+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
1-2/2019
3-4/2019
5-6/2019
7-8/2019
9-10/2019
new


HR  EN   

5-6/2019

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   201
Čitamo li (ili ne) Šumarski list      
RIJEČ UREDNIŠTVA<br>
Šumarski list je znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva, čiji je prvi broj tiskan 1. siječnja 1877. godine i izlazi neprekidno do danas. Dakle, u tisku je njegovo 143. godište! Pri osnivanju Hrvatskog šumarskog društva, koje bilježi 172 godine utemeljenja, među postavljenim ciljevima rada bilo je, između ostalog, ponajprije uvođenje šumarske nastave u Hrvatskoj (što je ostvareno osnivanjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima 1860. godine) i tiskanje šumarskog glasila te izgradnja Šumarskog doma (što je ostvareno 1898. godine). Sve su to ostvarili naši šumari-prethodnici, a što mi baštinimo do danas. Te temelje nove generacije šumarskih stručnjaka trebaju samo čuvati i dograđivati. Činimo li to odgovorno? Ovo je samo nekoliko rečenica uvoda, da ne zaboravimo šumarsku povijest. No, zbog čega pitanje u naslovu? Naime, ovih dana čuli smo neke kritike na račun kvalitete našega časopisa, a iskazana je i sumnja čitaju li ga šumarski stručnjaci, posebice oni na terenu? Kritika je svakako dobra, jer ona potiče na poboljšanje stanja, no ona treba biti dobronamjerna i argumentirana. Ako se ona tiče kvalitete znanstvenih i stručnih članka, nju određuju ponajprije teme iz svih segmenata šumarstva i autori, a verificiraju ih prethodno Uredništvo i konačno recenzenti. Nezamislivo je da bi glavni urednik i dva recenzenta specijalista iz odnosnog znanstveno-stručnog područja šumarstva mogli „propustiti“ za tiskanje neinteresantan i nekvalitetan članak. Ako je pak problem u temama i autorima znanstvenih i stručnih članaka iz inozemnog područja, komentar može biti „dvosmjeran“. Njima kao i domaćim autorima važno je da članak bude tiskan u Šumarskome listu koji je citiran u relevantnim svjetskim časopisima, što doprinosi napredovanju u struci. No, nije li to istovremeno i dobra promidžba za naš časopis? Isto tako, nezamislivo je da su našim šumarskim stručnjacima baš sve njihove teme neinteresantne, s obzirom na činjenicu da je Hrvatska planinska, ravničarska i mediteranska zemlja obrasla šumama sličnima u okruženju. No, ako nam je pak problem strani jezik unatoč dvojezičnom kratkom sadržaju i prilozima, onda se moramo upitati kojega smo to intelektualnog „profila“ u 21. stoljeću? S druge strane, posebno naglašavamo kako Uredništvo uvijek daje prednost domaćim znanstvenicima, posebice stručnjacima s terena, koje često pozivamo da se upravo oni javljaju u časopisu, kao što su to činili naši vrli prethodnici. Šumarski list je digitaliziran, pa nije teško pregledati starija godišta časopisa i uvjeriti se u kvalitetu članaka i interesantnost obrađivanih tema iz šumarske prakse, što nam danas, iskreno rečeno, nedostaje. S time u vezi slijedi pitanje, posebice kritičarima: kada su zadnji puta napisali znanstveno-stručni članak ili bilo kakav napis i objavili ga u svome znanstveno-stručnom i staleškom glasilu? Hrvatsko šumarstvo je imalo, ima i imat će, kako organizacijskih tako i stručnih problema, pa je prilika da o tome progovorimo, primjerice u rubrikama Izazovi i suprotstavljanja ili Aktualno. U ovoj rubrici smo višekratno dobronamjerno ukazivali na probleme očekujući odaziv struke! No očito je da je većina, danas moderno rečeno, spremna samo za „zapozorje“, a samo iznimno za scenu.
Još samo jedna napomena u vezi s čitanjem ili nečitanjem Šumarskoga lista (i ne samo njega); doajen hrvatskoga šumarstva pokojni Prof. emeritus Branimir Prpić često je znao reći: „Tko 5 do 7 godina „zapusti“ struku, trebao bi ponovo upisati fakultet”. To je upravo na tragu danas posebno apostrofiranog permanentnog obrazovanja, vjerujući da je jedan od „alata“ u tome procesu i Šumarski list. Na kraju, bilo bi dobro da svatko od nas stane pred ogledalo, pogleda se te postavi pitanje, na koje može ili ne može dati odgovor; bit će to samo jedno od mnoštva koja danas opterećuju šumarstvo. Ako u tom trenutku oborimo pogled, još ima nade za nas i našu struku.
<br>Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Krešimir Krapinec, Miroslav Nikolić, Miljenko Bujanić, Dean Konjević  UDK 630* 156 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.1
203
Razmatranja u trofejistici: Učinak reza lubanje na stvarnu vrijednost trofeja srnjaka      
Sažetak
Srna obična je zavičajna divljač iz nadreda Laurasiatheria i porodice Cervidae te je ujedno jedna od najcjenjenijih vrsta divljači. Trofej srnjaka čini rogovlje (lijeva i desna grana) s cijelom ili dijelom lubanje. Iako je rogovlje srnjaka većini lovaca relativno lako dostupan trofej, formula za njegovo ocjenjivanje i dalje je predmet rasprava. Tome pridonosi velik broj elemenata ocjene trofeja, izmjera volumena, moguća kompenzacija volumena i mase odgovarajućim koeficijentom te mogućnost pripreme trofeja rezanjem lubanje na različitim udaljenostima od reza kroz očne duplje. Prema uputama Međunarodnoga savjeta za lovstvo i zaštitu prirode (CIC) pravilna obrada lubanje uključuje rezanje iste na način da rez prolazi kroz očne duplje i ostavlja netaknute nosne kosti. Ukoliko se vlasnik trofeje ne odluči na ovakvu obradu, predviđaju se odbici od mase lubanje u iznosu 65 g (kada rez ostavlja dio kostiju ispod orbita) te 90 g kada se ostavlja čitava gornja čeljust. S obzirom da mase i gustoće kostiju variraju od populacije do populacije, pretpostavka je da navedeni odbici ne predstavljaju stvarne iznose te je cilj bio utvrditi koji rez iznosi koliko odstupanje od stvarne mase. Obrađeno je ukupno 40 lubanja srnjaka s područja Zagrebačke županije. Sve su lubanje tri puta vagane, prije reza, nakon plitkog reza i nakon pravilnoga reza. Dobiveni podaci obrađeni su statističkim metodama. Nakon piljenja na plitak rez, lubanja je lakša za 25 do 52 g, što je za gotovo 11 g manje nego da se rogovlju oduzme propisanih 65 g. Drugim riječima plitak rez znači veći gubitak na trofejnoj vrijednosti. U slučaju ostavljanja cijele gornje čeljusti na trofeji gubitak mase rogovlja kreće se u daleko većim granicama (od 54 do 132 g) i daleko je ovisniji o bruto masi lubanje. Ovdje je čak od 68 % do 70 % varijabilnosti objašnjeno bruto masom lubanje (R2=0,680; p<0,0001 – linearna funkcija, odnosno R2=0,699; p<0,01 – funkcija potencija). Ravnajući se prema sjecištima pravca obveznog odbijanja 90 g zbog nepravilnog reza i krivulje ovisnosti gubitka mase zbog propisanog reza, prekretnica potrebitosti reza nastupa kod bruto mase rogovlja od 310 grama. Naime, rogovlje bruto mase manje od 310 grama bolje je odrezati prema propisanom pravcu rezanja lubanje jer će izgubiti do 90 grama, dok lubanju rogovlja mase preko 300 g (ako se lovac ravna prema funkciji potencija), odnosno 305 g (ako se lovac ravna prema funkciji pravca) nije uputno piliti jer će izgubiti više od 90 grama, odnosno više nego što bi mu ocjenjivač trebao oduzeti zbog nepropisnog reza (odnosno obrade trofeja). Neovisno o načinu obrade lubanje, sva tri tipa mase lubanje pokazuju statistički značajnu ovisnost o volumenu. S porastom volumena gustoća trofeja pada (R2=0,813; p<0,001), uz činjenicu da se rezanjem lubanje uklanjaju gušći, odnosno masivniji dijelovi trofeja. Primjena koeficijenta 0,23 ovisi o gustoći trofeje, tako njegova primjena kod rogovlja veće mase i manjeg volumena podiže trofejnu vrijednost, jer bi stvarni koeficijent bio daleko manji. Kod poroznog rogovlja stvarni koeficijent bi trebao biti veći, te primjena koeficijenta 0,23 daje nižu od stvarne vrijednosti. U slučaju neotpiljenih lubanja nije uputno primjenjivati koeficijent 0,23 jer daje nižu ocjenu.

Ključne riječi: rogovlje; specifična težina; masa; ocjenjivanje lovačkih trofeja; CIC

    autori:
    KRAPINEC, Krešimir      ŠL
    Miroslav Nikolić  
    Miljenko Bujanić  
    Dean Konjević  
 
Milivoj Franjević, Zoran Šikić, Boris Hrašovec  UDK 630* 453 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.2
215
Prvi ulovi Xylosandrus germanus (Blandford, 1894) u naletno-barijernim klopkama i porast populacije u nizinskim hrastovim sastojinama Hrvatske      
Sažetak
U prvom desetljeću 21. stoljeća u hrvatskim nizinskim hrastovim sastojinama proveden je niz istraživanja vezanih uz integriranu zaštitu hrastove oblovine. U središtu ovih istraživanja bila je olfaktorna manipulacija domaćim vrstama iz rodova Trypodendron i Xyleborus uz uporabu naletno-barijernih klopki kompletiranih s atraktantima (lineatin, ETOH, GLV, Domowit-Trypowit D®). Tijekom ovih eksperimenata u ulovima naletno-barijernih klopi, pojavila se nova vrsta za hrastove nizinske sastojine u Hrvatskoj Xylosandrus germanus. Pojava vrste Xylosandrus germanus u ulovima naletno barijernih klopki prvi puta je zabilježena u dijelu terenskih eksperimenta (2009. godine), a ulovi u naletno-barijernim klopkamasu bili su u porastu ostatak perioda provedenih istraživanja. Tijekom 2011. godine fenologija potkornjaka drvaša nizinskih hrastovih sastojina provedena je od siječnja do početka lipnja. U ovom periodu zabilježena je i praćena fenologija šest vrsta potkornjaka drvaša, od kojih je T. signatum bio najbrojniji, a invazivna strana vrsta X. germanus je bio drugi po brojnosti tijekom ovog opažanja, iako prisutan u ulovima naletno barijernih klopki 2011 godine. Iako je ekonomski značaj X. germanus malen, ovo je vrsta koja je prisutna u Europi 65 godina. Postoje zabilježeni slučajevi iz Švicarske 1995. g. kada je X. germanus napao 20 000 m3 smreke i jele u regiji Jura. S ekološkog gledišta, glavna zabrinutost je da X. germanus postaje jedan od najbrojnijih potkornjaka na područjima u kojima se etablirao, ali bez dokaza o negativnom utjecaju na autohtone vrste. Iako se smatra da X. germanus ima potencijal negativno utjecati na lokalno nestajanje autohtonih vrsta i biološku raznolikost (Henin and Versteirt 2004; Bouget and Noblecourt 2005). Istraživanja u Belgiji pokazuju da postoji preklapanje ekoloških niša X. germanus sa nekoliko autohtonih vrsta (Henin and Versteirt 2004). U Sjevernoj Americi , X. germanus je jedan od ekonomski najvažnijih negativnih čimbenika u rasadnicima. Neki autori navode da postoji izvjesna razina fiziološkog stresa koja nije uočljiva, ali stabla ipak emitiraju stresom generirane atraktivne tvari koje privlače potkornjake tijekom rojenja. X. germanus se smatra štetnikom koji napada fiziološki oslabljena stabla pod stresom, ali neka istraživanja pokazuju da napada i naizgled zdrava stabla. Prisutnost i brojnost X. germanus u Hrvatskoj još treba biti dodatno istražena, jer se ovaj polifagni štetnik uspješno razvija na velikom broju vrsta listača i četinjača. X. germanus isto može biti i vektor za određene uzročnike bolesti i najčešće se povezuje sa gljivama iz roda Fusarium, koje mogu uzrokovati odumiranje stabala, venuće i rak na napadnutim stablima. Ovakav vektorski odnos dokazan je na vrstama iz roda Juglans. X. germanus može prenositi i holandsku bolest brijesta. Zbog navedenog potrebno je daljnje praćenje i istraživanje utjecaja izrazito polifagne invazivne vrste potkornjak drvaša X. germanus na ekosustave nizinskih hrastovih sastojina.

Ključne riječi: potkornjaci drvaši; integrirana zaštita hrastove oblovine; CEN EN 1316-1; FSC ; invazivna strana vrsta

    autori:
    FRANJEVIĆ, Milivoj    ŠL
    ŠIKIĆ, Zoran      ŠL
    HRAŠOVEC, Boris      ŠL
 
Nikola Šušić, Martin Bobinac, Siniša Andrašev, Mirjana Šijačić-Nikolić, Andrijana Bauer-Živković  UDK 630* 232.3 + 815 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.3
221
Značajke rasta jednogodišnjih sadnica hrasta sladuna (Quercus frainetto Ten.) u uvjetima potpunog svjetla      
Sažetak
U radu su prikazane značajke rasta jednogodišnjih biljaka sladuna u uvjetima potpunog svjetla u poljskom pokusu 2016. godine. U odnosu na višegodišnji prosjek (1981.–2010. godine) srednja temperatura zraka u vegetacijskom razdoblju 2016. godine bila je veća za 1.3°C, a količina oborina za 30.1 mm.
Broj ožiljaka terminalnih pupova na jednogodišnjim biljkama sladuna (Slika 1), definira broj faza rasta u visinu na temelju kojega su izdvojeni tipovi rasta biljaka: biljke s jednofaznim, dvofaznim i trofaznim rastom. U analiziranom uzorku, 39,8% biljaka pripada jednofaznom tipu rasta, 58,2% dvofaznom, a svega 2,0% trofaznom tipu rasta (Slika 2). S obzirom na mali broj biljaka s trofaznim rastom u visinu, sve biljke su podijeljene u dvije skupine: biljke sa jednofaznim i biljke sa višestrukim rastom u visinu (Tablica 2). Postoje statistički značajne razlike u varijancama uzoraka kod svih značajki rasta između biljaka s jednofaznim i višestrukim rastom na razini p < 0,05, a na razini p < 0,01 između srednjih vrijednosti svih analiziranih elemenata rasta između biljaka s jednofaznim i višestrukim rastom. Primjetno je da raspodjela svih elemenata rasta varira između dvije definirane skupine biljaka. S obzirom na visinu primarnog rasta (H1), biljke s jednofaznim rastom su po apsolutnoj varijabilnosti nešto manje varijabilne, a po relativnoj duplo manje varijabilne od biljaka s višestrukim rastom, s blago pozitivnom asimetrijom. Što se tiče ukupne visine, biljke sa višestrukim rastom su znatno varijabilnije kako glede apsolutne varijabilnosti, tako i relativne varijabilnosti i s više izraženom desnom asimetrijom u odnosu na biljke s jednofaznim rastom. Kod biljaka s višestrukim rastom, apsolutna varijabilnost broja listova je dvostruko veća, a ukupne površine listova trostruko veća s izraženom desnom asimetrijom u usporedbi s biljkama s jednofaznim rastom. Postoje značajne razlike između raspodjela biljaka s jednofaznim i višestrukim rastom u visinu.
Biljke s jednofaznim rastom imaju manju ukupnu visinu, manji promjer korjenovog vrata, manji broj i ukupnu površinu listova, ali se odlikuju većom srednjom visinom primarnog rasta u odnosu na biljke sa višestrukim rastom, što ukazuje na različite značajke rasta u početnoj fazi i tijekom vegetacijskog razdoblja između ovih tipova biljaka.

Ključne riječi: tipovi rasta biljaka; jednofazni rast; višestruki rast; promjer korjenovog vrata; površina listova

    autori:
    Nikola Šušić  
    Martin Bobinac  
    Siniša Andrašev  
    Mirjana Šijačić-Nikolić  
    Andrijana Bauer-Živković  
 
Ayhan Usta, Murat Yilmaz, Selvinaz Yilmaz, Yavuz Okunur Kocamanoglu, Esengül Genc, Ibrahim Turna  UDK 630* 242 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.4
231
Utjecaj intenziteta prorjeda na rast azijske bukve (Fagus orientalis Lipsky) u plantažama u Trabzonu na sjeveroistoku Turske      
Sažetak
U ovom su istraživanju proučavani učinci prve prorjede različitih intenziteta u plantažnim područjima azijske bukve (Fagus orientalis Lipsky) vezano za povećanje promjera i visine stabala. Odabrane su primjerne plohe u plantažnim područjima azijske bukve unutar granica okruga Maçka–Yeşiltepe i Vakfıkebir u pokrajini Trabzon, Turska. Primjerne plohe utvrđene su prorjedom u četiri različita intenziteta (kontrolni, slaba, umjereni, jaka), uklanjanjem 0%, 10%, 25% i 40% temeljnice po hektaru sastojine u fazi mladika. Nakon prorjeđivanja, temeljnica je izračunata mjerenjem promjera i visine stabala u utvrđenim primjernim plohama kako bi se utvrdio rast sastojine. Utvrđeni su učinci prorjede povezani s određenim karakteristikama sastojine (prosječni promjer, temeljnica, prosječna visina, relativni debljinski prirast, itd.) i određenim odabranim stablima. Učinak intenziteta prorjede na prosječni promjer, vrijednost temeljnice i volumena pokazao se kao statistički važan u svakoj od dvije plantaže. Dvogodišnji rezultati pokazali su da je prorjeda značajno povećala debljinski prirast, a povećanje debljinskog prirasta je u pozitivnoj korelaciji s intenzitetom prorjede u oba eksperimenta. Štoviše, prirast promjera, visine, temeljnice i volumena bio je veći u eksperimentu u Maçka-Yeşiltepeu nego u eksperimentu u Vakfıkebiru. Međutim, vrijednosti umjerenog i jakog intenziteta prorjede u Vakfıkebiru bile su bliske. Nakon procjene svih rezultata, smatramo da je primjena jakog intenziteta prorjede u primjernoj plohi u Yeşiltepeu i umjerenog intenziteta prorjede u primjernoj plohi u Vakfıkebiru prikladna u smislu razvoja sastojine.

Ključne riječi: azijska bukva; intenzitet prorede; rast; plantaža; prirast

    autori:
    Ayhan Usta  
    Murat Yilmaz  
    Selvinaz Yilmaz  
    Yavuz Okunur Kocamanoglu  
    Esengül Genc  
    Ibrahim Turna  
 
Yilmaz Turk, Murat Yildiz  UDK 630* 377 + 424 (001)
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.5
241
Učinci uporabe drvne sječke i šumskih drvnih ostataka na površinsku eroziju traktorskih vlaka uzrokovanu privlačenjem oblog drva poljoprivrednim traktorom      
Sažetak
Privlačenje oblog drva jedan je od važnih koraka u proizvodnji drvnih proizvoda. Međutim, privlačenjem oblog drva nastaje šteta različitih razmjera na tlu, preostaloj sastojini i dobivenom proizvodu. Kada se proces privlačenja vrši stalno po istom mjestu, mineralno se tlo odnosi i stvaraju se kanali podložni eroziji, što uzrokuje ozbiljne probleme tijekom jakih oborina. Ovo je istraživanje istražilo površinsku eroziju koja nastaje kao rezultat privlačenja oblog drva poljoprivrednim traktorom na traktorskim vlakama te uporabu drvne sječke i šumskih drvnih ostataka kako bi se smanjio gubitak tla. Područje istraživanja obuhvaća okrug Asar u turskoj provinciji Duzce na zapadnoj obali Crnog mora, gdje se poljoprivredni traktori puno koriste za privlačenje oblog drva. Šume područja istraživanja tretiraju se kao visoke šume i imaju mješovitu sastojinu. Područje istraživanja ima tipične prikladne karakteristike za privlačenje, s nagibima u rasponu od 0 do 33% te se aktivnosti privlačenja sukcesivno izvode poljoprivrednim traktorima kao najprikladnijem vozilu u tim uvjetima. Formirano je ukupno četiri bloka (uzorkovana područja) u četiri označene traktorske vlake u području istraživanja te su u svakom bloku definirane tri plohe otjecanja oborina. Jedna je od ploha otjecanja ostavljena praznom kao kontrolna ploha (CNT). Druga je ploha posipana drvnom sječkom (C), a treća ploha sa šumskim drvnim ostacima (S). Ukupno je uzeto 108 uzoraka vode s testiranih područja, 36 sa svake od navedenih ploha. Uzorci vode doneseni su u laboratorij i stavljeni u laboratorijski sušionik. Nakon
što bi oborinska voda isparila, preostali je sediment izvagan na preciznoj vagi. Specificirana je vrijednost izračunata prema ukupnoj količini otjecanja sakupljenog u spremniku i ukupnom suspendiranom nanosu kojega je nosila. Kao rezultat određena je količina prosječnoga otjecanja u CNT u iznosu od 6,32 mm/m2, u C u iznosu od 6,13 mm/m2 i u S u iznosu od 6,03 mm/m2. Prosječna količina suspendiranog nanosa prenijetog u CNT bila je 2,58 g m-2, u C 1,61 g m-2 i u S 2,13 g m-2. Prema tomu, količina gubitka tla u kontrolnim plohama bila je 1,2 puta veća nego u plohama sa šumskim drvnim ostacima i 1,6 puta veća nego u plohama s drvnom sječkom. Rezultati analize varijance pokazuju statistički značajnu razliku između količina suspendiranoga nanosa koji se odnosi s ploha (p <0,05). Ova je studija pokazala da se šumski drvni ostaci mogu koristiti za smanjenje površinske erozije koja nastaje na traktorskim vlakama nakon privlačenja oblog drva.

Ključne riječi: traktorske vlake; privlačenje debla; površinska erozija; ostaci od sječe; rehabilitacija; Turska

    autori:
    Yilmaz Turk  
    Murat Yildiz  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Kenan Zahirović, Osman Mujezinović, Mirza Dautbašić  UDK 630* 453
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.6
251
Prvi nalaz parazitoda (Platygaster robiniae) na bagremovoj muhi šiškarici u Bosni i Hercegovini      
Sažetak
Bagrem je alohtona vrsta drveća, koja je na naše prostore unesena i prije 400 godina. Iako je invazivna vrsta Obolodiplosis robiniae na ovim prostorima prvi put utvrđena 2007. godine, na stablima bagrema do sada nisu primijećene značajne štete. U mjesecu lipnju 2018. godine utvrđen je prvi nalaz parazitoida bagremove muhe šiškarice (Platygaster robiniae), iako se vjerojatno puno ranije javio, međutim, do sada nije opisan i predstavlja novu vrstu u entomološkom kompleksu na području Bosne i Hercegovine.

Ključne riječi: bagremova muha šiškarica; parazitoid; Hymenoptera; Platygastridae.

    autori:
    Kenan Zahirović  
    Osman Mujezinović  
    Mirza Dautbašić  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Ivana Plišo Vusić, Irena Šapić, Joso Vukelić  UDK 630* 181.6 + 187
https://doi.org/10.31298/sl.143.5-6.7
255
Prepoznavanje i kartiranje šumskih staništa Natura 2000 u Hrvatskoj (I) – 91E0*, aluvijalne šume s crnom johom Alnus glutinosa i običnim jasenom Fraxinus excelsior (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)      
Sažetak
U radu je opisano 16 šumskih stanišnih tipova iz Nacionalne klasifikacije staništa Republike Hrvatske koji su obuhvaćeni stanišnim tipom 91E0* Natura 2000. On je prioritetni europski stanišni tip, a odnosi se na močvarne, povremeno poplavne i vlažne šumske zajednice. Od drveća prevladavaju – ovisno o tipu – uskolisne vrbe, bijela i crna topola, bijela i crna joha, poljski i obični jasen. U prizemnom su sloju glavne higrofilne vrste uz veći ili manji udjel biljaka iz okolnih šuma viših položaja. U članku je europski stanišni tip 91E0* detaljnije prikazan, a svaki stanišni tip iz nacionalne klasifikacije predstavljen je kratkim opisom s arealom i dijagnostičkim pokazateljima. Također su navedeni i njegovi povezani tipovi, odgovarajući kôd prema EUNIS-ovoj klasifikaciji i literatura u kojoj je podrobnije opisan. Članak ima praktičnu važnost jer pomaže u prepoznavanju i kartiranju šumskih stanišnih tipova, a ti se zadaci upravo provode u hrvatskom šumarstvu.

Ključne riječi: stanišni tip 91E0* Natura 2000; Nacionalna klasifikacija staništa; šumski stanišni tipovi; higrofilne šume; Republika Hrvatska

    autori:
    Ivana Plišo Vusić  
    Irena Šapić  
    VUKELIĆ, Joso      ŠL