broj: 1-2/2005
pdf (29,5 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| urednik | ||
| Treba li promjeniti kategoriju zaštite Kopačkoga rita? pdf TXT HR | 1 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Idžojtić, M., R. Pernar, Z. Lisjak, H. Zdelar, M. Ančić | UDK 630* 442 (001) | |
| Domaćini žute imele (Loranthus europaeus Jacq.) i intenzitet zaraze na području Uprave šuma podružnice Požega pdf TXT HR EN | 3 | |
| Sažetak: Istraživanje žute imele (Loranthus europaeus Jacq.) rađeno je tijekom zime 2002/03. godine na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Požega. Vrste drveća za koje je istraživanje rađeno su: kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Liebl.), lužnjak (Q. robur L.), medunac (Q. pubescens Willd.), cer (Q. cerris L.), sladun (Q. frainetto Ten.), crveni hrast (Q. rubra L.) i pitomi kesten (Castanea sativa Mill.). Ukupno je pregledano 12 gospodarskih jedinica na području šest šumarija (Čaglin, Kamenska, Kutjevo, Pleternica, Požega i Velika), 532 odjela, 1.009 odsjeka i 62.932 stabla. Od ukupnog broja pregledanih stabala najviše je hrasta kitnjaka (59.488 stabala), zatim sladuna (1.865 stabala), lužnjaka (1.238 stabala), cera (249 stabala), medunca (40 stabala), pitomog kestena (34 stabla) i crvenog hrasta (27 stabala). Za istraživanje su izabrani odjeli stariji od 30 godina. Oni su dijagonalno pregledani, u formulare su upisani podaci o broju zaraženih i nezaraženih stabala, te o broju grmova imele na zaraženim stablima. Za hrast kitnjak iz gospodarskih osnova izrađena je baza podataka stanišnih i sastojinskih parametara (ekspozicija, tlo, nadmorska visina, bonitet, fitocenoza, starost i sklop). Podaci su analizirani kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost navedenih parametara i intenziteta zaraze žutom imelom. Prostorna raspodjela zaraze žutom imelom hrasta kitnjaka prikazana je prema gospodarskim jedinicama. Domaćini žute imele na području Uprave šuma podružnice Požega su autohtone vrste hrastova: Q. petraea, Q. frainetto, Q. robur, Q. cerris i Q. pubescens. Na Castanea sativa i Q. rubra imela nije zabilježena. Žuta imela prisutna je u 91,5 % pregledanih odsjeka hrasta kitnjaka, na području šest šumarija i dvanaest gospodarskih jedinica. U odsjecima s imelom zaraženo je 13,3 % pregledanih stabala, prosječno je na zaraženim stablima raslo 2,5 grmova imele, a maksimalno je na jednom stablu prebrojeno 38 grmova. U 83 % pregledanih odsjeka intenzitet zaraze manji od 20 %, odnosno unatoč širokoj rasprostranjenosti na hrastu kitnjaku, intenzitet zaraze nije velik. Najmanji postotak zaraženih od pregledanih stabala bio je u Šumariji Požega (7 %), a najveći u Šumariji Pleternica (21 %). Bilo je 3,4 % odsjeka u kojima je zaraženo više od 40 % stabala, a u najzareženijem odsjeku imela dolazi na čak 89,8 % pregledanih stabala. Imela je bila prisutna u svim pregledanim odsjecima GJ Južna Krndija, Šumarija Kutjevo, u kojima je rađeno istraživanje na sladunu. Od ukupnog broja pregledanih stabala 22,7 % na sebi je imalo imelu, što je u usporedbi s ostalim vrstama autohtonih hrastova najveći intenzitet zaraze. Prosječan broj grmova imele na zaraženim stablima bio je 2,4, a najveći broj na jednom stablu bio je 9. U najzaraženijem odsjeku sladuna imela je prisutna na 35 % pregledanih stabala. Na lužnjaku žuta imela bila je prisutna u 96 % pregledanih odsjeka na području Šumarije Kutjevo i Šumarije Požega. U zaraženim odsjecima 13,7 % pregledanih stabala na sebi je imalo imelu, prosječno je na zaraženim stablima bilo 2 grma, a maksimalno 9 grmova imele. Približno je jednak intenzitet zaraze lužnjaka, kao i kitnjaka, no za razliku od kitnjaka, kod lužnjaka u najzaraženijem odsjeku imela je zabilježena na 36,2 % pregledanih stabala, što je približno jednako kao kod sladuna. Cer je najmanje zaražena vrsta na istraživanom području. U zaraženim odsjecima (dva od četiri pregledana na području Šumarije Požega) imela raste na 3,1 % pregledanih stabala. Uzorak medunca od 40 pregledanih stabala, od kojih je 12,5 % zaraženo, nije dovoljno pouzdan za donošenje općenitih zaključaka o zarazi žutom imelom te vrste. Za analizirane stanišne i sastojinske parametre u odsjecima u kojima je istražena imela na hrastu kitnjaku, postoje određene pravilnosti u odnosu na zarazu žutom imelom. No, te pravilnosti nisu dovoljne za povezivanje pojedinih analiziranih parametara i pridolaska imele, koji je značajno utjecan kretanjem ptica prenositelja, a o čemu nema dostupnih podataka. Ključne riječi: domaćini; Hrvatske šume d.o.o.; intenzitet zaraze; Loranthus europaeus Jacq.; Q. cerris L.; Q. frainetto Ten.; Q. pubescens Willd.; Q. robur L.; Quercus petraea (Matt.) Liebl.; Uprava šuma podružnica Požega; žuta imela | ||
| Martinić, I., M. Šporčić | UDK 630* 307 + 120 (001) | |
| Ekološko gledište održavanja mehanizacije u šumarstvu pdf TXT HR EN | 19 | |
| Beuk, D. | UDK 630* 156 (001) | |
| Učinci agresije na Republiku Hrvatsku na divljač i lovno gospodarenje ograđenim uzgajalištem Kunjevci pdf TXT HR EN | 29 | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Zelić, J. | UDK 630* 611 + 521 | |
| Prilog modeliranju normaliteta regularnih srednjodobnih bukovih sastojina (EGT–II–D–10) pdf TXT HR EN | 51 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Ballian, D. | UDK 630* 165 | |
| Novi prilog poznavanju obične jele (Abies alba Mill.) s Biokova pdf TXT HR EN | 63 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Prgin, D. | UDK 630* 114.3 + 432 + 241 | |
| Alepski bor (Pinus halepensis Mill.) prvorazredna vrsta za podizanje šuma na mediteranskom kršu pdf TXT HR EN | 71 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Starčević, T. | ||
| Ima li biološka reprodukcija šuma čvrstu ili upitnu sigurnost? PDF TXT | 81 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Arač, K. | ||
| Pčelarica (Merops apiaster L.) PDF TXT | 83 | |
| Kranjčev, R. | ||
| O nekim kaćunovicama šumskih staništa Medvednice PDF TXT | 84 | |
| OBLJETNICE | ||
| Skoko, M. | ||
| 50 godina projektnog biroa Šumarstva i drvne industrije – projektnog biroa “Palmotićeva 45” u Zagrebu (1954–2004) pdf TXT | 87 | |
| Frković, A. | ||
| Nacionalni park Risnjak – 50 godina PDF TXT | 95 | |
| Harapin, M. | ||
| 30. Obljetnica Šumarskog instituta PDF TXT | 96 | |
| IZ POVIJESTI ŠUMARSTVA | ||
| Ivančević, V. | ||
| Šumarski stručnjak Albert Rosmanith sa svojom obitelji zauzima značajno mjesto u našem športu PDF TXT | 97 | |
| UMIROVLJENI ŠUMARI | ||
| Dubravac, T. | ||
| Mr. sc. Vlado Krejči, Šumarski institut, Jastrebarsko PDF TXT | 101 | |
| IZ LOVSTVA | ||
| Šegrt, V., M, Grubešić | ||
| Sokolarenje – tradicionalni način lova PDF TXT | 103 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Gračan, J. | ||
| Prvi međunarodni sastanak direktora europskih šumarskih instituta PDF TXT | 108 | |
| Vratarić, P., D. Kajba | ||
| 22. sjednica međunarodne komisije za topolu IPC/FAO i stručni posjet šumarskim organizacijama Čilea i Argentine PDF TXT | 113 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Grospić, F. | ||
| L’Italia forestale e montana, Alberi e territorio PDF TXT | 116 | |
| Grospić, F. | ||
| L’Italia forestale e montana, Alberi e territorio PDF TXT | 119 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Prpić, B. | ||
| Sastanak generacije šumara upisanih 1947. godine PDF TXT | 121 | |
| Pavlović, A. | ||
| Poslije 55 godina! Sastanak studenata šumarstva, generacija 1949. godine PDF TXT | 122 | |
| Jakovac, H. | ||
| Zapisnik 8. sjednice Upravnog odbora HŠD-a pdf TXT | 123 | |
| IN MEMIORIAM | ||
| Topić, V. | ||
| Žarko Vrdoljak, (1924 – 2004) pdf TXT | 128 | |
| HŠD - ogranak Bjelovar | ||
| Božidar Bačak, (1930 – 2004) pdf TXT | 130 | |
| Kuštreba, V. | ||
| Eduard Gradečki, (1924 – 2005) pdf TXT HR | 132 | |