broj: 1-2/2014
pdf (5,91 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| LEDENA KIŠA U GORSKOM KOTARU pdf TXT HR EN | 5 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Igor Poljak, Marilena Idžojtić, Irena Šapić, Joso Vukelić, Marko Zebec | UDK 630*164 (001) | |
| VARIJABILNOST POPULACIJA BIJELE (Alnus incana /L./ Moench) I CRNE JOHE (A. glutinosa /L./ Gaertn.) NA PODRUČJU MURE I DRAVE PREMA MORFOLOŠKIM OBILJEŽJIMA LISTOVA pdf TXT HR EN | 7 | |
| Jaroslav Holuša, Emanuel Kula, Filip Wewiora, Karolina Lukášová | UDK 630*453 (001) | |
| ROJENJE, GUSTOĆA I RASPORED POPULACIJE NA LOVNIM STABLIMA I PREZIMLJAVANJE ARIŠEVOG POTKORNJAKA (Ips cembrae) U ČEŠKOJ pdf TXT HR EN | 19 | |
| Sažetak Na cijelom arealu, od najniže nadmorske visine do subalpinskog pojasa, glavni domaćin potkornjaku Ips cembrae je europski ariš, Larix decidua Mill. Samo ponekad ova vrsta naseljava i smreku, Picea abies (L.) Karsten. Osnovna bionomija potkornjaka I. cembrae razlikuje se od ostalih vrsta roda Ips i više-manje je poznata. Unatrag nekoliko godina publicirano je tek nekoliko istraživanja vezano za bionomiju i zaštitu šuma od ovog štetnika. Cilj ovog rada je stjecanje novih saznanja oRojenju, kroz pokus korištenja sintetskih mamaca; kornjaši I. cembrae su se lovili pomoću Theysohn® naletnih klopki te korištenjem feromonskih pripravaka Cembräwit®; Prostornoj i vremenskoj distribuciji kornjaša na lovnim stablima; u drugom dijelu ožujka zdrava stabla ariša obarana su radi postavljanja prvog seta lovnih stabala u razmaku od 10–15 m na rubovima sastojina. Krajem srpnja drugi set postavio se unutar sastojine. Ulazne rupe evidentirane su na četiri sekcije svakog lovnog stabla; Prezimljavanju kornjaša; pet trupčića dužine 0,7 m dobivene iz gornjeg dijela četiriju lovnih stabala. Četiri trupčića iz svakog lovnog stabla postavljeni su na pet mjesta u ariševoj sastojini. Od kraja rujna u mjesečnim intervalima (listopad–siječanj) setovi sekcija postepeno su se premještali u kaveze u laboratoriju. Ukupna sanitarna sječa koja se u Češkoj provodi zbog napada potkornjaka I. cembrae mala je u odnosu ukupnu sanitarnu sječu radi potkornjaka. S druge strane, u nekim europskim zemljama takvi napadi predstavljaju ozbiljan problem. Primjerice ekstremna suša u 2003. godini uzrokom je gradacija u Srednjoj Europi. Drvna masa zaražena potkornjacima I. cembrae u Češkoj kulminirala u 2006. godini sa trendom opadanja (slika 1, tablica 1), dok je u Poljskoj količina potkornjacima zaražene drvne mase povećana za šest puta između 2006. i 2007. godine. Potkornjak I. cembrae najčešće ima 2 generacije godišnje (Slika 2). Proljetno izlaženje iz zimovališta počinje na nižim i srednjim nadmorskim visinama početkom svibnja, rjeđe krajem travnja. Potkornjaci druge generacije izlaze na prijelazu lipnja i srpnja. Nova generacija imaga obavlja dopunsko žderanje u kasno ljeto u granama mladih stabala ili u blizini larvalnog hodnika gdje ima svježe kore. Nakon dopunskog žderanja imaga prezimljavaju dijelom u hodnicima ispod tanke kore oblovine ili češće u šumskoj stelji. U slučaju kada se ne stignu potpuno razviti, prezimljavaju kao ličinka ili kao kukuljica. Tada njihovo preživljavanje ovisi o vremenskim prilikama u zimi. Razmjer populacije koja prezimljava u stadiju imaga i njihova niša prezimljavanja ovisi o vremenskim prilikama u jesen i uvjetima koji vladaju kada završavaju razvoj. Dio potkornjaka koji rano završi razvoj napušta to mjesto i prezimljava u šumskoj stelji ili ostaje na mjestu gdje se hrani. Ispitali smo prisutnost prezimljujućih potkornjaka u trupčićima u zimi i njihovu aktivnost nakon što su premješteni u laboratorijske uvjete (slika 3). Produženo vrijeme napuštanja pokusnih trupčića potvrdilo je kako dio populacije prezimljuje kao larva i kukuljica. Potkornjaci koji prezimljavaju u stelji to čine blizu stabala na kojemu završavaju svoj razvoj. Potkornjaci prve generacije naseljavaju lovna stabla kontinuirano od polovice svibnja, a druge generacije od polovice srpnja (tablica 2). Naseljavanje donjih dijelova stabla bilo je jednoliko u gotovo svim slučajevima, a samo je ponekad veća abundanca nađena u gornjem dijelu. Duži materinski hodnici s manjem brojem položenih jaja i larvalnih hodnika (tablica 3) karakteriziraju sekcije iz gornjeg dijela debla lovnog stabla. Taj je odnos eksponencijalan, što se tumači interspecifičnom kompeticijom na prostoru za polaganje jaja između ženki i ograničenog resursa hrane između ličinki. Kako je gustoća hodnika na lovnim stablima bila jednolika, ženke su u tanjem floemu reagirale manjim brojem položenih jaja i povećavanjem udaljenosti između materinskih hodnika. Na taj način larvama su omogućile izradu dužih larvalnih hodnika i pristup adekvatnoj hrani. Kontrola potkornjaka I. cembrae istovjetna je sa drugim vrstama potkornjaka koji dolaze na četinjačama i obavlja se: (i) uzgojnim zahvatima: čistom sječom, selektivnom proredom, selekcijom; (ii) kemijskim tretiranjem oborenih stabala; (iii) mjerama izlova: lovnim stablima, lovnom oblovinom, klopkama, lovnom sječkom; (iv) monitoringom uz pomoć feromonskih atraktanata, lovnih stabla/oblovine, vizualnim nadzorom, upitnicima. U Europi se koriste četiri tipova feromonskih pripravaka: Cembräwit® (www.witasek.com), Cemprax (Shell Agrar Ltd.) (www.witasek.com), Cemsan (www.fluegel-gmbh.de) i Cembrodor. Feromonski pripravak Cembräwit® koristi se za ciljani ulov I. cembrae; tijekom pokusa i pregledavanjem ulova feromonskih klopki nisu zabilježeni ulovi neciljane floemofaune. U terenskim pokusima, drvo posječeno u travnju prvo jer bilo napadnuto i intenzivno naseljavano. Za vrijeme pokusa lovna stabla promjera d1.3 30–45 cm pripremljena u drugoj polovici ožujka na osunčanoj poziciji bila su intenzivno napadnuta, a lovna stabla ostala su aktivna sve do prve kukuljice. Bez obzira na veliku abundancu ulaznih rupa, naseljavanje lovnih stabala nije se zaustavilo. Moguće je i da su se prethodno ubušeni potkornjaci ponovno ubušivali. U usporedbi s drugim europskim vrstama potkornjaka roda Ips, evidentan je problem zaštite protiv I. cembrae iz razloga što se: (i) razvija u granama; (ii) određen dio populacije može prezimiti u šumskoj stelji (kao i druge Ips vrste), i (iii) stabla obrađena harvesterom nisu zaštićena protiv napada. I. cembrae se razvija u granama koje su od 3 cm promjera. To se mora uzeti u obzir prilikom poduzimanja zaštitnih mjera. Uz to treba uništiti drvne ostatke i izbojke (paljenjem i malčiranjem) kako ne bi došlo do žderanja i rasploda štetnika u tom materijalu. Prorjedama u mladim sastojinama nezbrinuti drveni ostaci također budu napadnuti. Kako I. cembrae može prezimiti u šumskoj stelji, uklanjanje stabala napadnutih potkornjacima, vjerojatno nije dovoljna učinkovita mjera u smanjivanju gustoće populacije. Produljen vegetacijski period te povoljne temperature povećavaju broj imaga koji prezimljuju u šumskoj stelji, što intenzivira opasnost od napada u proljeće. Ariš nakon obrade modernim harvesterima u proljeće može biti uspješno koloniziran jedinkama Ips cembrae, ponajprije dijelova s tankom korom, što znači da je zaštita i dalje potrebna. Kada prorjedom materijal dodatno ostaje u sastojini, napad postaje ozbiljniji, zbog čega treba ostaviti prostorni ili vremenski razmak između sječe i prorjede. Ključne riječi: Ips cembrae; lovno stablo s feromonskim pripravkom; lovno stablo; rojenje; disperzija; prezimljavanje | ||
| Bojan GAVRILOVIĆ, Branka GAVRILOVIĆ, Srećko ĆURČIĆ, Dejan STOJANOVIĆ, Dragiša SAVIĆ | UDK 630*453 (001) | |
| ZLATICE (COLEOPTERA: CHRYSOMELIDAE) PLANINE FRUŠKE GORE (VOJVODINA, SJEVERNA SRBIJA), SA PREGLEDOM BILJAKA HRANITELJICA pdf TXT HR EN | 29 | |
| Ante P. B. KRPAN, Željko TOMAŠIĆ, Igor STANKIĆ | UDK 630* 537 + 562 (001) | |
| ISTRAŽIVANJA BIOPRODUKCIJSKIH I ENERGETSKIH POTENCIJALA AMORFE (Amorpha fruticosaL.) pdf TXT HR EN | 43 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Marko Zebec, Marilena Idžojtić, Igor Poljak, Maja Zebec | UDK 630*272 | |
| DENDROFLORA I USKLAĐENOST ARHITEKTONSKIH I HORTIKULTURNIH ELEMENATA PARKA OKO ŠUMARSKOG I AGRONOMSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU pdf TXT HR EN | 55 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| BJELOVRATA MUHARICA (Ficedula albicollis Temm.) PDF TXT | 65 | |
| Tijana Grgurić | ||
| REVITALIZACIJA CRETA TRSTENIK PDF TXT | 66 | |
| OBLJETNICE | ||
| Jozo Franjić | ||
| 200 GODINA OD ROĐENJA JOSIPA PANČIĆA (1814–1888) PDF TXT | 67 | |
| Alojzije Frković | ||
| LOVČEVI ZAPISI FUŽINSKOG ŠUMARA LAVOSLAVA SLAVKA LOVRIĆA (1904–1955) PDF TXT | 70 | |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
| Mario Božić | ||
| Dr. sc. ERNEST GORŠIĆ, dipl. ing. šum. PDF TXT | 75 | |
| Željko Zečić | ||
| Dr. sc. DINKO VUSIĆ PDF TXT | 77 | |
| Ivan Martinić | ||
| Dr. sc. MATIJA LANDEKIĆ PDF TXT | 78 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Igor Poljak | ||
| PRIKAZ KNJIGE "DENDROLOGIJA – CVIJET, ČEŠER, PLOD, SJEME" - Prof. dr. sc. MARILENA IDŽOJTIĆ PDF TXT | 81 | |
| Alojzije Frković | ||
| ATLAS SELIDBE PTICA HRVATSKE (CROATIAN BIRD MIGRATION ATLAS) - JELENA KRALJ, SANJA BARIŠIĆ, VESNA TUTIŠ, DAVOR ĆIKOVIĆ PDF TXT | 82 | |
| Milan Glavaš | ||
| Prof. dr. sc. ANTE P. B. KRPAN: IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA PDF TXT | 85 | |
| Miroslav Harapin | ||
| KUKCI I BOLESTI - ŠTETOČINJE DRVEĆA I GRMLJA EUROPE PDF TXT | 89 | |
| Miroslav Harapin | ||
| LEXICON SILVESTRE - VIŠEJEZIČNI ŠUMARSKI RJEČNIK 2. DIO PDF TXT | 90 | |
| Frane Grospić | ||
| L’ITALIA FORESTALE E MONTANA PDF TXT | 92 | |
| IZLOŽBE I NATJECANJA | ||
| Tijana Grgurić | ||
| IZLOŽBA FOTOGRAFIJA "ŠUMA OKOM ŠUMARA" U UMJETNIČKOM PAVILJONU JURAJ ŠPORER U OPATIJI PDF TXT | 95 | |
| IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Oliver Vlainić | ||
| KARLOVAČKI OGRANAK U POSJETU POLJSKOJ pdf TXT | 97 | |
| Hranislav Jakovac | ||
| ALPE-ADRIA 2014. PDF TXT | 105 | |
| Tijana Grgurić | ||
| “ČUDESNA ŠUMA“ PDF TXT | 108 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Miroslav Harapin | ||
| Dr. sc. JAKOB MARTINOVIĆ (1929–2013) PDF TXT | 109 | |
| Josip Knepr | ||
| SRĐAN POPOVIĆ – SRĐO, dipl. ing. šum. (1937–2013) PDF TXT | 111 | |
| Josip Ištvanić, Ingrid Šafranek | ||
| Prof. dr. sc. MARIJAN BREŽNJAK, PROFESSOR EMERITUS (1926–2014) PDF TXT | 112 | |