1 | Krstinić A., 1965: Vegetativno razmnožavanje nekih klonova vrba stablašica tokom vegetacijske periode. Š.L. 5-6, s.224 PDF |
2 | Krstinić A., 1966: Međuvrsni hibridi između bijele vrbe (Salix alba L.) i krte vrbe (Salix fragilis L.). Š.L. 1-2, s.133 PDF |
3 | Krstinić A., 1967: Procjena stupnja nasljednosti visina i promjera za bijelu vrbu (Salix alba L.). Š.L. 1-2, s.48 PDF |
4 | Krstinić A., 1967: Varijabilnost i nasljednost boje izbojaka kod bijele vrbe (Salix alba L.) populacija Bakovci i Lipovljani. Š.L. 5-6, s.205 PDF |
5 | Krstinić A., 1968: Varijabilnost i nasljednost visina i boja grana kod bijele vrbe (Salix alba L.) populacija Bakovci i Lipovljani. Š.L. 1-2, s.27 PDF |
6 | A. Krstinić, 1969: Prilog izučavanju nasljeđivanja oblika debla kod stablastih vrba. Š.L. 1-2, s.50 PDF |
7 | Nikola Komlenović i Ante Krstinić, 1969: Visinski rast i sadržaj mineralnih hraniva u lišću unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe. Š.L. 7-8, s.229 PDF |
8 | Krstinić, A., 1971: XIV zasjedanje Međunarodne komisije za topolu 317 Mikloš, I.: Međunarodni sastanak radne grupe za insekte. Š.L. 9-10, s.327 PDF |
9 | M. Vidaković, A. Krstinić, M. Harapin, 1973: Neka svojstva hibrida između Pinus nigra i Pinus densiflora. Š.L. 3-4, s.112 PDF |
10 | Krstinić, A., 1973: Međukatedarski sastanak Šumarskih fakulteta iz predmeta Šumarska genetika. Š.L. 5-6, s.227 PDF |
11 | M. Vidaković, J. Gračan, A. Krstinić, 1974: Prijedlog standardizacije metoda istraživanja provenijencija kod nas. Š.L. 1-2, s.1 PDF |
12 | Krstinić, A., 1974: Dr. Eberhard Weber — Genetik der Salix alba L. (Genetika bijele vrbe) u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti .. Š.L. 7-9, s.361 PDF |
13 | Krstinić, A., 1975: Hibridna vrba (S x viridis Fr) — prelomljene sadnice iz kojih tjera više izdanaka u Lonjskom Polju br. 1—3.. Š.L. 1-3, s.0 PDF |
14 | Đ. Kovačić, A. Krstinić, 1975: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na čistinama Lonjskog polja. Š.L. 1-3, s.23 PDF |
15 | A. Krstinić, 1976: Prvi kongres genetičara Jugoslavije.. Š.L. 10-12, s.534 PDF |
16 | A. Krstinić, 1977: Osvrt na članak J. Vasiljevića »Kalemljenje običnog oraha (Juglans regia) metodom kopulacije«. Š.L. 1-2, s.111 PDF |
17 | M. Vidaković, A. Krstinić, Ž. Borsan i B. Jurković-Bevilaqua , 1978: Neke morfološke karakteristike hibrida između japanskoga crvenog bora (Pinus densiflora Sieb. et Zucc.) i običnoga bora (Pinus sylvestris L.). Š.L. 1-3, s.19 PDF |
18 | A. Krstinić i Ž. Borzan, 1978: MONOGRAFIJE O GENETICI važnijih evropskih vrsta šumskog drveća. Š.L. 1-3, s.103 PDF |
19 | Krstinić, A., 1980: A nyârak es a füzek termeszte se (Uspijevanje topola i vrba u Mađarskoj).. Š.L. 1-2, s.94 PDF |
20 | Krstinić, A., 1981: AKADEMIK PROF. DR MIRKO VIDAKOVIĆ. Š.L. 10-12, s.420 PDF |
21 | Sertić, V., Krstinić, A., Kovačić, B., Sekalec, Ž., 1983: Fizikalno-kemijska svojstva celuloze bijele vrbe (Salix alba L.) u odnosu na svojstva celuloze smjese nekih tvrdih i mekih listača. Š.L. 9-10, s.403 PDF |
22 | Kovačić, Đ. i Krstinić, A., 1984: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na čistinama Lonjskog polja. Š.L. 3-4, s.107 PDF |
23 | Krstinić, A., 1986: Historijat i sadašnje stanje razvoja šumarske botanike, dendrologije i genetike sa oplemenjivanjem šumskog drveća. Š.L. 7-8, s.303 PDF |
24 | Komlenović, N. i Krstinić, A., 1987: Međupopulacijska varijabilnost nekih provenijencija crne johe (Alnus glutinosa L. Gaertn.) u produkciji biomase i akumulacije hraniva. Š.L. 10-12, s.577 PDF |
25 | Krstinić, A. i Kajba, D., 1988: Genotipske razlike između nekih klonova stablastih vrba u sposobnosti formiranja adventivnog korijenja — značajnog elementa rane dijagnostike u selekciji. Š.L. 3-4, s.105 PDF |
26 | Vidaković, M., Krstinić, A., 1989: Dr Aleksander R. Tucović i dr. Vasilije V. Isajev: Praktikum iz genetike sa oplemenjivanjem biljaka. Š.L. 3-5, s.200 PDF |
27 | Krstinić, A., Majer, Ž., Kajba, D., 1990: Utjecaj staništa i klona na produkciju drvne mase u kulturama stablastih vrba na dunavskim adama kod Vukovara. Š.L. 1-2, s.45 PDF |
28 | Krstinić, A., 1990: Fenotipska stabilnost, adaptabilnost i produktivnost nekih klonova stablatih vrba II. Š.L. 6-8, s.227 PDF |
29 | Krstinić, A., Kajba, D., 1991: Mogućnost genetskog poboljšanja bujnosti rasta crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn.) putem klonskih sjemenskih plantaža. Š.L. 6-9, s.261 PDF |
30 | Petrić, B., Trajković, J., Despot, R., Krstinić, A., 1991: Varijacije dužine vlakanaca drva breze (Betula pendula Roth) iz prirodne populacije na području Hrvatske. Š.L. 6-9, s.273 PDF |
31 | Krstinić, A. i Trinajstić, I., 1992: Pojava monoecije i hermafroditizma u hibrida (Salix matsudana Koidz X Salix alba L.). Š.L. 9-10, s.389 PDF |
32 | Krstinić, A. i Kajba, D., 1993: Autovegetativno razmnožavanje nekih vrsta roda Alnus L.. Š.L. 1-2, s.7 PDF |
33 | Krstinić, A. i Kajba, D., 1993: Kako produžiti jesensku sadnju stablastih vrba u Posavini?. Š.L. 6-8, s.313 PDF |
34 | Krstinić, A., Kajba, D., 1994: Kolekcija čistih vrsta hibrida topola iz sekcije Aigeiros u Republici Hrvatskoj — značaj za oplemenjivanje i uzgoj. Š.L. 1-2, s.33 |
35 | Komlenović, N., Krstinić, A., 1994: Neka fiziološka svojstva pojedinih klonova topola iz sekcija Aigeiros and Tacamahaca. Š.L. 5-6, s.147 |
36 | Krstinić, A., 1995: Akcija za očuvanje mediteranskih šumskih genetskih resursa (Prijevod s engleskog iz publikacije FAO). Š.L. 4, s.139 PDF |
37 | Krstinić, A., Kajba, D., 1995: Prvi rezultati oplemenjivanja stablastih vrba samooplodnjom, povratnim križanjem i transgresijom.. Š.L. 5-6, s.163 |
38 | Krstinić, A., 1997: Šumarska ekspedicija na Aljasku. Š.L. 3-4, s.210 PDF |
39 | Kajba D., Krstinić A., 1998: Vrste roda Alnus L. podesne za proizvodnju biomase. Š.L. 3-4, s.131 |
40 | Kajba D., Krstinić A., Komlenović N., 1998: Proizvodnja biomase stablastih vrba u kratkim ophodnjama. Š.L. 3-4, s.139 |
| naslovnice Šumarskog lista: |
| 7-8/1969: Sabiranje cvjetnih grana s roditeljskih stabala bijele vrbe (S. alba L.) JPG |
| 1-3/1975: Hibridna vrba (S. x viridis Fr.) — prelomljene sadnice iz kojih tjera više izdanaka u Lonjskom Polju. JPG |
| 5-6/1995: Monoklonska kultura bijele vrbe (Salix alba L.), Šumarija Vukovar, plantaža, dob: 10 godina JPG |
|
|