| |
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA |
| |
|
|
| urednik | |
| Zašto se u našemu jadranskom području prema zaključku Vlade Republike Hrvatske uzima od 1000 do 2000 ha sredozemnih šuma s naglašenom ekološkom i turističkom ulogom za podizanje vinograda i maslinika
PDF TXT
HR
|
1 |
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Trinajstić, I. | UDK 630* 188 (001) |
| Fitocenološko-sintaksonomska analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979 (Aremonio-Fagion) u vegetaciji Hrvatske
pdf TXT
HR
EN
|
3 |
| Orlić, S., Perić, S. | UDK 630* 232.3 (001) |
| Prilog poznavanju utjecaja različitih načina uzgoja sadnica običnog bora (Pinus silvestrys L.) na njihov rast u terenskom pokusu
pdf TXT
HR
EN
|
13 |
| |
| ZAŠTITA PRIRODE |
| |
|
|
| Krunoslav Arač | |
| BARSKA KORNJAČA (Emys orbicularis L.)
PDF TXT
|
20 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Križanec, R. | UDK 630* 611 |
| Analiza ustroja i primjene “normala“ za gospodarenje šumama prebornog uzgojnog oblika
pdf TXT
HR
EN
|
21 |
| Getz, D. | UDK 630* 902 |
| Srednji vijek u Baranji; osvrt na krajolik, šumarstvo i ribarstvo
pdf TXT
HR
EN
|
41 |
| |
| STRUČNI ČLANCI |
| |
|
|
| Jurjević, P., Tolić, I. | UDK 630* 432 |
| Šumske prosjeke nisu zapreke za požare
pdf TXT
HR
EN
|
55 |
| Stojković, M. | UDK 630* 432 |
| Prilog tehnologiji gašenja šumskih požara
pdf TXT
HR
EN
|
63 |
| |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA |
| |
|
|
| Starčević, T. | |
| Našem je staništu nužna sanacija!
PDF TXT
HR
|
67 |
| Martinović, J. | |
| Uvodne pripomene na elaborat “Crosoter I. faza“
PDF TXT
|
69 |
| |
| AKTUALNO |
| |
|
|
| Frković, A. | |
| Palčić (Troglodytes troglodytes) – ptica 2004. godine
PDF TXT
|
71 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Gračan, J. | |
| 19. Međunarodni sastanak radne grupe za procjenu i praćenje učinaka onečišćenja zraka na šume (24. – 28. svibnja 2003.)
PDF TXT
|
73 |
| Dundović, J., Jakovac, H. | |
| Cluster “Šuma – drvo”
PDF TXT
|
78 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Harapin, M. | |
| Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj
PDF TXT
HR
|
80 |
Iz tiska je izašla knjiga, znanstvena monografija o bukvi pod naslovom Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj. Izdavač monografije je Akademija šumarskih znanosti, a suizdavači su Hrvatske šume d.o.o. i Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba. Glavni urednik je Slavko Matić, urednici Branimir Prpić, Joso Gračan, Igor Anić i Josip Dundović, a predstavnici suizdavača Željko Ledinski i Josip Janeš. Tehnički urednik je Hranislav Jakovac. Tekst u knjizi je dvojezičan: hrvatski i engleski. Knjiga ima ukupno 855 stranica teksta, formata je 16 x 24 cm. Ilustrirana je velikim brojem visokokvalitetnih stručnih fotografija, grafikona i tablica. Tehnička dotjeranost knjige je na zavidnoj visini. Tekst obuhvaća 9 poglavlja: Šumske zajednice, sinekološki uvjeti i zaštita prirode (urednik poglavlja Joso Vukelić); Ekološka konstitucija obične bukve, općekorisna uloga i ugroženost propadanjem (Branimir Prpić); Oplemenjivanje bukve († Mirko Vidaković); Uzgajanje bukovih šuma (Slavko Matić); Uređivanje obične bukve (Dušan Klepac); Štetni biološki čimbenici, integralna zaštita i lovstvo (Milan Glavaš); Iskorištavanje, tehnološka svojstva i uporaba bukovine (Boris Ljuljka); Ekonomski pokazatelji u gospodarenju bukovim šumama (Mladen Figurić). Na kraju je bibliografija koja sadrži 814 navoda korištene literature (Hranislav Jakovac).U navedenih 8 poglavlja ima 36 cjelovitih radova, a napisali su ih 50 autora i koautora. Od ukupnog broja autora i koautora 12 je redovitih, 6 izvanrednih, 8 suradnika i 2 počasna člana Akademije šumarskih znanosti. Svi autori i koautori sadašnji su i bivši djelatnici Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, Šumarskoga instituta u Jastrebarskom i Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb. Promocija knjige održana je 11. prosinca u Hrvatskom novinarskom društvu.Monografija Obična bukva u Hrvatskoj još je jedna u nizu monografija koje su napisali isti autori, počevši od 1992. kada je tiskana monografija Šume u Hrvatskoj, u kojoj su u tekstu i slici sveobuhvatno prikazane prirodne šume u Hrvatskoj jedinstvenih značajki u okviru šuma Europa. Izdavači su bili Šumarski fakultet i Hrvatske šume.Godine 1994. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Hrvatske šume i Šumarski fakultet objavljuju fotomonografiju Silvae nostrae Croatiae, pisanu na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. U njoj su prikazane ljepote Hrvatske, s posebnim naglaskom na šume.U izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu i njenog Centra za znanstveni rad u Vinkovcima te Hrvatskih šuma, 1996. g. izlazi monografija Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatkoj. Ta monografija o ekonomski najznačajnijoj vrsti drveća u našim šumama pisana je na hrvatskom jeziku, a skraćeni prikaz svih tekstova na engleskom jeziku.Akademija šumarskih znanosti zajedno sa suizdavačem Hrvatske šume, 2001. g. objavljuje monografiju Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj. To je monografija o najvrijednijoj vrsti crnogoričnog drveća u Hrvatskoj, a napisana na hrvatskom i engleskom jeziku.Monografija Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj 5. je po redu u navedenom nizu izdanja u razdoblju od 1992. do 2003.
Obična bukva dolazi u prostranom arealu u središnjoj i južnoj Europi. Zauzima značajno mjesto po površini, gospodarskim i općekorisnim vrijednostima. Prirodno dolazi na nadmorskim visinama od 100 do 2000 m. Bukva u Europi spada u red najznačajnije i najraširenije šumske vrste drveća.I u Hrvatskoj je bukva najrasprostranjenija vrsta drveća, jer u čistim i mješovitim sastojinama zauzima skoro polovicu površine naših šuma. Bukva dolazi u svim vegetacisjkim pojasima kontinentalne Hrvatske, u rasponu od 100 do 1500 m nadmorske visine. U nizinama dolazi s lužnjakom i običnim grabom, na brežuljcima s hrastom kitnjakom, običnim grabom i pitomim kestenom, a u brdskom pojasu ima klimatozonske značajke. U gorskom pojasu (600 do 1100 m) dolazi u prebornim, mješovitim sastojinama s običnom jelom. Iznad zone bukovo jelovih šuma čini čiste sastojine bukve, pa je to često gornja granica šumske vegetacije.Bukove šume u Hrvatskoj zbog dobrog načina gospodarenja zadržale su prirodnu strukturu i nepromijenjeni areal rasprostranjenja, a što je najvažnije, u njima postoji prirodna obnova kao jamstvo njihova opstanka.U opće poznatom procesu propadanja šuma u nas, oštećenost bukve gotovo je nepromijenjena u posljednjih 10 godina, a kretala se od 4 do 10 % (jela 70-80 %, hrast lužnjak 30 %, kitnjak 26 %, a alepski i crni bor27 %). Na temelju podataka možemo zaključiti da je bukva najvitalnija šumska vrsta. Vrijedna je s ekonomskog i ekološkog gledišta, s posebnim naglaskom na općekorisne funkcije. I ova posljednja u nizu, monografija o bukvi, veliki je doseg šumarske znanosti i njene primjene u praksi, prezentacija naše stvarnosti i dostignuća u gospodarenju bukovim šumama u nas i u Europi.
|
| Frković, A. | |
| Jedan koristan ornitološki priručnik
PDF TXT
HR
|
81 |
| Grospić, F. | |
| L’Italia forestale e montana, Monti e boschi
PDF TXT
|
83 |
| Grospić, F. | |
| L’Italia forestale e montana, Monti e boschi
PDF TXT
|
84 |
| |
| OBLJETNICE |
| |
|
|
| Vlainić, O. | |
| 50 godina Hrvatskoga šumarskog društva Ogranka Karlovac 1953 – 2003.
PDF TXT
|
88 |
| |
| ZAŠTITA OKOLIŠA |
| |
|
|
| Nodilo, M. | |
| Zbrinjavanje otpada na otoku Mljetu
PDF TXT
HR
|
91 |
| |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA |
| |
|
|
| Jakovac, H., Dundović, J. | |
| 36. EFNS (Europsko šumarsko nordijsko skijaško natjecanje)
PDF TXT
|
93 |
| Jakovac, H. | |
| Zapisnik 5. sjednice Upravnog odbora HŠD-a
PDF TXT
|
95 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Babić, V. | |
| Dragutin Smojver (1922 – 2003)
PDF TXT
HR
|
99 |
| Gregurec, J. | |
| Rudolf Tomek (1924 – 2003)
PDF TXT
HR
|
99 |
| Milinović, I. | |
| Zvonimir Ettinger (1926 – 2004)
PDF TXT
HR
|
100 |
