broj: 1-2/2006
pdf (19,7 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA | ||
| Prof. dr. sc. Branimir Prpić | ||
| ŠUMA I PITKA VODA, NEZAOBILAZNA ČINJENICA PDF TXT HR | 1 | |
| Hidrološka i vodozaštitna uloga znane su blagodati koje čovjeku pružaju šume. Tu pojavu promatramo u krajoliku, a odnos vode i šume znalački je sažeo Hornsmann (prema Weberu, 2005) rekavši: “Voda je krv krajolika, a šuma je njegovo srce”. Kroz hidrološku ulogu šuma uravnotežuje vodne odnose u prostoru. Ona ublažava pojavu visokih vodnih valova i osigurava ravnomjerno dotjecanje vode u izvorišta.
Vodozaštitna uloga osigurava pitkost oborinskih i poplavnih voda koje prolaskom kroz rahlo i živo šumsko tlo bivaju mehanički, biološki, a djelom i kemijski pročišćene. U podzemne tokove one ulaze pitke te se pojavljuju kao izvorišta i pritoke vodotoka. Taj golemi biološki kapital nastao uzajamnim djelovanjem dva prirodna obnovljiva bogatstva vode i šume, danas je znatno ugrožen tehničkom civilizacijom koja otpadom opterećenim otrovima ugrožava i šumu i vodu. Nemalo nas iznenađuje podatak Kauzlarića (2006), koji iznosi stanje površinskih voda u Hrvatskoj premna izvješću Uprave vodnoga gospodarstva od 19. ožujka 2005., a odnosi se na režim kisika, hranjive tvari te biološke i mikrobiološke pokazatelje. Broj mjernih postaja koje ne zadovoljavaju zahtjevnu kategorizaciju iznosi od 30 % do 86 %. Ništa bolje stanje nije ni kod analize specifičnih pokazatelja (teške kovine, mineralna ulja, ukupni fenoli, PCB, DDT, lindan i dr.). Iz tih podataka vidi se kako se u nas otpadne vode iz industrijskih, urbanih i ruralnih prostora sustavno ne pročišćavaju. Još više je razočarao podatak koji govori o kakvoći površinskih i podzemnih voda na području Gorskog kotara, Hrvatskoga primorja i Like. Od 22 vodotoka, jezera, bunara i izvora, samo dva su bez onečišćenja. Nema, doduše, više podataka o podzemnim vodama posebice onih u šumama koje zasigurno nisu znatnije onečišćene. Međutim, naše spoznaje o opterećenju šumskih tala kiselim kišama, suhim taloženjem otrova iz zraka, sve gušćim automobilskim prometom, posebno u jelovim šumama na silikatnim podlogama Gorskog kotara te u sličnim staništima šuma u Hrvatskoj, dovode nas do spoznaje kako vodozaštitna uloga šume nije više dovoljno učinkovita. Da bi šuma bila optimalno učinkovita u smislu dobroga pročišćavanja vode, ali i svih ostalih općekorisnih funkcija, potrebno je ponajprije uzgojnim, ali i drugim stručnim postupcima podržavati i stimulirati fiziološke procese. To jamči optimalno stanje šumskoga ekosustava (obnova – optimalna faza razvoja), što zapravo predstavlja fiziološki najučinkovitiji dio razvojnoga puta prašume i podjednako jamči ekološku i sirovinsko-energetsku ulogu šume. Šuma prepuštena prirodi bez njege uzgojnim postupcima ulazi u stoljetne faze starenja i raspadanja, što smanjuje sve njezine funkcije koje su pretežito povezane uz fotosintezu. Šumska tla s promijenjenim kemijskim svojstvima, opterećena teškim kovinama, kiselinama i N-spojevima, mogu se popraviti dodavanjem zeolitnoga tufa prirodnoga supstrata koji povećava ukupnu aktivnost tla, utječe na izmjenu iona, veže na sebe teške kovine i molekule amonijaka te obavlja sorpciju nitrata (Filipan, Prpić, Ružinski, Šum. list 1996). Zeolitni tuf smanjuje kiselost i aktivira hranjiva iz rezervi tla i vraća šumskom ekosustavu sposobnost vodozaštite. Sudeći prema podacima o vodama u Hrvatskoj, oštećene šumske ekosustave potrebno je uz intenzivne uzgojne mjere sanirati poznatim prirodnim supstratom kojega ima dovoljno u Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Branimir Prpić | ||
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Josip Franjić, Željko Škvorc, Andraž Čarni | UDK 630* 181.1 + 188 (001) | |
| Rasprostranjenost panonskoga crnog gloga (Crataegus nigra Waldst. et Kit.) u Hrvatskoj i njegov značaj u formiranju vegetacije šumskih rubova pdf TXT HR EN | 3 | |
| Juraj Zelić | UDK 630* 242 + 651 (001) | |
| Utjecaj intenziteta proreda na vrijednost etata u starijoj bukovoj sastojini pdf TXT HR EN | 9 | |
| Sandra Golubić | UDK 630* 233 + 114.5 (001) | |
| Perspektive i mogućnosti odlaganja otpada na području Međimurske županije na primjeru odlagališta “Totovec” pdf TXT HR EN | 21 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Josip Karavla | UDK 630* 272 | |
| Dendrološke karakteristike zelene potkove grada Zagreba s prijedlogom obnove njezinoga istočnog dijela pdf TXT HR EN | 31 | |
| Dalibor Ballian | UDK 630* 165 | |
| Biljezi i osnovne mjere genetičke varijabilnosti značajne u molekularno genetičkim istraŽivanjima pdf TXT HR EN | 41 | |
| Dario Kremer, Ksenija Karlović, Vesna Židovec | UDK 630* 164 | |
| Morfometrijska istraŽivanja prirodnih populacija širokolisne veprine (Ruscus hypoglossum L.) u Hrvatskoj pdf TXT HR EN | 47 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Obična kockavica (Fritillaria meleagris L.) PDF TXT | 55 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Sungerski lug PDF TXT | 56 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Šuma Borovača PDF TXT | 58 | |
| Kranjčev, R. | ||
| Leptir staklokrilac trušljike (Synanthedon stomoxiformis /HBN./, Sesiidae, Lepidoptera) PDF TXT | 59 | |
| AKTUALNO | ||
| Grospić, F. | ||
| Uprava šuma podružnica Gospić u novoj zgradi PDF TXT | 62 | |
| OBLJETNICE | ||
| Frković, A. | ||
| Osamdeseta obljetnica osnivanja saveza lovačkih društava za Hrvatsku i Slavoniju (1925 – 2005) PDF TXT | 63 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Zebec, M. | ||
| Prikaz knjige M. Idžojtić: “Listopadno drveće i grmlje u zimskom razdoblju” PDF TXT | 65 | |
| Grospić, F. | ||
| L’Italia forestale e montana PDF TXT | 67 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Dundović, J. | ||
| 3. Sajam obnovljivih izvora energije i Hrvatski dani u Bavarskoj (Straubing od 20. do 23. listopada 2005. god.) PDF TXT | 70 | |
| Videc, G. | ||
| IPPC radionica “Planth health risk analysis” Kanada, Niagara Falls, 24 – 28. listopada 2005. godine PDF TXT | 72 | |
| Harapin, M. | ||
| 50. Jubilarni seminar biljne zaštite, Opatija 7. – 10. veljače 2006. PDF TXT | 76 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Jakovac, H. | ||
| Zapisnik 12. sjednice Upravnog odbora HŠD-a PDF TXT HR | 79 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Gračan, J. | ||
| Vilim Živković (1916 – 2005) PDF TXT | 82 | |
| Tomić, I. | ||
| Branko Smojvir (1934 – 2005) PDF TXT | 83 | |