broj: 1-2/2012
pdf (10,1 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | ||
| ODLAZAK ČOVJEKA ČIJE JE UREDNIČKO PERO OSTAVILO TRAJAN I NEIZBRISIV TRAG U NAŠEM ZNANSTVENO-STRUČNOM I STALEŠKOM GLASILU pdf TXT HR EN | 1 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Škvorc,Ž., K.Sever, J.Franjić, D.Krstonošić, M.Poljak | UDK 630* 114.2 + 561 - 562 (Quercus roburL.) (001) | |
| Intenzitet fotosinteze i vegetativni rast hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) u pokusnom nasadu pdf TXT HR EN | 7 | |
| Diminić,D., N.Potočić, I.Seletković | UDK 630* 232 + 443 (Pinus nigra Arnold) (001) | |
| Uloga staništa u predispoziciji crnoga bora (Pinus nigra Arnold) na zarazu fitopatogenom gljivom Sphaeropsis sapinea(Fr.) Dyko et Sutton u Istri pdf TXT HR EN | 19 | |
| Andrašev,S., M.Bobinac, S.Rončević, M.Vučković, B.Stajić, G.Janjatović, Z.Obućina | UDK 630* 232.5 + 242 (001) | |
| Učinci prorjede u nasadu topole klona I-214 rijetke sadnje pdf TXT HR EN | 37 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Matošević, Dinka | UDK 630* 453 (Aproceros leucopoda) | |
| Prvi nalaz brijestove ose listarice (Aproceros leucopoda), nove invazivne vrste u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 57 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Matović,B., M.Koprivica, Z.Maunaga | UDK 630* 527 + 521 | |
| Primjena jedinstvenog modela oblika debla smreke u šumarskoj praksi pdf TXT HR EN | 63 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, Krunoslav | ||
| Živorodna gušterica (Zootoca vivipara Von Jacquin) PDF TXT | 70 | |
| Frković, Alojzije | ||
| Izbor je pao na čavku zlogodnjaču (Corvus monedula) PDF TXT | 71 | |
| Cerovečki, Zdravko | ||
| Campanula carnica Schiede. – Lanolisni zvončić PDF TXT | 73 | |
| Boić Petrač, Petra | ||
| Čuvari rijeka pomoći će zaštiti Muru, Dravu i Dunav od uništenja, kaže WWF PDF TXT | 73 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Šalek Grginčić, Jadranka | ||
| Šume i potraga za profitom PDF TXT | 75 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Jakovac, Hranislav | ||
| Znanstvena monografija: Šume hrvatskoga Sredozemlja PDF TXT | 77 | |
| Jakovac, Hranislav | ||
| Ana Horvat: Stablopis – hrvatski pjesnici o stablu i šumi PDF TXT | 80 | |
| Frković, Alojzije | ||
| Iz pjesničke i likovne ostavštine prof. Drage Andrašića PDF TXT | 82 | |
| Grospić, Frane | ||
| L’Italia forestale e montana PDF TXT | 83 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Harapin, Miroslav | ||
| Šume – zelena pluća Zagorja / Šuma na dlanu – Kamenjak PDF TXT | 86 | |
| MEĐUNARODNA SURADNJA | ||
| Dundović, Josip | ||
| Stručna ekskurzija u Austriju od 23. 11.–25. 11. 2011. PDF TXT | 89 | |
| OBLJETNICE | ||
| Grospić, Frane | ||
| Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva proslavilo je 130. obljetnicu organiziranog lovstva u Hrvatskoj PDF TXT | 94 | |
| NOVI DOKTORI ZNANOSTI | ||
| Franjić, Jozo | ||
| Gabrijel Horvat PDF TXT | 95 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA | ||
| Vlainić, Oliver | ||
| Prva godina rada Sekcije za kulturu, sport i rekreaciju PDF TXT | 97 | |
| Vargović, Lucija | ||
| Četvrti foto izlet karlovačkog ogranka “Pokupski bazen 2011” PDF TXT | 100 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Seletković, Zvonko | ||
| Prof. dr. sc. dr. h. c. BRANIMIR PRPIĆ, dipl. ing. šum. (1927–2012) pdf TXT HR | 104 | |
| Iako smo bili upoznati s bolešću profesora Branimira Prpića i zajedno suosjećali s njim i njegovom obitelji, vijest o njegovom odlasku teško je pala svima nama koji smo ga poznavali te s njim i uz njegovo djelo bili vezani. Rođen je 1. 9. 1927. godine u Stankovcu, gdje provodi dio djetinjstva i završava osnovno školovanje. U Petrinji pohađa gimnaziju, a maturira u Zagrebu. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomira 1954.godine. Kao dipl.ing. šumarstva počinje raditi u šumariji Lipovljani, a za šumske ekosustave ovoga kraja i NPŠO Lipovljane ostaje vezan gotovo tijekom cijeloga radnog vijeka. Od 1958.godine pa do odlaska u mirovinu, a i poslije toga, kao profesor emeritus neraskidivo je vezan uz Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Te 1958. godine izabran je za asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma. Disertaciju pod naslovom “Korijenov sistem poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u različitim tipovima posavskih nizinskih šuma” obranio je 1966. godine. Istovremeno istražuje zakorjenjivanje hrasta lužnjaka i crne johe kako bi utvrdio stanje u rizosferi,gdje ove tri vrste predstavljaju glavne vrste drveća nizinskih šumskih ekosustava.Školsku godinu 1966/67. proveo je u Zavodu za uzgajanje šuma Savezne visoke tehničke škole u Zurichu na studijskom boravku kod poznatog europskog uzgajivača šuma prof. H. Leinbundguta. Tu istražuje oblik debla, staništei biološke uzroke kao posljedice vjetro izvala obične smreke. U svom znanstveno-istraživačkom i nastavnom radu veliku pozornost posvećuje funkcioniranju šumskog drveća i njihovih sastojina u različitim stanišnim prilikama, ukazujući na promjene koje su evidentne i na mogućnosti jedinke ili zajednice da ih svojim biološkim svojstvima savlada ili im se barem prilagodi. Problem funkcioniranja nizinskih šumskih ekosustava detaljno istražuje i postavlja širok pristup ekosistematskoj problematici,s težnjom sintezi bioloških, hidroloških, klimatskih,orografskih i pedoloških rezultata istraživanjaintegriranihu ekološkoj konstituciji vrste.Proučavajući zakorjenjivanje suočava se s pojavom fiziološkog srašćivanja korijenja unutarvrste. Kod poljskog jasena utvrdio je inhibitorno djelovanje,a kod hrasta lužnjaka i obične jele fiziološko srašćivanje korijena. Uviđa potrebu uže suradnje s drugim disciplinama i granama privrede,osjeća da gubimo bitku s vodnim režimom.To potvrđuje mnogim svojim istraživanjima i danas uživa ugled vrsnog poznavatelja utjecaja promjene režima vlaženja na funkcioniranje šumskih ekosustava. Izlazeći u susret ovom vrlo izazovnom kompleksnom pitanju još prije 40 godina postavlja na NPŠO-Lipovljanistacionar,danas bireklimonitoring, na kojemu opsežno prati stanišne i sastojinske prilike u poplav noj šumi hrasta lužnjaka. Sva njegova istraživanja upućuju da nizinski šumski ekosustavi imaju izuzetnu ekološku i gospodarsku vrijednost i da su jako osjetljivi na promjene vodnog režima. Postavio je holistički ekofiziološki pristup problematici nizinskih šuma, koji podrazumijeva povezivanje staništa i životne zajednice.Branimir Prpić izvrstan je sintetičar rezultata eksperi mentalno-ekoloških istraživanja. Re zultati tih istraživanja utiru put kreaciji smjernica za šumsko-uzgojne zahvate u gospodarenju tim šumama i neupitno predstavljaju snažan argument za potrebu zaštite preostalih staništa hrasta lužnjaka u Hrvatskoj.Kao poznavatelj ekološ kih i bioloških značajki nizinskih šuma, vodio je timove za izradu studija utjecaja na okoliš (regulacija rijeke Save, vodne stepenice na Dravi, trasa kanala Dunav-Sava i dr.).Predstavnikje šumarske struke u različitim stručnim tijelimau vrlo osjetljivim raspravama u traženju optimalnih rješenja s predstavnicima ostalih strukaoko zahvata od kojih se realno mogao očekivati nepovoljan utjecaj na šume. Upravo radi zalaganja i autoriteta Branimira Prpića, puno je lijepih i vrijednih šuma spašeno. Odnos šume prema klimi također je predmet njegovog djelovanja. Omiljena istraživanja B. Prpića odvijaju se u prašumama,čiju strukturu uzima kao model za višenamjensku šumu s naglašenim općekorisnim funkcijama tedokazuje da je upravo ta uloga šume najveća i najvažnija. U suradnji s istraživačima iz Njemačke, 1985. godine upozorio je na pojavu propadanja obične jele u Hrvatskoj. Dvije godine kasnije u Hrvatskoj postavlja sustav praćenja propadanja šuma kompatibilan s ostalim zemljama EU i od tada Hrvatska postaje članom Međunarodnog programa za procjene i praćenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume.Istražuje oštećenost šums kog drveća te opterećenost sastojine i staništa one čišćenjima različitog porijekla i problem saniranja oštećenih šuma. Razvio je nacionalnu klasifikaciju Općekorisnih funkcija šuma – OKFŠ koja je postala temelj vrednovanja šuma i plaćanja naknada. Otvorio je put primjeni ekoloških načela u kreaciji šumsko-uzgojnih zahvata usmjerenih s jedne strane prirastu,a s druge strane stabilnosti i zaštiti prirodnih šumskih ekosustava. Voditelj je brojnih domaćih znan stvenih projekata i član međunarodnih znanstvenih timova. Profesor Prpić potvrdio se kao znanstvenik ispred svoga vremena upravopo originalnom pristupu šumarskim problemima. Svoj vrlo bogat i opsežan znanstveno-istraživački rad okrunio je s preko 200 radova,koji su objavljeni u prestižnim časopisima i brojnim knjigama, publikacijama, na radiju i TV.Uz to što je vrstan znanstvenik posjeduje i svojstvo jednostavnog pristupa i objašnjavanja rezultata is tra živanja raznim auditorijima. Osjeća trenutak kada i gdje treba o problemu progovoriti. Njegova odmje rena riječ slušala se i izvan okvi ra naše struke. Ova aktivnost predstavlja njegov veliki doprinos popularizaciji šumarske znanosti i shvaćanja uloge šume u prostoru. Njegova je nastavna djelatnost bogata i značajna, 34 godine sudjelujeu kreiranju i izvođenju svih oblika i stupnjeva sveučilišne nastave. Seriozan profesor neupitna ugle da i autoriteta, omiljen među studentima i kolegama iz akademskog kruga, uzor mlađim djelatnicima i oslonac stručnjacima u praksi. Nastavnik je na više kolegija kao što su; Ekologija šuma, Fitološka bioklimatologija te Uređivanje bujica i vodogradnja. Voditelj poslijediplomskih studija, mentor velikog broja diplomskih radova, magisterija i doktorata. Profesor Prpić nezaobilazna je znanstvena, nastavna i stručna vertikala hrvatskog šumarstva. Profesor Branimir Prpić izabran je u sva znanstvena i nastavna zvanja na Sveučilištu u Zagrebu, od docenta do redovitog sveučilišnog profesora i profesora emeritusa. Godine 1992. Sveučilište u Zvolenu dodjeljuju mu POČASNI DOKTORATznanosti za primjenu ekoloških načela u uzgajanju šuma. Obnašao je sve dužnosti na njemu najdražem Fakultetu od predstojnika zavoda do dekana Fakulteta. Član je mnogih povjerenstava za biotehničko područje Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva,Hrvatskog ekološkog društva, uvaženi član mnogih međunarodnih udruga i časnik– IUFRA. Od 1976–1981. godine predsjednik je Saveza ITŠDI.Jedna od vrlo važnih djelatnosti prof.Prpića je izdavačka djelatnost. Urednik je Glasnika za šumske pokuse i dugogodišnji glavni urednik Šumarskog lista, taj posao obavljao je 41 godinu. Vjerojatno će ostatiurednik Šumarskog lista s najduljim stažom, jer je u tom kontinuiranom uređivačkom radu kroz njegove ruke prošlo 25. 456 stranica i to što je ovaj,svakako ugledni strukovni i znanstveni časopis, doveo do priznate i na globalnoj razini citirane znanstvene publikacije, a to je postignuće s kojim se i on osobno izuzetno ponosio. Redoviti je član i tajnik Akademije šumarskih znanosti. Predsjednik Republike Hrvatske povodom Dana državnosti 1995.godine dodjeljuje mu odličje Reda Danice hrvatske s likomRuđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti kao državno priznanje za njegov dugogodišnji znanstveni, stručni i društveni rad. Sveučilište u Zagrebu izabralo je 2000. godine profesora Branimira Prpića u zvanje profesor emeritus. 2011. godine dobiva državnu nagradu za znanost u kategoriji “Nagrada za životno djelo”. Život profesora Prpića protkan je plemenitošću prema svima s kojima je živio i radio. Svaki mladi čovjek mogao ja samo poželjeti takvog uči-telja i vođu,a ja sam imao tu privile-giju da mu budem učenik i suradnik. Nikada i ništa našem Brani nije bilo teško, a uvijek i za sve je imao razu-mijevanja i vremena. Bio je primjeran otac, suprug, djed, suradnik i nadasve prijatelj. Kao izvrstan šumarski stručnjak, ekolog u pravom smislu riječi, teoretičar i praktičar, pedagog i učitelj te ponajviše vizionar i vrsni poznavatelj funkcioniranja šumskih ekosustava, bio je jednostavno neponovljiv. Njegova marljivost i nepogrešivo uočavanje i rješavanje problema svojstveni su samo velikanima struke. Briljantna sveučilišna karijera i cjelokupni rad profesora Branimira Prpića zaokružena je brojnim uspjesima, priznanjima i nagradama,što ga svrstava u velikane šumarskih znanstvenika i stručnjaka. Još za života postao je legenda, jer nema skupa ili druženja a da se njega ne spomene. Znam da je svaki rastanak težak, ali ovaj posebno boli,jer zauvijek odlazi čovjek, ljudina, s kojim smo se uživali družiti i surađivati i na kojega smo se uvijek mogli pouzdano osloniti.Opraštamo se od velikana teško dostižnog, od čovjeka koji je bio i ostat će uzor svima koji su ga poznavali,a posebice mlađim šumarima, njegovim đacima. | ||
| Skoko, Mladen | ||
| Josip Ivanković, dipl. ing. šum.(1938–2011) PDF TXT | 110 | |