| |
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA |
| |
|
|
| Branimir Prpić | |
| ŠUMA I GLOBALNO ZATOPLJENJE KLIME
PDF TXT
HR
|
1 |
Nedavno održani skup znanstvenika u Parizu, potvrdio je kako je uzrok globalnoga zatopljenja na Zemlji nerazumno ponašanje čovjeka. Prekomjernim korišćenjem fosilnih goriva atmosfera se obogaćuje ugljičnim dioksidom, povećavajući učinak “staklenika atmosfere”. Kud smo, doduše manje od ostalih, onečistili tlo i vode pesticidima, teškim kovinama (Cd iz naših fosfornih gnojiva), urbanim i industrijskim otpadom, ugrozili smo donedavno normalan ljudski život neugodnim klimatskim ekscesima (bujice i poplave, orkanski vjetrovi, suše) te promjenom “kemijske klime” u atmosferi.
Kakav je utjecaj na šume i kako šuma utječe na današnje klimatske promjene?
Šuma je prva osjetila promjenu stanja u sastavu zraka uzrokovanom tvorničkim dimnjacima tehničke civilizacije XIX. i XX. stoljeća pojavom masovnoga sušenja šumskoga drveća, te naporima šumara za obnovu djelomično ili potpuno osušene šume.
Klimatske promjene utječu i na šumsko drveće, ali ne u tolikoj mjeri da bi ugrozile šume jer se drveće u pravilu, odlikuje širokom ekološkom valencijom i prilagodbom na promjenjene klimatske prilike. U prilagodbi su vrlo korisne naše prirodne i mješovite šume. Vrste s užom ekološkom valencijom, primjerice obična jela, teško se prilagode trajnijem zatopljenju, što je posvjedočeno rezultatima praćenja propadanja šuma u posljednjih 20 godina. Velike poteškoće mogu izazvati štetočinje kojima više pogoduju promijenjene klimatske prilike.
Kako šume povoljno utječu na pojavu globalnoga zatopljenja? Ponajprije ublažavanjem klimatskih nepogoda. U posljednje vrijeme sve su češće kratkotrajne velike količine kiše koje šuma na učinkovit način ublažava. Ona smanjuje visoke vodne valove ublažavajući poplave. Prema Kantoru (poseban broj Šumarskoga lista 2005. g.) planinska šuma (nije prirodna šuma kao u nas, dakle manje učinkovita) ublažava kišnu oluju do 50 mm, a neprekinute oborine do 100 mm manifestiraju se s ukupnom količinom otjecanja iz šume, ali sa stajališta vodnoga gospodarstva djelotvornost ublažavanja je još uvijek prihvatljiva. Prag od 150 do 200 mm autor smatra kritičnom granicom za djelotvornu redukciju poplava šumom. Šuma će u najviše slučajeva ublažiti nepovoljne posljedice velikih količina kiše koja padne u kratkome razdoblju.
Šuma, nadalje, sprječava eroziju tla i bujice, a voda koja se procjedi kroz šumsko tlo ulazi pitka u podzemne tokove i izvorišta. U sušnim razdobljima koja prate klimatske promjene šuma utječe na ravnomjerno dotjecanje pitke vode u izvorišta.
Jedna od vrlo cijenjenih općekorisnih funkcija šuma je vezivanje ugljika tijekom fotosinteze. Svjetske šume uz fitoplankton mora i oceana vezuju fotosintezom goleme količine ugljičnoga dioksida, najopasnijega stakleničkoga plina te tako ublažavaju učinak staklenika atmosfere i brzinu zatopljenja na Zemlji. Šume u Hrvatskoj vezuju, primjerice, više od 5 milijuna tona ugljika, što je značajna količina u bilanci dogovorenoga smanjenja ugljičnoga dioksida za našu državu.
Da bi šuma bila učinkovita u vezivanju ugljika, drveće mora biti u životnoj dobi od mlade šume do godina života kada se pojavljuje fiziološko slabljenje drveća, u smislu smanjenja učinka fotosinteze, odnosno proizvodnje biomase te povećanja količine transpiracije i potrošnje kisika. Za svaku vrstu drveća to je vrijeme različito. Optimalno vezivanje ugljika postiže se prirodnim gospodarenjem šumom, a prekomjernim starenjem i prepuštanjem šume potpuno prirodnom razvoju, primjerice u prašumi, vezivanje se znatno smanjuje, jer su razdoblja starenja i raspadanja prašume dugoročna (ovisno o vrsti drveća 100 i više godina) i tada je šuma praktički vrlo smanjenih općekorisnih funkcija.
Smatra se kako bi šumsko-uzgojne postupke u šumskim površinama zaštićene prirode trebalo prilagoditi ponajprije aktivnoj zaštiti, koja će dati prednost očuvanju genofonda i biološke raznolikosti te vezivanju ugljika, a potpuno zaštićene površine od kojih se očekuju sekundarne prašume, ograničiti na razumne površine s ciljem multidisciplinarnih znanstvenih istraživanja. To je područje šumarstva u kojemu treba intenzivnije istraživati.
Prof. dr. sc. Branimir Prpić
|
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Božić, M., J. Čavlović, M. Vedriš, M. Jazbec | UDK 630* 523 (001) |
| Modeliranje debljine kore stabala obične jele (Abies alba Mill.)
pdf TXT
HR
EN
|
3 |
| Ballian, D., F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič | UDK 630* 165 (001) |
| Genetička diferenciranost subpopulacija obične smreke (Picea abies (L.) Karst.) na planini Igman
pdf TXT
HR
EN
|
13 |
| Majnarić. D. | UDK 630* 156 (001) |
| Odstrjel i otpad smeđeg medvjeda u Gorskom kotaru
pdf TXT
HR
EN
|
25 |
| |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE |
| |
|
|
| Bezak, K., D. Kuric, M. Vrebčević | UDK 630* 612 |
| Disipativna (razbacana) struktura sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici “Slavir”
pdf TXT
HR
EN
|
35 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Trinajstić, I. | UDK 630* 164 |
| O problemu međusobnog razlikovanja hrastova Quercus pubescens Willd. i Quercus virgiliana (Ten.) Ten.
pdf TXT
HR
EN
|
57 |
| Sabadi, R. | UDK 630* 721 + 722 |
| Promocija šumskih i drvnih proizvoda sajmovanjem
pdf TXT
HR
EN
|
61 |
| |
| ZAŠTITA PRIRODE |
| |
|
|
| Arač, K. | |
| Gugutka (Streptopelia decaocto Frivaldszky)
PDF TXT
|
75 |
| |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA |
| |
|
|
| Sabadi, R. | |
| Vox clamantis in deserto
PDF TXT
|
76 |
| |
| AKTUALNO |
| |
|
|
| Frković, A. | |
| Vjetruša – ptica 2007. godine
PDF TXT
|
76 |
| HŠD – Ogranak Bjelovar | |
| 4. Bjelovarski sajam fotografije “Šuma okom šumara” s međunarodnim sudjelovanjem
PDF TXT
|
78 |
| |
| OBLJETNICE |
| |
|
|
| Skoko, M. | |
| 150 Obljetnica rođenja Frana Žavera Kesterčaneka (1856 – 2006)
PDF TXT
|
79 |
| Grospić, F. | |
| Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva proslavilo je 125. obljetnicu organiziranog lovstva u Hrvatskoj
PDF TXT
|
82 |
| |
| MEĐUNARODNA SURADNJA |
| |
|
|
| Glavaš, M., M. Dautbašić, T. Treštić | |
| Nastavna i znanstvena suradnja zagrebačkog i sarajevskog Šumarskog fakulteta
PDF TXT
|
83 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Anić, I., M. Oršanić | |
| Sjednica upravnoga vijeća asocijacije Pro Silva Europa
PDF TXT
|
85 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Frković, A. | |
| Lovstvo otoka Raba
PDF TXT
|
87 |
| |
| STRANE VRSTE DRVEĆA |
| |
|
|
| Kranjčev, R. | |
| Eukaliptusi
PDF TXT
|
89 |
| |
| IZ SVIJETA GLJIVA |
| |
|
|
| Kranjčev, R. | |
| Gljive sluznjače
PDF TXT
|
91 |
| |
| ŠUMSKI ŠTETNICI |
| |
|
|
| Kranjčev, R. | |
| Bakrena hrastova kvočka
PDF TXT
|
93 |
| |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA |
| |
|
|
| Grospić, F. | |
| Ekskurzija HŠD – ogranak Zagreb na područje Karlovca
PDF TXT
|
94 |
| Jakovac, H., D. Delač | |
| 39. EFNS, Italija, Aosta – Brusson, (od 29. 1. do 3. 2. 2007)
PDF TXT
|
97 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Kiš, D. | |
| U spomen na magistra šumarstva Davorina Prgina (1922 – 2006)
PDF TXT
|
101 |
| Rajković, V. i M. Harapin | |
| Dragutin Böhm (1922–2006)
PDF TXT
|
103 |
