broj: 1-2/2001        pdf (31,0 MB)
HR EN

                    stari brojevi      novi broj

Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskoga društva
Journal of Forestry Society of Croatia
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
   ISSN No.: 0373-1332              UDC 630* https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
WEB EDITION
ARHIVA ČASOPISA


HRČAK
select * from clancisl where brojid=200101 and arb=1 order by id

B. Prpić
PROMJENA USTROJA ŠUMARSTVA     PDF    TXT     HR 1
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
     
Lukić, N. UDK 630* 561 +182.2 (Fagus sylvatica L.)
Dendroklimatološka analiza obične bukve (Fagus sylvatica L.) sa Papuka     pdf    TXT     HR     EN 3
Božić, M., Čavlović, J. UDK 630* 622 + 624 + 522 (001)
Odnos dominantne visine, dimenzije sječive zrelosti i normalne drvne zalihe u prebornim sastojinama     pdf    TXT     HR     EN 9
Sažetak: Prema važećem Pravilniku za uređivanje šuma preborne (raznodobne) šume u Republici Hrvatskoj uređuju se po metodi normala, odnosno prema “Novom sistemu uređivanja prebornih šuma”. “Novi sistem uređivanja prebornih šuma” Klepac (1961) utemeljuje na Susmel-ovim korelacijama za jelu, Colette-ovim za bukvu te Šurićevim bonitetnim razredima.
U Susmel-ovim i Colette-ovim korelacijama srednja visina dominantnih stabala onaj je mjerljivi parametar konkretne šume koji predstavlja vezu između šume i njene normale. Normalu bi dakle mogli konstruirati za svaki konkretni slučaj, na temelju izmjerene srednje visine dominantnih stabala. Međutim ovdje nastaje problem snižavanja srednje visine dominantnih stabala (u odnosu na one koje je koristio Klepac):
a) uslijed različitog definiranja pojma dominantne visine;
b) uslijed smanjenja dimenzija fiziološke zrelosti na dimenziju sječive zrelosti.
Autori su u ovom radu istraživali u kojoj mjeri snižavanje srednje visine dominantnih stabala izazvano različitim definiranjem dominantne visine ili izgospodarenošću određenog promjera sječive zrelosti utječe na smanjenje drvne zalihe prema “Novom sistemu …” konstruiranih normala.
Autori su za istraživanja koristili:
a) originalne Klepčeve normale za II, II/III i III bonitetni razred korigirane na njemačke debljinske stupnjeve, uz fiziološku zrelost te dimenzije sječive zrelosti od 70 i 60 cm;
b) četiri stvarne sastojine: dvije izgospodarene preborne sastojine iz gospodarske jedinice “Milanov vrh” (odsjeci 2b i 13a), kod kojih raspodjele broja stabala završavaju s debljinskim stupnjevima 77,5 te 62,5 cm, te dvije sastojine prelaznih oblika iz gospodarske jedinice “Crni lug” (odsjeci 39c i 61b) kod kojih raspodjele broja stabala završavaju s debljinskim stupnjem 97,5 cm;
c) srednju visinu dominantnih stabala za gospodarsku jedinicu “Belevine” izmjerenu prilikom izrade Programa gospodarenja za g. j. “Belevine”.
Dominantne visine definirali su prema Susmelu i Weiseu, a u g. j. “Belevine” na svakom hektaru površine izmjerili su visinu najvišem stablu, te su srednju visinu dominantnih stabala izračunali kao njihovu srednju vrijednost.
Snižavanjem srednje visine dominantnih stabala ili dimenzije sječive zrelosti dolazi do smanjenja drvne zalihe tih uz nove uvjete konstruiranih normala. To smanjenje promatrano po metru visine je gotovo konstanta i iznosi oko 11 m3/ha za III bonitet uz dimenziju zrelosti 60 cm, do 16-17 m3/ha na II bonitetu uz fiziološku zrelost odnosno 17-18 m3/ha u odsjeku 39c koji se nalazi na II bonitetu, ali mu je tarifa nešto viša od Šurić-Pranjić tarife. Maksimalno relativno sniženje zalihe iznosi 146,31 m3/ha, a postotno 37,38 %. Postotno smanjenje po metru visine kreće se od oko 3,1 % za II bonitet uz dimenziju zrelosti od 60 cm do 4,1-4,2 % za III bonitet uz fiziološku zrelost.
Stoga, da bi se izbjeglo snižavanje drvne zalihe normale uslijed različitog definiranja dominantnih visina, prilikom uređivanja prebornih šuma treba koristi originalne Klepčeve normale, korigirane na njemačke debljinske stupnjeve.

Ključne riječi: dimenzija zrelosti; dominantna visina; drvna zaliha; normala
Franjić, J., Škvorc, Ž., Čarni, A. UDK 630* 188(001)
Numerička analiza fitocenoloških snimaka u bukovo-jelovim šumama (Abieti-Fagetum s. l.) u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 19
Šajković, A. UDK 630* 120 +UDK 301.153 (001)
Utjecaj kvalitete života na ekološke orijentacije     pdf    TXT     HR     EN 27
 
PREGLEDNI ČLANCI
     
Sabadi, R. UDK 630* 904
Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta     pdf    TXT     HR     EN 35
Antonić, O. UDK 630* 181 + 181.3
Je li hrast lužnjak u Hrvatskoj vrsta klimatogene rasprostranjenosti?     pdf    TXT     HR     EN 45
 
STRUČNI ČLANCI
     
Dimitrov, T. UDK 630* 432
Zaključak vlade R. Hrvatske i prijedlog programa preventivne zaštite šuma od požara u R. Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 57
Tonković, D. UDK 630* 375
Šumske željeznice u Hrvatskoj     pdf    TXT     HR     EN 63
 
ZAŠTITA PRIRODE
     
Arač, K.
Šareni daždevnjak (Salamandra salamandra L.)     PDF    TXT 68
 
AKTUALNO
     
Jakovac, H.
Okrugli stol: Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim šumskim ekosustavima     PDF    TXT 69
 
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
     
Stojković, M.
Poboljšanje protupožarne zaštite pomoću protupožarnih grablji     PDF    TXT 75
 
OBLJETNICE
     
Frković, A.
90 godina časopisa "Priroda"     PDF    TXT 77
 
KNJIGE I ČASOPISI
     
Grubešić, M.
Holger Piegert & Walter Uloth: Der Europäische Mufflon     PDF    TXT 79
Grospić, F.
Monti e Boschi; L´Italia Forestale e Montana     PDF    TXT 82
Grospić, F.
Monti e Boschi; L´Italia Forestale e Montana     PDF    TXT 85
Bilandžija, J.
Očuvanje i održivo gospodarenje šumama u zemljama srednje i istočne Europe     PDF    TXT 87
Frković, A.
David Kabalin, "Pomalko prohaja deveti križ"     pdf    TXT 98
 
PRIZNANJA ŠUMARSKIM STRUČNJACIMA
     
Jakovac, H.
Priznanje časopisa Priroda A. Frkoviću     PDF    TXT 100
 
IZLOŽBE
     
Ivančević, V.
U povodu izložbe fotografija "LUNGOMARE", autora prof. dr. se. Ante P. B. Krpana     PDF    TXT 101
 
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
     
Matić, S.
Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu     PDF    TXT 104
Zečić, Ž.
Fortechenvi Brno 2000 Međunarodna znanstvena konferencija     PDF    TXT 110
Kajba, D.
5. sastanak za kulture u kratkim ophodnjama za bioenergiju     PDF    TXT 112
Risović, S.
Osvrt na 1. svjetsku konferenciju i izložbu     PDF    TXT 114
Grubešić, M.
Međunarodni simpozij o muflonu     PDF    TXT 117
Grubešić, M.
II. Europski simpozij o dabru     PDF    TXT 120
 
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
     
Jakovac, H.
Zapisnik 8. sjednice Upravnog odbora HŠD-a     PDF    TXT 124
 
IN MEMORIAM
     
Eškerica, V.
Prof. dr. sc. Branko Mihać (1911 - 2000)     PDF    TXT 128

                UNDER CONSTRUCTION