broj: 1-2/2013
pdf (7,9 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| USPJEŠNO ZAVRŠEN 45. EFNS pdf TXT HR EN | 5 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Dževada SOKOLOVIĆ, Dragutin PIČMAN, Ahmet LOJO, Safet GURDA, Muhamed BAJRIĆ, Haris KOLJIĆ | UDK 630*383+686 (001) | |
| ODREĐIVANJE OPTIMALNOG PROSTORNOG RASPOREDA MREŽE SEKUNDARNIH ŠUMSKIH PROMETNICA pdf TXT HR EN | 7 | |
| Gregor BOŽIČ, Mladen IVANKOVIĆ, Lado KUTNAR | UDK 630*165+187 (Fagus sylvatica L.) (001) | |
| GENETSKA STRUKTURA SJEMENSKIH SASTOJINA OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) S RAZLIČITIH ŠUMSKIH STANIŠTA NA GORJANCIMA/ŽUMBERKU UTVRĐENA METODOM IZOENZIMA pdf TXT HR EN | 25 | |
| Sažetak Slovenija sa svojih 58,4 % pokrovnosti teritorija šumama, odnosno s ukupno 1.184.369 ha (Vir: Zavod za gozdove Slovenije 2012) spada među šumovitije zemlje Europe. Istraživanja genetske varijabilnosti populacija obične bukve u Sloveniji i njihovo uspoređivanje s populacijama jugoistočne i srednje Europe uporabom izoenzimskih genskih markera, započela su 90-tih godina (Brus i sur. 1999, Gömöry i sur. 1999). Rezultati ukazuju na postojanje diferencijacije između sjeverozapadnih provenijencija istraživanog područja i provenijencija istočnog dijela balkanskog poluotoka. Kako bi se istražila moguća genetska varijabilnost obične bukve sa geografski manjeg i heterogenog područja, analizom izoenzima uspoređivane su dvije populacije sa dva različita položaja planine Gorjanci (na Hrv. strani Žumberak). Za istraživano područje odabrana su dva značajno različita staništa bukve, jedno u brdskoj i drugo u planinskoj vegetacijskoj zoni. Obje autohtone sastojine i Vrhovo (Hedero-Fagetum) i Kozarje (Lamio orvalae-Fagetum) su šumski sjemenski objekti i prema kategoriji šumskog reprodukcijskog materijala sjemenske sastojine, selekcionirano sjeme, provenijencije Ustraški boršt/Cerov Log na nadmorskoj visini 273 metara i provenijencije Gorjanci/Kozarje na nadmorskoj visini od 657 metara. Udaljenost između dviju sastojina je 13 km, a razlika u nadmorskoj visini iznosi 384 m (Tablica 1). Genetičko istraživanje varijabilnosti dviju populacija provedeno je pomoću 10 izoenzimskih sustava (Aat, Aco, Idh, Mdh, Mnr, Per, Pgi, Pgm, Skdh, 6-Pgdh) koji kodiraju za 16 genskih lokusa. Rezultati analiza izoenzima ocijenjeni su prema relativnoj frekfenciji alela i genotipova. Obrada podataka napravljena je sa GSED software (programski paket) za analizu genetske strukture iz podataka dobivenih elektroforezom (Gillet 1998). Rezultati genetskog istraživanja (Tablica 2) odnose se na genotipove 100 stabala na 16 polimorfnih co-dominantnih nasljednih izoenzimskih lokusa u dvije populacije. Populacija Kozarje, sjemenska sastojina na višoj nadmorskoj visini, iz planinskog područja, pokazuje veću genetičku varijabilnost od populacije Vrhovo, odnosno populacije sa brdskog područja. Razlikovnost je posebice vidljiva u frekvencijama pojedinih alela i genotipova, promatranoj heterozigotnosti te osobito u hipotetskoj gametskoj multilokusnoj razlikovnosti. Učestalost (frekfencija) alela Aco-B2, Idh-A2 and 6-Pgdh-B1 u sastojini Kozarje dvostruko je veća od sastojine na nižoj nadmorskoj visini. Frekfencija alela 6-Pgdh-A4 je približno tri puta veća u nižoj sastojini (Vrhovo) od sastojine Kozarje. Na lokusu Skdh, alel (A4) zabilježena je samo u sastojini Vrhovo kao heterozigotan genotip Skdh-A34 (12 %). Statistički značajna odstupanja u učestalosti alela između populacija pronađena je na 5 od 16 lokusa (Tablica 3). Promatrana klima na genskim lokusima Aco-B, Idh-A, 6-Pgdh-A i ukupna prosječna genetska udaljenost prema Gregorius (1974) između uzorkovanih lokalnih bukovih populacija na planini Gorjanci je relativno visoka za promatrano (istraživano) malo geografsko područje. Istraživane sjemenske sastojine obične bukve (sjemenske sastojine obične bukve na različitim lokacijama, različitih nadmorskih visina) uzorkovane u ovim istraživanjima ukazuju na genetičku razlikovnost. Iako planinske bukove šume Lamio orvalae-Fagetum imaju stabilniju biocenotičku strukturu u usporedbi s manje očuvanom i više degradiranom bukovom sastojinom Hedero-Fagetum, preporuča se pozornost prilikom prijenosa šumskog reprodukcijskog materijala iz sjemenskih sastojina obične bukve od viših prema nižim nadmorskim visinama u planinama Gorjanci. Ključne riječi: obična bukva; genetski polimorfizam; genetska diferencijacija; Slovenija | ||
| Savo Rončević, Siniša Andrašev, Petar Ivanišević, Branislav Kovačević, Bojana Klašnja | UDK 630*537+262 (001) | |
| PRODUKCIJA BIOMASE I ENERGETSKI POTENCIJAL NEKIH KLONOVA CRNE TOPOLE (Populus deltoides Bartr. ex Marsh.) U ODNOSU NA RAZMAK SADNJE pdf TXT HR EN | 33 | |
| Magda Sindičić, Tomislav Gomerčić, Primož Polanc, Miha Krofel, Vedran Slijepčević, Nina Gembarovski, Martina Đurčević, Đuro Huber | UDK 630*135+14 (Lynx lynx) (001) | |
| ANALIZA RODOSLOVLJA DINARSKE POPULACIJE RISA (Lynx lynx) pdf TXT HR EN | 43 | |
| Emanuel Kula, Alena Pešlová, Petr Martinek, Pavel Mazal | UDK 630*145.7 (001) | |
| Razvoj gusenica gubara (Lymantria dispar L.) na hranljivom substratu obogačenom dušikom pdf TXT HR EN | 51 | |
| Jovana PETROVIĆ, Nenad STAVRETOVIĆ, Srećko ĆURČIĆ, Ivana JELIĆ, Bojana MIJOVIĆ | UDK 630*411+442 (001) | |
| INVAZIVNE BILJNE VRSTE I TRČCI I MRAVI KAO POTENCIJAL NJIHOVE BIOLOŠKE KONTROLE NA PRIMJERU SPOMENIKA PRIRODE "BOJČINSKA ŠUMA" (VOJVODINA, SRBIJA) pdf TXT HR EN | 61 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| VELIKI TRSTENJAK (Acrocephalus arundinaceus L.) PDF TXT | 70 | |
| Alojzije Frković | ||
| KRITIČNO UGROŽENI ČURLIN I DALJE NA METI LOVACA PDF TXT | 71 | |
| Marilena Idžojtić | ||
| BOTANIČKI VRT U RIMU PDF TXT | 74 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Frane Grospić | ||
| L´Italia forestale e montana PDF TXT | 78 | |
| Vice Ivančević | ||
| Franz Bach: Povijest Otočke pukovnije (Otočaner Regiments Geschichte) Zagreb–Otočac 2012. g. PDF TXT | 81 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Jelena Kranjec, Andreja Đuka, Tibor Pentek | ||
| MEĐUNARODNO ZNANSTVENO SAVJETOVANJE FORMEC 2012 CROATIA "CONCERN, KNOWLEDGE AND ACCOUNTABILITY IN TODAY’S ENVIRONMENT" PDF TXT | 84 | |
| Jozo Franjić,Željko Škvorc | ||
| NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA U REPUBLIKU KOREJU PDF TXT | 86 | |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
| Marijan Grubešić | ||
| Dr. sc. Kristijan Tomljanović, dipl. ing. šum. PDF TXT | 95 | |
| NOVI MAGISTRI ZNANOSTI | ||
| Joso Vukelić | ||
| Mr. sc. Milan Presečan, dipl. ing. šum. PDF TXT | 97 | |
| Hranislav Jakovac | ||
| Mr. sc. DAMIR DELAČ, dipl. ing. šum. PDF TXT | 99 | |
| Stjepan Posavec | ||
| Mr. sc. Robert Abramović, dipl. ing. šum. PDF TXT | 101 | |
| Stjepan Posavec | ||
| Mr. sc. Marija Ravenšćak, dipl. oecc. PDF TXT | 104 | |
| IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Damir Delač | ||
| ZAPISNIK 3. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 5. prosinca 2012. god. u prostorijama Šumarskoga doma PDF TXT | 106 | |
| ODBOR ZA STRUČNO USAVRŠAVANJE | ||
| IZVJEŠĆE O RADU ODBORA ZA STRUČNO USAVRŠAVANJE HKIŠDT U 2012. GODINI PDF TXT | 117 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Davorin Kapec | ||
| JOSIP ŠTANFEL (1928–2012) PDF TXT | 118 | |
| Ivica Tomić | ||
| NADA UIDL (1928–2012) PDF TXT | 119 | |
| Ivica Tomić | ||
| VLADIMIR LEKO (1937–2012) PDF TXT | 120 | |
| Alojzije Frković | ||
| Marijan Pavešić Pave (1933–2012) PDF TXT | 121 | |
| Đuro Kauzlarić | ||
| Mr. sc. Božidar Tomičić (1928–2013) PDF TXT | 122 | |
| Vice Ivančević | ||
| MARKO VUKELIĆ (1936–2010) PDF TXT | 124 | |
| Vice Ivančević | ||
| GAJO PETROVIĆ (1927–2011) pdf TXT | 125 | |