| |
| RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA |
| |
|
|
| urednik | |
| Zašto se u našemu jadranskom području prema zaključku Vlade Republike Hrvatske uzima od 1000 do 2000 ha sredozemnih šuma s naglašenom ekološkom i turističkom ulogom za podizanje vinograda i maslinika
PDF TXT
HR
|
1 |
| |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI |
| |
|
|
| Trinajstić, I. | UDK 630* 188 (001) |
| Fitocenološko-sintaksonomska analiza asocijacije Hacquetio-Fagetum Košir (1962) 1979 (Aremonio-Fagion) u vegetaciji Hrvatske
pdf TXT
HR
EN
|
3 |
| Orlić, S., Perić, S. | UDK 630* 232.3 (001) |
| Prilog poznavanju utjecaja različitih načina uzgoja sadnica običnog bora (Pinus silvestrys L.) na njihov rast u terenskom pokusu
pdf TXT
HR
EN
|
13 |
| |
| ZAŠTITA PRIRODE |
| |
|
|
| Krunoslav Arač | |
| BARSKA KORNJAČA (Emys orbicularis L.)
PDF TXT
|
20 |
| |
| PREGLEDNI ČLANCI |
| |
|
|
| Križanec, R. | UDK 630* 611 |
| Analiza ustroja i primjene “normala“ za gospodarenje šumama prebornog uzgojnog oblika
pdf TXT
HR
EN
|
21 |
| Getz, D. | UDK 630* 902 |
| Srednji vijek u Baranji; osvrt na krajolik, šumarstvo i ribarstvo
pdf TXT
HR
EN
|
41 |
Sažetak: Dok su društveno-političke prilike srednjega vijeka Baranje i Istočne Slavonije relativno istražene i opisane, o krajoliku i gospodarstvu zna se malo. Što se događalo sa šumama i divljači, da li su veleposjednici imali osposobljene stručnjake, upravu ili je vladala stihija? Trenutno ima malo dostupnih pisanih dokumenata iz toga vremena.S opisom krajolika, biljnoga i životinjskoga svijeta imali smo manje teškoća, jer se on malo mijenjao od kvartara (pa i ranije). Razmišljanja su usredotočena na predstavnike pojedinih skupina životinja koja su zabilježili putopisci i prirodoslovci kasnoga srednjeg vijeka te ranog novog doba. Ostao je upitan teritorijalni raspored vrsta i skupina (zoo i fitocenoza); privid iščezavanja i ponovnoga pojavljivanja, premještanja s jednog područja na drugo, uključujući i veće teritorijalno rasprostiranje i migracija koje su se mogle odvijati u svim smjerovima.S stajališta suvremene ekologije, srednji vijek uživa oznake superlativa; ekosustavi su funkcionirali autonomno, bez bitnoga utjecaja čovjeka. Prostranstva plavnoga područja rijeka bila su nezamislivo velika, s visokom organskom produkcijom.Kada smo spominjali ekološke prilike Baranje, na prvo mjesto stavili smo pojavu plavljenja rijeka: Dunava, Drave i (baranjske) Karašice. Glasoviti “Ugao” Dunava i Drave, danas poznat kao Kopački rit i plavno područje Karašice, imali su vodeće mjesto u ribarstvu ovoga dijela Panonije. Kasnije će poplavo područje Karašice nestati, nakon opsežnih hidromelioracija u 18. i 19. stoljeću.U korišćenju šuma vladala je stihijnost. Šuma se sjekla po potrebi vlastelina. Postojao je sukob kmetova s vlastelinima zbog napasivanja stoke. Izgleda da su izvori sukoba bile hrastove šume gdje se rodio žir. Žir se sakupljao i prodavao kao najkvalitetnija hrana. Vlasnici šuma prodavali su drvo na sajmovima, na panju ili cijele sječine. Šume u Baranji bile su podijeljene na “otočne” – poplavne i “zemaljske”, izvan dosega poplava. Iz toga vremena imamo Trodjelni zbornik običajnoga prava kraljevine Ugarske ... (Tripartitium opus iuris consuetudinari inclyti regne ...) koji na neki način štiti šume; govori o pravima vlasnika i zabranama ispaše stoke. Lov je bio isključiva privilegija vlastelina. Ulovljena se divljač koristila kao hrana, a krzno za izradu različitih odjevnih predmeta.Važna grana gospodarstva bila je ribarstvo. S ribom se trgovalo. Prodavala se kao prerađevina i u živom stanju. Odvozila se rijekama u Mađarsku i Austriju te druge zemlje Carevine. Za prijevoz žive ribe služile su riblje barke (tikvare). Od ribljih prerađevina na cijeni je bila moruna (Huso huso L.). Osječki ribari bili su poznati po dva specijaliteta tz. “trakancu” i “loparcu”. U srednjem vijeku ribari su bili organizirani u cehove (udruge). Cehovi su imali stanoviti religiozni status u sudjelovanju na vjerskim svečanostima. Imali su svoje insignije, zastavu, odjeću, grb, cehovsku ladicu, statut i druge pravno-uredovne knjige.
Ključne riječi: srednji vijek; šumski i vodeni ekosustavi; šumarstvo; ribarstvo |
| |
| STRUČNI ČLANCI |
| |
|
|
| Jurjević, P., Tolić, I. | UDK 630* 432 |
| Šumske prosjeke nisu zapreke za požare
pdf TXT
HR
EN
|
55 |
| Stojković, M. | UDK 630* 432 |
| Prilog tehnologiji gašenja šumskih požara
pdf TXT
HR
EN
|
63 |
| |
| IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA |
| |
|
|
| Starčević, T. | |
| Našem je staništu nužna sanacija!
PDF TXT
HR
|
67 |
| Martinović, J. | |
| Uvodne pripomene na elaborat “Crosoter I. faza“
PDF TXT
|
69 |
| |
| AKTUALNO |
| |
|
|
| Frković, A. | |
| Palčić (Troglodytes troglodytes) – ptica 2004. godine
PDF TXT
|
71 |
| |
| ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI |
| |
|
|
| Gračan, J. | |
| 19. Međunarodni sastanak radne grupe za procjenu i praćenje učinaka onečišćenja zraka na šume (24. – 28. svibnja 2003.)
PDF TXT
|
73 |
| Dundović, J., Jakovac, H. | |
| Cluster “Šuma – drvo”
PDF TXT
|
78 |
| |
| KNJIGE I ČASOPISI |
| |
|
|
| Harapin, M. | |
| Obična bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj
PDF TXT
HR
|
80 |
| Frković, A. | |
| Jedan koristan ornitološki priručnik
PDF TXT
HR
|
81 |
| Grospić, F. | |
| L’Italia forestale e montana, Monti e boschi
PDF TXT
|
83 |
| Grospić, F. | |
| L’Italia forestale e montana, Monti e boschi
PDF TXT
|
84 |
| |
| OBLJETNICE |
| |
|
|
| Vlainić, O. | |
| 50 godina Hrvatskoga šumarskog društva Ogranka Karlovac 1953 – 2003.
PDF TXT
|
88 |
| |
| ZAŠTITA OKOLIŠA |
| |
|
|
| Nodilo, M. | |
| Zbrinjavanje otpada na otoku Mljetu
PDF TXT
HR
|
91 |
| |
| IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA |
| |
|
|
| Jakovac, H., Dundović, J. | |
| 36. EFNS (Europsko šumarsko nordijsko skijaško natjecanje)
PDF TXT
|
93 |
| Jakovac, H. | |
| Zapisnik 5. sjednice Upravnog odbora HŠD-a
PDF TXT
|
95 |
| |
| IN MEMORIAM |
| |
|
|
| Babić, V. | |
| Dragutin Smojver (1922 – 2003)
PDF TXT
HR
|
99 |
| Gregurec, J. | |
| Rudolf Tomek (1924 – 2003)
PDF TXT
HR
|
99 |
| Milinović, I. | |
| Zvonimir Ettinger (1926 – 2004)
PDF TXT
HR
|
100 |
