broj: 1-2/2004
pdf (22,9 MB) |
|
||||||||||||||
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA | ||
| urednik | ||
| Zašto se u našemu jadranskom području prema zaključku Vlade Republike Hrvatske uzima od 1000 do 2000 ha sredozemnih šuma s naglašenom ekološkom i turističkom ulogom za podizanje vinograda i maslinika PDF TXT HR | 1 | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Trinajstić, I. | UDK 630* 188 (001) | |
| Fitocenološko-sintaksonomska analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979 (Aremonio-Fagion) u vegetaciji Hrvatske pdf TXT HR EN | 3 | |
| Orlić, S., Perić, S. | UDK 630* 232.3 (001) | |
| Prilog poznavanju utjecaja različitih načina uzgoja sadnica običnog bora (Pinus silvestrys L.) na njihov rast u terenskom pokusu pdf TXT HR EN | 13 | |
| ZAŠTITA PRIRODE | ||
| Krunoslav Arač | ||
| BARSKA KORNJAČA (Emys orbicularis L.) PDF TXT | 20 | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Križanec, R. | UDK 630* 611 | |
| Analiza ustroja i primjene “normala“ za gospodarenje šumama prebornog uzgojnog oblika pdf TXT HR EN | 21 | |
| Getz, D. | UDK 630* 902 | |
| Srednji vijek u Baranji; osvrt na krajolik, šumarstvo i ribarstvo pdf TXT HR EN | 41 | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Jurjević, P., Tolić, I. | UDK 630* 432 | |
| Šumske prosjeke nisu zapreke za požare pdf TXT HR EN | 55 | |
| Stojković, M. | UDK 630* 432 | |
| Prilog tehnologiji gašenja šumskih požara pdf TXT HR EN | 63 | |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA | ||
| Starčević, T. | ||
| Našem je staništu nužna sanacija! PDF TXT HR | 67 | |
| Na skoro samom kraju moga radnog vijeka, i zapravo stalne borbe pune padova, lomova, nezaraslih rana te značajno manje pobjeda, odlučio sam definitivno odustati. Ne mogu više, nemam više potrebnu snagu, ustrajnost i energiju. To istovremeno ne znači da sam promijenio svoju životnu filozofiju, dapače, više nego ikada čvrsto sam uvjeren kako je samo borba, dijalog i poštena konkurencija ideja jedini pravi put našega opstanka, razvoja i napretka. Nikada nisam mogao prihvatiti nama svojstvenu ulogu pasivnog gledatelja koji samo aplaudira ili zviždi s tribine, posebno onda kada tako i ne misli. No, iskustvena je i povijesna istina da je život više nudio onome tko je bio uvijek navijač “na pravoj strani”.
Najveći dio svih praktičnih znanja crpio sam iz prirode i u njoj ih trajno provjeravao. S prirodom sam intenzivno suživio i njena sam pravila, kroz čitav radni dio života, s ljubavlju trudio prepoznavati. Čvrsto uvjeren u dijagnozu kako je kod nas u pitanju ozbiljno degradirano naše (ljudsko) životno stanište, sada nedvojbeno iz iskustva prirode znam da se i postupak ozdravljenja (sanacije) našega staništa mora događati dugoročno i u suglasju s postupcima na degradiranom šumskom staništu. Ono se kao i šumsko stanište, nažalost, može liječiti i razvijati samo uz pomoć “pionirskih” vrsta, u ovom slučaju takvih tvrdih, otpornih i taštih ljudi. A taština je uvijek toliko velika koliko je pamet manja. Ako je degradiranom staništu šume hrasta lužnjaka nužno razdoblje od jednog stoljeća za ozdravljenje i povratak hrasta, onda je zasigurno i put sanacije našega ljudskog staništa prema uljuđenom, moralnom, obrazovanom čovjeku i društvu “fine strukture”, barem isto toliko dug ili još duži. Na brzinu sanacije našeg staništa možemo utjecati samo mi sami, izaberemo li stručno i moralno ispravan put, put aktivnog i angažiranog sudjelovanja u izgradnji i podržavanju moralnih društvenih normi i znanstveno-stručno utemeljenih prognoza. Ne pokrenemo li taj put sanacije odlučno, odmah i sada, društvenom će scenom u nas nedvojbeno prolaziti i dominirati razne otporne “pionirske” vrste korova, grmlja, vrba, joha, grabovih panjača i slično. Nije čudo što je stupanj degradacije naših stanišnih uvjeta tako jako izražen. Ovaj je prostor kroz našu dugu, burnu i tužnu povijest istragan izbjeglicama, osvajačkim ratovima, krvlju i bitkama za golim opstankom. Naša državnost odsjedala je stoljećima izvan naših granica, pa se ni država ni njezini interesi nisu doživljavali kao naši. Čak štoviše, čiste savjesti ili pak s neskrivenim ponosom, tu je državu bilo preporučljivo ili čak časno, potkradati, trgati i uništavati, kao dio nacionalne zadaće. I danas, kada bi analizirali naš odnos prema nacionalnim dobrima; prirodi, šumi, fauni, moru, slatkim vodama i ukupnom okolišu, lako bi zaključili kako se taj odnos nije bitno na bolje promijenio. Pa, zar naša uvriježena “a priori” odbojnost prema vlasti, državnim dužnosnicima i poslovodstvu, i onda kada dobro rade, nema iste ili slične korijene u našim mentalnim sklopovima, kao i odnos prema državi i njenim dobrima. U našem okruženju oprost može dobiti neuspjeh, no uspjeh se u pravilu ne prašta. Sada, unatoč našoj formalnoj neovisnosti, nad nas se nadvila nova prijetnja. Hrleći kampanjski u zagrljaj europskih i svjetskih integracija, bojim se da smo previdjeli sve moguće opasnosti koje nam zakoni krupnog kapitala i profita donose. Temeljna stvar na koju ovdje mislim je beskompromisna borba za očuvanje našeg relativno čistog okoliša, našeg mora, prirode i šuma. Volio bih da izgradimo obrambeni mehanizam, kako bi stručno spremni, politički odlučni i snažni dočekali sraz s interesom krupnog kapitala, zavijenog u celofan globalizacije i parole o održivom razvoju. Konačno, država je sada i stvarno naša, mi sada s njom upravljamo, pa i sjedište joj je tu u našoj domovini. No, unatoč svim tim spoznajama, mora proći još dosta vremena da te spoznaje počnu stanovati u našim mentalnim sklopovima, našoj savijesti, a istovremeno da se iz nje isele njeni dosadašnji stanari. I dok svega toga svjesni živimo svoje živote, treba li upitnim biti odgovor na pitanje: što će se dogoditi pojedinim odvažnim hrastovim biljkama koje se trude urasti u okruženju bujnog grmlja ili grabove panjače? Brzi prirast i agresivnost “pionirskih” vrsta pregazit će jedinke hrasta i ostati vladati staništem. Za izmjenu vrsta i sanaciju potrebna je sustavna proizvodnja slobode, mnogo čestitosti, učenja novih znanja, umnosti, stručne i građanske hrabrosti, voljnosti i značajna financijska sredstva. Potrebna je kritična masa za temeljitu pripremu staništa, kvalitetno sjeme ili pak brojne, dobre, otporne i čvrste sadnice, da bi se obrat “na bolje” uistinu i dogodio. A onda kada se obrat konačno i dogodi, valja biti ustrajan, radikalan u njezi i pomoći hrastu na način da se sustavno uklanja korov, nekvalitetna deformirana stabalca, stvarajući pogodne životne uvjete našem gospodarskom cilju u šumi lužnjaka kao i hrastu lužnjaku. Kada se takva prirodna ravnoteža jednoga dana uspostavi, sustavno će nestajati korova na staništu, a prirodna će struktura osigurati stabilnost, maksimalnu proizvodnost, potrajnost i prirodnu obnovljivost naših hrastika, ili pak u našem slučaju, potrajnost u osiguranju moralnih, stručnih i kvalitetnih ljudi. Prirodni nas šumski ekosustav uči kako nema zdrave budućnosti ni u jednoj monokulturi, ili preneseno, kod vladavine jednostranačja. Krajnje je vrijeme da naučimo kako je nužan i biološki zakonit suživot između svih sastavnica unutar jednog staništa, i kako samo u takvom okruženju naša šuma ima zdravu, produktivnu, sigurnu i stabilnu budućnost. Odličujući i po život izrazito značajan je skladan i uravnotežen odnos svih članova životne zajednice svakog staništa, pa i našeg ljudskog. U vladavini grmlja ne prolazi dijalog ni suprotno mišljenje, a očekivana i zahtijevana lojalnost, isključivo se prevodi kao odanost u poslušnosti, a nikako ne čestitost i odanost u zakonitosti. U tako poremećenom sustavu vrijednosti, gdje politika kroji i tamo gdje nije kompetentna, bez slobodne, zdrave misli i riječi narodne, svi su pojedinci osuđeni na poraze, ranjavanja, kažnjavanja i padove. Pred nama je zasigurno proces napuštanja podaništva i tako nužna proizvodnja slobode. Kao što na degradiranim staništima hrastove šume barem sto godina neće rasti i prirodno se obnavljati hrastici, tako ni na staništu našega gospodarskog, društvenog i kadrovskog razvoja neće još dugo rasti novi kvalitetni ljudi, koji će potrajno osiguravati naš identitet, našu struku, njenu tradiciju, naše vrijedne prirodne šume pa i našu kulturu. Volio bih da sam s ovim mojim tvrdnjama u krivu, pa da me život razuvjeri, a razvoj događaja posvjedoči brze promjene na bolje. No, ja umoran odustajem, moje je vrijeme isteklo. Predajem mač u ruke novih ljudi, želeći da oni budu brojni, beskompromisni i pošteni u borbi za sanaciju i ozdravljenje našeg stručnog i nacionalnog staništa. Novi, mladi, umni i odlučni ljudi moraju trajno stjecati nova znanja, razvijati mislilačke sposobnosti, integrirati dobrotu i usvajati moralne kodekse po kojima će se tako željeni procesi odvijati. Ono što je sada zabrinjavajuće, odnosi se na premali broj neintegriranih, slobodnih intelektualaca u struci ali i u državi. No, kada se oni na nekom “staništu” i pojave, upitna je njihova spremnost na rizik intelektualnih avantura, koje u krajnosti mogu postati i rizik njihove osobne slobode. Ja ostajem i dalje kroz život putovati s nadom, što je svakako ljepše nego stići. | ||
| Martinović, J. | ||
| Uvodne pripomene na elaborat “Crosoter I. faza“ PDF TXT | 69 | |
| AKTUALNO | ||
| Frković, A. | ||
| Palčić (Troglodytes troglodytes) – ptica 2004. godine PDF TXT | 71 | |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI | ||
| Gračan, J. | ||
| 19. Međunarodni sastanak radne grupe za procjenu i praćenje učinaka onečišćenja zraka na šume (24. – 28. svibnja 2003.) PDF TXT | 73 | |
| Dundović, J., Jakovac, H. | ||
| Cluster “Šuma – drvo” PDF TXT | 78 | |
| KNJIGE I ČASOPISI | ||
| Harapin, M. | ||
| Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj PDF TXT HR | 80 | |
| Frković, A. | ||
| Jedan koristan ornitološki priručnik PDF TXT HR | 81 | |
| Grospić, F. | ||
| L’Italia forestale e montana, Monti e boschi PDF TXT | 83 | |
| Grospić, F. | ||
| L’Italia forestale e montana, Monti e boschi PDF TXT | 84 | |
| OBLJETNICE | ||
| Vlainić, O. | ||
| 50 godina Hrvatskoga šumarskog društva Ogranka Karlovac 1953 – 2003. PDF TXT | 88 | |
| ZAŠTITA OKOLIŠA | ||
| Nodilo, M. | ||
| Zbrinjavanje otpada na otoku Mljetu PDF TXT HR | 91 | |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA | ||
| Jakovac, H., Dundović, J. | ||
| 36. EFNS (Europsko šumarsko nordijsko skijaško natjecanje) PDF TXT | 93 | |
| Jakovac, H. | ||
| Zapisnik 5. sjednice Upravnog odbora HŠD-a PDF TXT | 95 | |
| IN MEMORIAM | ||
| Babić, V. | ||
| Dragutin Smojver (1922 – 2003) PDF TXT HR | 99 | |
| Gregurec, J. | ||
| Rudolf Tomek (1924 – 2003) PDF TXT HR | 99 | |
| Milinović, I. | ||
| Zvonimir Ettinger (1926 – 2004) PDF TXT HR | 100 | |