|
RIJEČ UREDNIŠTVA |
|
|
|
Uredništvo | |
O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA I KONCESIJI
pdf TXT
HR
EN
|
1 |
|
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
|
|
|
Krapinec, K., D. Konjević, I. Brezovac, L. Manojlović, K. Severin, V. Njemirovskij, M. Grubešić, K. Tomljanović | UDK 630* 156 (001) |
Odnos morfoloških osobitosti veprovih kljova i pouzdanost metoda za procjenu dobi
pdf TXT
HR
EN
|
7 |
Kobal, M., M. Urbančič, N. Potočić, B. De Vos, P. Simončič | UDK 630* 114.2 (001) |
Pedotransfer funkcije za procjenu gustoće šumskih tala
pdf TXT
HR
EN
|
19 |
Pekeč, S., B. Vrbek, S. Orlović, B. Kovačević | UDK 630* 232.3 + 114.2 (001) |
Proizvodni potencijal crne topole (Sekcija Aigeiros Duby) na eugleju
pdf TXT
HR
EN
|
29 |
|
PREGLEDNI ČLANCI |
|
|
|
Mamut, Marica | UDK 630* 431 |
Veza prirodnogeografske i sociogeografske osnove Dalmacije s ugroženošću otvorenog prostora požarom
pdf TXT
HR
EN
|
37 |
Sažetak: U radu je istražen međuutjecaj prirodnih i društvenih karakteristika dalmatinskog područja s ugroženošću otvorenog prostora požarom. Istraživanje je provedeno na području dalmatinskih PU (PU Zadarska, PUŠiben sko-Kninska, PU Splitsko-Dalmatinska, PU Dubrovačko-neretvanska) u dese togodišnjem razdoblju 1998–2008. U međusobnu vezu dovedeni su službeni statis tički podaci o požarima MUP-a RH s klimatskim, vegetacijskim i de mografskim stanjem istraživanog prostora. Rezultati istraživanja pokazali su velik utjecaj klimatskih čimbenika, vrste vegetacije i demografskih prilika obalnog i otočnog prostora na učestalost požara i veličinu opožarenih površina. Istarživani prostor ima klimu tipa Cs i podtipa Csa sa suhim ljetima (. 22 °C) i vrlo kišovitim zimama (1400 mm) što u kombinaciji s dominantnim vjetrovima ovog prostora izuzetno povoljno djeluje na širenje požara i otežava suzbijanje požara otvorenih prostora. Biljni pokrov Dalmacije uglavnom čine primorske šume i mediteransko bilje bogato smolom i eteričnim uljima te su lako zapaljive i nazvane “pirofilnim ekosustavima”. U opožarenim šumskim površinama Republike Hrvatske Dalmacija participira sa čak 64,3 % (122 241 ha) no najvećim dijelom (50,2 %) su to površine pod panjačama, makijom, garizima, šikarama i šibljacima. Bitan prirodni čimbenik prostora koji doprinosi većem broju požara je geološka građa te litološki i pedološki sastav. Oko 80 % pros to ra građeno je od vodopropusnih va p nenaca na kojemu se tijekom vremena razvio ljuti krš, kao dobar preduvjet za nastanak i širenje požara. Ovakvu prirodnu osnovu prate i za požar povoljne socijalne karakteristike prostora. Demografska slika dalmatinskog zaleđa i otoka ukazuje na sve stariju populaciju i demografsko pražnjenje, što se izravno odražava i na održavanje otvorenih površina. Dok u Republici Hrvatskoj u otvorenim opožarenim površinama najveći udio imaju poljoprivredne površine (51,4 %), u Dalmaciji su to šume i šumska zemljišta (53,5 %). Sve veće površine zapuštenih poljoprivrednih zemljišta u dalmatinskom dijelom prekriva slaba šumska vegetacija, stoga ne čudi ni podatak da je 31,7 % požara otvorenog prostora Republike Hrvatske bio na području dalmatinskih PU i da je oko 38,9 % opožarene otvorene površine u dalmatinskim PU. Podaci o opožarenim površinama po PU jasno su dati kroz st ru kturne dijagrame priložene u radu i ukazuju da je najveći broj požara u analizi ranom desetogodišnjem razdoblju zabilježen je u PU Splitsko-dalmatinskoj (gotovo 1000požara godišnje), najveći dio opožarenih šumskih površina je u PU Šibenskokninskoj (42,4 %), poljoprivrednih zemljišta u PU Zadarskoj (51,6 %), ostale površine prema namjeni manje su zastupljene. Najveći dio opožarenih površina otvorenog prostora (90,5 %) nije pod državnom skrbi i najveći broj požara izazvan je nehatom (čak 75 %) te je nužno povećati brigu i nadzor nad provođenjem preventivnih mjera zaštite od požara, čime bi štete bile znatno smanjene. Ključne riječi: sociogeografske karakteristike; šumske površine; Dalmacija; otvoreni prostor; požari; prirodnogeografske karakteristike |
|
STRUČNI ČLANCI |
|
|
|
Španjol, Ž., D. Barčić, R. Rosavec, B. Dorbić | UDK 630* 907 |
Biološko-ekološko i prostorno vrednovanje zaštićenih prirodnih vrijednosti u županijama sjeverozapadne Hrvatske
pdf TXT
HR
EN
|
51 |
Sindičić, M., D. Zec, Đ. Huber | UDK 630* 450 |
Analiza šteta od smeđih medvjeda u Hrvatskoj u razdoblju od 2004. do 2009. godine
pdf TXT
HR
EN
|
63 |
|
ZAŠTITA PRIRODE |
|
|
|
Arač, Krunoslav | |
Velika žutonoga prutka(Tringa melanoleucaGmelin) – nova vrsta u Republici Hrvatskoj
PDF TXT
|
69 |
|
AKTUALNO |
|
|
|
Tarnaj,Ivan | |
20 godina od Zakona o šumama
PDF TXT
|
70 |
Frković,Alojzije | |
Šumska crvenrepka – ptica 2011. godine
PDF TXT
|
71 |
|
KNJIGE I ČASOPISI |
|
|
|
Glavaš,Milan | |
Dr. sc. Marinko Prka: Bukove šume i bukovina Bjelovarskog područja
PDF TXT
|
72 |
Grospić, Frane | |
L’Italia forestale e montana
PDF TXT
|
75 |
|
OBLJETNICE |
|
|
|
Tomljanović,Kristijan | |
125. godišnjica rođenja ing. Ive Čeovića
PDF TXT
|
78 |
|
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA |
|
|
|
Vlainić,Oliver | |
Zajedničke aktivnosti ogranaka Gospića i Karlovca u 2010. godini
PDF TXT
|
80 |
Roša,Jadranka | |
Koncert gitarista
PDF TXT
|
86 |
|
IN MEMORIAM |
|
|
|
Trinajstić,Ivo | |
Čedomil Šilić (1937–2010)
PDF TXT
|
88 |
Djelatnici šumarije Tomislavgrad | |
Biljana Zorić(1963–2011)
PDF TXT
|
90 |