+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
1-2/2021
3-4/2021
5-6/2021
7-8/2021
9-10/2021
11-12/2021
+ 2022
+ 2023
new


HR  EN   

11-12/2021

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   513
Što nam donosi Glasgowska klimatska konferencija?      
Riječ uredništva
Nedavno je završena velika UN–ova klimatska konferencija COP26 donošenjem globalnog sporazuma „Glasgowski klimatski pakt“. Ujedno su potvrđeni svi nerazriješeni elementi u mehanizmima za provođenje Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. godine i dogovorena transparentnost postupaka u njegovom provođenju. U sklopu potpisane Deklaracije o korištenju šuma i zemljišta, koju je do sada podržalo preko 140 država u kojima se nalazi više od 90 % svjetskih šuma, čelnici zemalja obvezali su se zajednički raditi na zaustavljanju i preokretanju gubitka šuma i degradacije zemljišta do 2030. godine.
Prvi cilj konferencije odnosio se na ograničavanje povišenja globalne prosječne temperature na razinu koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, kao i ulaganje napora u njezino ograničavanje na 1,5 °C. Drugi cilj odnosio se na prilagođavanje učincima klimatskih promjena i usklađivanje financijskih tokova s razvojem otpornim na klimatske promjene. U tom cilju do 2025. godine planira se mobilizirati 100 milijardi američkih dolara. Kao predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena EU se obvezala do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 % u odnosu na 1990. godinu.
Opći je zaključak da će šume biti od vitalnoga značajenja za postizanje ciljeva u borbi protiv globalnog zatopljenja. Prema istraživanjima World Resources Institute (WRI), šume apsorbiraju 30 posto emisije ugljikovog dioksida. Iako je šuma prirodni klimatski tampon u borbi protiv globalnog zatopljenja, činjenica je da se u svijetu površina šuma i dalje ubrzano smanjuje.
Na sastanku je sudjelovao i hrvatski predsjednik Vlade gospodin Andrej Plenković. Najavio je prestanak proizvodnje električne energije dobivene iz ugljena najkasnije do 2033. godine te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na više od dvije trećine. Izrazito pohvalno je govorio o hrvatskom šumarstvu i njegovoj stoljetnoj tradiciji, što se inače od naših političara jako rijetko čuje. Jedna od aktivnosti koje Hrvatska planira u sljedećem razdoblju je i sadnja milijun dodatnih stabala godišnje do 2030. godine. Pod tim se podrazumijeva povećanje sadnje sa sadašnjih devet milijuna stabala na 10 milijuna, kako bi se anulirale emisije stakleničkih plinova koje stvaraju vozila turista prilikom dolaska u Hrvatsku. Ta njegova najava u javnosti je otvorila niz pitanja, poput onoga kakvo je trenutno stanje naših šuma, da li se one ubrzano krče, mogu li Hrvatske šume d. o. o. ispuniti ovakav ambiciozan plan i sl. Sva ta pitanja još jednom su pokazala nerazumijevanje i nepoznavanje šuma i šumarstva. Ponajprije u hrvatskom šumarstvu krčenje šuma je zabranjeno osim u propisanim slučajevima, što dokazuje i povećanje površina pod šumom. U javnosti se pošumljavanje, dakle sadnja sadnica, povezuje jedino s obnovom šuma. Stoljetna tradicija hrvatskoga šumarstva obnovu šuma temelji na prirodnoj obnovi, dok se izuzeto od toga pošumljavaju gole, neobrasle i nešumske površine, ili one šumske površine zahvaćene požarima i ostalim katastrofama na kojima prirodna regeneracija nije moguća ili iz bilo kojeg drugog razloga nije uspjela. To nažalost ne znaju ni „Briselski činovnici“ kada, kao što je to bio slučaj s ledolomom u Hrvatskoj 2014. godine, kao sanaciju priznaju i financijski valoriziraju samo sadnju stabala. Uz ostalo time na uznapredovale šumske površine s klimatogenim vrstama vraćamo pionirsku vrstu i time činimo „korak unazad“.
Sljedeća opasnost je ograničavanje sječe, čitaj gospodarenje šumama. Koliko god to imalo smisla kao zaustavljanje krče­nja šuma, u Hrvatskoj i zemljama s razvijenom šumarstvom to može imati negativne posljedice. Ograničavanje šumarskih zahvata kroz pasivno zaštićivanje šuma, preferiranje „starih šuma“ i sl. negativno će se odraziti na njihovo stanje i zaustaviti proces njihove obnove. Poznato je da mlade šume najviše prirašćuju, a time i apsorbiraju najviše CO2.
Drugo je pitanje kako raspolažemo s posječenom drvnom masom. Da li je dovoljno finaliziramo, da li drvo upotrebljavamo kaskadno, da li ga recikliramo ili to sve nadomještamo potrebom za novim količinama? Isto tako zapitajmo se kako i koliko drvo upotrebljavamo kao ekološki najprihvatljiviji energent. Činjenica je da sustavno još nismo savladali pridobivanje biomase iz naših šuma, a drvni pelet čiju smo proizvodnju, zahvaljujući jeftinoj sirovini, podigli na zavidnu razinu, završava pretežito u drugim zemljama, smanjujući im onečišćenja stakleničkim plinovima.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
David Mijoč, Nikola Perković, Mario Šporčić, Matija Landekić, Matija Bakarić, Andreja Đuka, Tomislav Poršinsky  UDK 630*360 +761
https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.1
515
Vrednovanje metode izračuna planske cijene usluge pridobivanja drva      
Sažetak
Rad se bavi prikazom metode izračuna planskih cijena pridobivanja drva, koje su predmet javnih nadmetanja u Šumsko gospodarskom društvu »Hercegbosanske šume« d.o.o. Kupres te analizom odstupanja planskih od ugovorenih/ostvarenih cijena usluga pridobivanja drva za 97 grupa odjela, koji su bili predmet javnih natječaja u 2019. i 2020. godini.
Deskriptivnom i korelacijskom statističkom analizom obuhvaćeni su i pokazatelji grupa odjela na javnim natječajima: površina, neto obujam doznačenog drva, sječna gustoća, broj doznačenih stabala po ha, obujam srednjeg doznačenog stabla, nagib terena, srednja udaljenost privlačenja drva, stjenovitost terena i privlačenje drva uz nagib terena.
Test zavisnih parova podataka je ukazao da postoji statistički značajna razlika između planskih i ugovorenih cijena usluga pridobivanja drva (t = 7,78, p < 0,001), a rezultati korelacijske analize potvrdili povezanost utjecajnih čimbenika izvođenja šumskih radova s ugovorenom i planskom cijenom pridobivanja drva. Uslijed statistički značajne (p < 0,05) i vrlo jake korelacije natječajima ostvarene i prikazanom metodom izračunate planske cijene usluge pridobivanja drva, ovisnost je izjednačena linearnim regresijskim modelom uz koeficijent determinacije od 0,667. Navedenim, prikazana je metoda izračuna planske cijene usluge pridobivanja drva dobar prediktor ostvarenih cijena pridobivanja drva na javnim natječajima, što govori i o samoj dobroti prikazane metode izračuna. Slaba i negativna korelacija (p < 0,05, r = -0,22) razlike ugovorene i planske cijene usluge pridobivanja drva o obujmu srednjeg doznačenog stabla, ukazala je da bi ovu pojavu u budućnosti trebalo pratiti s ciljem utvrđivanja uzroka, koji mogu biti: 1) međusobna konkurencija između izvoditelja usluga pridobivanja drva za grupe odjela sa većim srednjim obujmom doznačenoga stabla ili 2) precjenjivanje obujma srednjeg doznačenog stabla u prikazanome modelu izračuna planske cijene pridobivanja drva.
Predložene su i smjernice povećanja točnosti određivanja ulaznih parametara (srednja udaljenost privlačenja drva, nagib i stjenovitost terena te privlačenje drva uz nagib terena) prikazane metode izračuna planskih cijena pridobivanja drva u cilju njenog usavršavanja. S obzirom da je izračun vezan za srednju plansku cijenu na razini šumskog gospodarstva, a koju utvrđuje uprava trgovačkog društva, neophodno je stalno praćenje tržišta, kako bi se na vrijeme moglo reagirati ukoliko bi došlo do većih oscilacija.

Ključne riječi: pridobivanje drva; planska cijena; ugovorena cijena; tržište

    autori:
    David Mijoč  
    PERKOVIĆ, Nikola    ŠL
    ŠPORČIĆ, Mario      ŠL
    Matija Landekić  
    BAKARIĆ, Matija    ŠL
    Andreja Đuka  
    PORŠINSKY, Tomislav      ŠL
 
T. Gomerčić, I. Topličanec, V. Slijepčević, S. Blašković, I. Selanec, I. Budinski, J. Tomaić, J. Kusak, Gj. Ivanov, M. Sindičić  UDK 630* 152 + 146 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.2
525
Rasprostranjenost i najmanja veličina populacije euroazijskog risa (Lynx lynx) u Hrvatskoj u razdoblju 2018.–2020.      
Sažetak
Znanstveni podaci o rasprostranjenosti i brojnosti temelj su za učinkovito upravljanje i zaštitu ugroženih populacija. U ovom radu predstavljamo rezultate prve znanstveno utemeljene procjene veličine populacije risa u Hrvatskoj. Cilj praćenja bio je utvrditi područje rasprostranjenosti risa i procijeniti najmanju veličinu populacije risa u Hrvatskoj u razdoblju 2018. - 2020. godine. U svrhu utvrđivanja rasprostranjenosti populacije, prikupljena su 902 znaka prisutnosti risa u razdoblju od 1. svibnja 2018. do 30. travnja 2020. Od toga je 92,8% podataka kategorizirano kao C1, 2,8% kao C2 i 4,4% C3. Trajna prisutnost risa potvrđena je u Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji, u južnom dijelu Karlovačke županije i sjeveroistočnom dijelu Zadarske županije, na ukupnoj površini od 7200 km2. Za procjenu minimalne veličine populacije, prikupljene su 804 fotografije s fotozamki tijekom obje sezone te je identificirano 89 do 108 odraslih životinja. Među 108 identificiranih jedinki, bilo je 29 ženki, 22 mužjaka i 57 životinja nepoznatog spola. Tijekom dvije sezone fotografirali smo 44 mladunca u 25 legla. Budući važni koraci u praćenju populacije risa su ispravljanje nedostataka utvrđenih u ovoj studiji, kako bi se omogućila procjena brojnosti korištenjem modela prostornog hvatanja i ponovnog hvatanja jedinki.

Ključne riječi: rasprostranjenost; Lynx lynx; najmanja veličina populacije; Hrvatska

    autori:
    Tomislav Gomerčić  
    Ira Topličanec  
    Vedran Slijepčević  
    Silvia Blašković  
    Ivana Selanec  
    Ivan Budinski  
    Josip Tomaić  
    Josip Kusak  
    Gjorge Ivanov  
    Magda Sindičić  
 
Lovre Panđa, Ante Šiljeg, Ivan Marić, Fran Domazetović, Silvija Šiljeg, Rina Milošević  UDK 630*174.7
https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.3
535
Usporedba GEOBIA klasifikacijskih algoritama na temelju Worldview-3 snimaka u izdvajanju šuma primorskih četinjača      
Sažetak
Šume primorskih četinjača, sa svojom ekološkom, ekonomskom, estetskom i društvenom funkcijom, predstavljaju važan dio europskih šumskih zajednica. Osnovni cilj ovoga rada je usporediti najkorištenije GEOBIA (engl. Geographic Object-Based Image Analysis) klasifikacijske algoritme (engl. Random Trees – RT, Maximum Likelihood – ML, Support Vector Machine – SVM) s ciljem izdvajanja šuma primorskih četinjača na visoko-rezolucijskom WorldView-3 snimku unutar topografskog slijevnog područja naselja Split. Metodološki okvir istraživanja uključuje (1) izvođenje izoštrenog multispektralnog snimka (WV-3MS-a); (2) testiranje segmentacijskih korisničko-definiranih parametara; (3) dodavanje testnih uzoraka; (4) klasifikaciju segmentiranog modela; (5) procjenu točnosti klasifikacijskih algoritama, te (6) procjenu točnosti završnog modela. RT se prema korištenim pokazateljima (correctness – COR, completeness – COM i overall quality – OQ) pokazao kao najbolji algoritam. Iterativno postavljanje segmentacijskih parametara omogućilo je detekciju najprikladnijih vrijednosti za generiranje segmentacijskog modela. Utvrđeno je da sjene mogu uzrokovati značajne probleme ako se klasificiranje vrši na visoko-rezolucijskim snimkama. Modificiranim Cohen’s kappa coefficient (K) pokazateljem izračunata je točnost konačnog modela od 87,38%. WV-3MS se može smatrati kvalitetnim podatkom za detekciju šuma primorskih četinjača primjenom GEOBIA metode.

Ključne riječi: GEOBIA; WorldView-3; šuma primorskih četinjača; Random Trees; Maximum Likelihood; Support Vector Machine.

    autori:
    Lovre Panđa  
    Ante Šiljeg  
    Ivan Marić  
    Fran Domazetović  
    Silvija Šiljeg  
    Rina Milošević  
 
Marina Milović, Verica Vasić, Milan Drekić, Branislav Kovačević, Saša Pekeč, Zoran Galić, Saša Orlović  UDK 630* 181.3 + 164 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.4
547
Raznolikost ektomikoriznih gljiva na hrastu kitnjaku (Quercus petraea) u Nacionalnom parku Fruška gora u Republici Srbiji      
Sažetak
Hrast kitnjak je jedna od ekonomski i ekološki najvažnijih vrsta listopadnog šumskog drveća u Europi. U većini ekosustava umjerene klimatske zone zasnivanje, rast i preživljavanje stabala ovise o njihovoj zajednici sa ektomikoriznim (ECM) gljivama. Pri tome informacije o strukturi ECM zajednice mogu pružiti dragocjene informacije o funkcioniranju šumskih ekosustava. Međutim, podaci o
raznolikosti ECM gljiva na hrastovima u Republici Srbiji su rijetki. Cilj ovog istraživanja bio je pružiti prvi uvid u raznolikost ECM gljiva na hrastu kitnjaku u Srbiji. Odabrane su dvije lokacije Info centar i Brankovac, smještene u Nacionalnom parku Fruška gora. ECM gljive su identificirane kombiniranjem morfološke i anatomske karakterizacije s molekularnom analizom nuklearne rDNA ITS regije. Prebrojani su svi vitalni ECM korijenski vrhovi, izračunati indeksi raznolikosti i ECM gljive su klasificirane u eksploracijske tipove. Analiziran je i granulometrijski i kemijski sastav tla. Na obje lokacije zabilježeno je ukupno 26 taksona ECM gljiva, 17 taksona zabilježeno je na lokaciji Info centar i 12 taksona na Brankovcu. ECM zajednice sastojale su se od nekoliko brojnih ECM gljiva i većeg broja rijetkih ECM gljiva. Na obje lokacije zabilježeni su Lactarius quietus, Cenococcum geophilum i Tomentella sublilacina. Na lokaciji Info centar dominirale su porodice Thelephoraceae, Russulaceae i Inocybaceae, dok su na lokaciji Brankovac najzastupljenije familije bile Entolomataceae, Tuberaceae i Russulaceae. Velika brojnost kontaktnih i eksploracijskih tipova kratkih udaljenosti zabilježena u proučavanim sastojinama sugerira da su tla dovoljno bogata ukupnim dušikom i organskim tvarima. Vrijednosti indeksa raznolikosti zabilježene u proučavanim sastojinama hrasta kitnjaka s Fruške gore bile su niže u usporedbi s onima dobivenim u sastojinama različitih vrsta hrasta diljem Europe, što je vjerojatno uzrokovano sušom. Da bi se dobio temeljitiji uvid u raznolikost tipova ektomikoriza na hrastu kitnjaku, trebalo bi nastaviti s istraživanjima na više mjesta i uključiti sezonsku dinamiku.

Ključne riječi: ektomikoriza; Quercus petraea; morfo-anatomska karakterizacija; molekularna identifikacija; eksploracijski tipovi

    autori:
    Marina Milović  
    Verica Vasić  
    Milan Drekić  
    Branislav Kovačević  
    Saša Pekeč  
    Zoran Galić  
    Saša Orlović  
 
Zafer Yücesan, Derya Bayram  UDK 630* 232.3 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.5
557
Utjecaj predsjetvene pripreme, vremena sjetve, zaštićenog prostora i klimatskih čimbenika na klijavost sjemena vrste Acer pseudoplatanus L.      
Sažetak
Istraživan je utjecaj zaštićenog prostora (staklenik) i rasadnik, predsjetvene pripreme sjemena (hladno-vlažna stratifikacija), različitog godišnjeg doba sjetve (jesen, proljeće i ljeto) i nekih klimatskih čimbenika (temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, temperatura tla i vlaga tla) na klijavost sjemena Acer pseudoplatanus L. Sjeme je sakupljeno sa stabala u kampusu Tehničkog sveučilišta Karadeniz. Provedena su tri različita ispitivanja klijanja; (1) izravna sjetva u jesen nakon sakupljanja sjemena (Kontrola), (2) sjetva stratificiranog sjemena u proljeće (Stratifikacija-1) i (3) sjetva stratificiranog sjemena ljeti (Stratifikacija-2). Tijekom procesa klijanja povremeno su mjerene temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, temperatura tla i vlaga tla. Na taj način su utvrđene promjene u postotku klijavosti u različitim sjetvenim okruženjima pod utjecajem određenih klimatskih čimbenika. Viši postotci klijavosti zabilježeni su u slučaju jesenske sjetve (Kontrola) u usporedbi s proljetnom (Stratifikacija-1) i ljetnom sjetvom (Stratifikacija-2). Najveći postotak klijavosti utvrđen je u kontrolnim ispitivanjima (70% u stakleniku i 58% u rasadniku). Prikupljeni rezultati klijavosti tijekom različitog perioda sjetve otkrili su sekundarno mirovanje kod sjemena Acer pseudoplatanus L. Utvrđeno je da je srednje vrijeme klijanja u stakleniku (12 dana) bilo kraće od prosječnog vremena klijanja u rasadniku (18 dana). Osim toga, dobiveni rezultati pokazali su da stratifikacija i vrijeme sjetve pozitivno utječu na srednje vrijeme klijanja u stakleniku. Održavanje nekih klimatskih čimbenika konstantnima (temperatura zraka 21.0-24.9 °C; temperatura tla 19.0-19.9 °C; relativna vlažnost zraka 63.0-68.9%; vlažnost tla 60.0-67.9%) tijekom vegetativnog razmnožavanja u stakleniku bi trebalo utjecati na masovnu proizvodnju sadnica u Acer pseudoplatanus L., a u svrhu postizanja najboljih rezultata klijavosti.

Ključne riječi: hladno-vlažna stratifikacija; godišnje doba sjetve; skladištenje sjemena; staklenik; rasadnik

    autori:
    Zafer Yücesan  
    Derya Bayram  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Ivan Balenović, Luka Jurjević, Krunoslav Indir, Ante Seletković  UDK 630* 587 + 622
https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.6
567
Fotogrametrijska procjena volumena u sastojinama hrasta lužnjaka pokupskog bazena      
Sažetak
U radu je dodatno istražena i evaluirana točnost fotogrametrijske procjene volumena na razini sastojine. Konkretno, na području šuma hrasta lužnjaka Pokupskog bazena (g.j. Jastrebarski lugovi) testirana je mogućnost korištenja fotogrametrijske metode bazirane na postojećim i lako dostupnim podacima (aerosnimke, digitalni model reljefa, podaci osnove gospodarenja) kao i postojećih fotogrametrijskih modela procjene sastojinskog volumena izrađenih za šume hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena. Iz aerosnimaka i digitalnog modela reljefa izrađen je digitalni model visine krošanja (DMVK) prostorne rezolucije 5 m. Iz DMVK-a su dobiveni metrički podaci, koji su potom korišteni kao nezavisne varijable u modelima procjene volumena sastojine. Uspoređena je točnost procjene izvornih modela izrađenih za područje Spačvanskog bazena (SB modeli) te istih modela, ali s naknadno procijenjenim lokalnim parametrima za područje Pokupskog bazena (PB modeli). Fotogrametrijski procijenjeni volumeni validirani su s volumenom sastojina iz osnove gospodarenja. Dobiveni rezultati ukazuju na značajno poboljšanje točnosti fotogrametrijske procjene volumena kod PB modela u odnosu na SB modele. Korištenjem izvornih SB modela, volumen sastojine procijenjen je s korijenom srednje kvadratne pogreške od 18,47%, dok je korištenjem dodatno parametriziranih PB modela volumen procijenjen s pogreškom od 12,03%. U ovom radu prikazana fotogrametrijska metoda procjene volumena sastojina ne može zamijeniti klasične terenske metode za potrebe uređajne inventure šuma, međutim, budući da ne zahtijeva dodatna terenska mjerenja, već se u potpunosti bazira na postojećim podacima (aerosnimke, DMR, podaci osnove gospodarenja), a uz to pruža i zadovoljavajuću točnost, može poslužiti kao učinkovita i financijski isplativa metoda u slučajevima kada je u vrlo kratkom vremenu potrebno provesti inventuru nekog većeg šumskog područja.

Ključne riječi: aerosnimke; digitalna fotogrametrija; digitalni model visine krošanja (DMVK); volumen ­sastojine; inventura šuma

    autori:
    BALENOVIĆ, Ivan    ŠL
    Luka Jurjević  
    INDIR, Krunoslav    ŠL
    SELETKOVIĆ, Ante      ŠL
 
Branislav Drašković, Marko Gutalj, Stefan Stjepanović, Boban Miletić  UDK 630* 233
https://doi.org/10.31298/sl.145.11-12.7
581
Procjena recentnih gubitaka šume u Bosni i Hercegovini korištenjem Copernicus i Corine land cover baze podataka      
Sažetak
Analiza podataka iz prve dvije dekade 21. stoljeća pokazuje da se teritorija pod šumom u Bosni i Hercegovini postepeno smanjuje. Da bi dobili detaljan uvid u taj proces u radu će biti analizirana baza podataka o šumama Europskog satelitskog monitoring programa Copernicus. Ovaj program, između ostalog, prati stanje šuma u 39 europskih zemalja koristeći bazu podataka slojeva visoke rezolucije High Resolution Layer (HRL). HRL Forest baza podataka sadrži tri tipa (statusnih) produkata i dodatni produkt o promjenama. Statusni produkti su dostupni za 2012, 2015. i 2018. godinu. Statusni slojevi daju informacije o dominantnom tipu lista i gustini šumskog pokrivača na pikselskom nivou za referentnu godinu 2018. prostorne rezolucije 10 m. Forest Type sloj u najvećem dijelu prati FAO definiciju šume.
Osim toga, u radu će biti korišteni podaci CORINE Land Cover (CLC) projekta za 2000, 2006, 2012. i 2018. godinu. Vremenska serija uključuje i sloj o promjenama, koji prikazuje promjene u tipovima površinske pokrovnosti i načinu korištenja zemljišta. Baza podataka o promjenama (CLC Changes) za sva tri perioda bit će analizirana zasebno: 2000-2006, 2006-2012. i 2012-2018, radi veće preciznosti podataka o gubitcima šumskog tla. Rezultati istraživanja pokazuju da su šume u BiH u periodu 2012-2018. smanjile površinu za 2,95%, od čega su 2,55% četinari. Šume su najugroženije procesima konverzije u tranzicijsku šumu/šikaru i požarima.

Ključne riječi: šuma; gubitci; BiH; Copernicus; baza podataka; promjene

    autori:
    Branislav Drašković  
    Marko Gutalj  
    Stefan Stjepanović  
    Boban Miletić