ante KASAP, Ivica KOS, Tomislava MARKOTA, Draženko TOMIĆ, Milan POLJAK | UDK 630* 120 +172.8 (001) | |
| SADRŽAJ TEŠKIH METALA I BIOAKUMULACIJSKI POTENCIJAL NEKIH SAMONIKLIH JESTIVIH GLJIVA pdf TXT HR EN | 29 | |
| Osman TOPACOGLU, Hakan SEVIK, Kerim GUNEY, Canan UNAL, Erol AKKUZU, Ahmet SIVACIOGLU | UDK 630* 181.5 (001) | |
| UTJECAJ FITOHORMONA NA SPOSOBNOST ZAKORJENJIVANJA REZNICA VRSTE Ficus benjamina L. pdf TXT HR EN | 39 | |
| Jovana PETROVIĆ, Srećko ĆURČIĆ, Nenad STAVRETOVIĆ | UDK 630* 907 + 234 (001) | |
| INVAZIVNE BILJNE VRSTE I EKOLOŠKI ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA NJIHOVO ŠIRENJE NA PODRUČJU SPOMENIKA PRIRODE „OBRENOVAČKI ZABRAN“ (SREDIŠNJA SRBIJA) pdf TXT HR EN | 45 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Gabrijel HORVAT, Jozo FRANJIĆ | UDK 630*187 | |
| INVAZIVNE BILJKE KALNIČKIH ŠUMA pdf TXT HR EN | 53 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| DUGOKLJUNA ČIGRA (Thalasseus sandvicensis Lath.) PDF TXT | 65 | |
| Jozo Franjić | ||
| POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE PDF TXT | 66 | |
| AKTUALNO | ||
| Alojzije Frković | ||
| ČEŠLJUGAR – PTICA 2016. GODINE PDF TXT | 67 | |
| OBLJETNICE | ||
| Nenad Potočić | ||
| 30 GODINA MEĐUNARODNOG PROGRAMA ZA PROCJENU I MOTRENJE UTJECAJA ZRAČNOG ONEČIŠĆENJA NA ŠUME (UNECE – ICP FORESTS) PDF TXT | 69 | |
| Milan Glavaš | ||
| OBJAVLJENA MONOGRAFIJA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG INSTITUTA (1945- 2015) PDF TXT | 75 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Milan Glavaš | ||
| DABROVA PRIČA (Die Bibergeschichte *Beaver,s story) PDF TXT | 77 | |
| Milan Glavaš | ||
| GORANOVE PRIČE PDF TXT | 79 | |
| Alojzije Frković | ||
| VELIKI RJEČNIK HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA PDF TXT | 81 | |
| Frane Grospić | ||
| L’ITALIA FORESTALE E MONTANA PDF TXT | 83 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Damir Delač | ||
| ZAPISNIK 4. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a PDF TXT | 86 | |
| Damir Delač | ||
| ZAPISNIK 119. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA PDF TXT | 92 | |
| Renata Pernar | ||
| Stručna tema: ŠUMARSKE KARTE I PLANOVI – IZ POVIJESTI GOSPODARENJA ŠUMAMA HRVATSKE PDF TXT | 100 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Karmelo Poštenjak | ||
| Mr. sc. ANĐELKO ĆOSIĆ dipl. ing. šum. (1929–2014) PDF TXT | 104 | |