|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 1-2/2017 3-4/2017 5-6/2017 7-8/2017 9-10/2017 11-12/2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 new HR EN |
9-10/2017 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 449 | |
| ŠTO JE TRENUTNO AKTUALNO U HRVATSKOM ŠUMARSTVU |  
|
|
| RIJEČ UREDNIŠTVA Priprema se novi Zakon o šumama, prema kojemu, nadamo se, neće biti opetovanog smanjivanja postotka naknade za općekorisne funkcije šuma. U vrijeme kada nam priroda daje kataklizmičke odgovore za našu nebrigu o njoj, a najveći svjetski zagađivači ne pristaju na njenu zaštitu, šumarskoj struci se već po običaju „sječe grana“ na kojoj, ne samo šumari, nego svi sjedimo. Sve više čuju se i glasovi koji sugeriraju izdvajanje priobalnog područja iz dosadašnjeg načina upravljanja, no bez jasne kompenzacijske financijske podloge. Ne opamećuje nas niti rekordan broj požara i potreba saniranja šteta upravo na tome području. S motrišta Hrvatskoga šumarskog društva koje objedinjuje hrvatsku šumarsku znanost, obrazovanje i praksu, ponajprije sa žaljenjem zaključujemo da resorni ministar do danas nije našao vremena za razgovor s njegovim predstavnicima. Bilo to nekome drago ili ne, moramo reći da je to, uz ostalo, i pokazatelj kakav status ima šumarstvo unutar resornog ministarstva. Željno smo očekivali pozitivne promjene nakon gotovo petogodišnjeg zastranjivanja u vođenju šumarske struke i zanemarivanja pojedinih načela potrajnog gospodarenja šumskim resursima, o čemu smo argumentirano pisali. Svakako, Vlada RH između ostalog, mora odlučiti očekuje li i dalje od šumarstva klasičnu „dobit“ za državni proračun, ili gospodarenje šumama po načelu potrajnog gospodarenja, gdje se dobit ne mjeri novčanicama, nego optimalnim pomlađivanjem, maksimalnim prirastom, poželjnom bioraznolikošću, prirodnošću i stabilnošću, što naposljetku osigurava očuvanje, a istovremeno i sve benefite šumskog ekosustava. Nismo primijetili ni promjene glede netržišnog gospodarenja, dapače neki i dalje zahtijevaju osiguranje dobave drvnim sortimentima zajamčenim ugovorima, a ne tržišnim nadmetanjem. Da li se nešto radi na proklamiranom restrukturiranju i decentralizaciji Hrvatskih šuma d.o.o., nije nam poznato. Svakako, vidimo da nema vidljivog utjecaja na tu temu nikakav poziv na raspravu, kao primjerice tekst bivšeg ministra Tarnaja, objavljen u Šumarskome listu 3-4/2017. Svakako promjene i građenje novog ustroja, trebalo bi krenuti od poprilično zanemarenih revira i revirnika, neposrednih i najodgovornijih čimbenika gospodarenja šumama, a ne od vrha, koji neprestano buja. Sve to zahtijeva širu stručnu i društvenu raspravu na državnoj razini, ponajprije neovisnih znalaca/stručnjaka, a ne predstavnika raznih interesnih skupina i nedovoljno educiranih političara. Te rasprave nema, bez obzira na činjenicu da se radi o gotovo polovici kopnene površine Hrvatske i šumi koja je prema Ustavu resurs od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Problemi svakodnevno niču od stručnih – saniranja šteta od ledoloma u Gorskome kotaru, sušenja jasena, šteta od hrastove stjenice, potkornjaka, pošumljavanja opožarenih površina, privatnih šuma, šteta uzrokovanih klimatskim promjenama, do zapošljavanja mladih, kadroviranja pa i političkog nepotizma. Sve probleme u stanju smo uspješno riješiti, jer imamo stručnog i infrastrukturnog potencijala kao malo koja struka, ali uz eliminiranje kadrova koji su struku doveli u današnju situaciju, a koji su se očito unaprijed ugovorima dobro zaštitili. No, nažalost šumarstvo je struka gdje se pogreške u gospodarenju vide tek nakon više godina, kada je „kasno plakati“, pa se mnogima čini da je trenutno sa šumarstvom sve u redu. <br>Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Sandra CRNKOVIĆ, Damir DRVODELIĆ, Sanja PERIĆ | UDK 630* 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.9-10.1 |
451 |
| MORFOLOŠKE ZNAČAJKE KONTEJNERSKIH SADNICA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) IZ SJEMENSKE REGIJE GORNJA POSAVINA I POKUPLJE (1.2.3.) |
|
|
| SAŽETAK Šume uređajnog razreda hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Republici Hrvatskoj prostiru se na površini od oko 200.000 ha. S obzirom na veličinu areala, ukupnu drvnu zalihu koja iznosi više od 48 mil. m³, godišnji tečajni prirast od 1 mil. m³ i morfološku izdiferenciranost, proučavanje lužnjakovih provenijencija od velike je važnosti. Klonske sjemenske plantaže osnovane su s ciljem učestalog uroda, dobivanja genetski kvalitetnog sjemenskog materijala i očuvanje genetske raznolikosti koja smanjuje mogućnost nestanka lokalnih populacija uslijed promijenjenih okolišnih uvjeta ili pojave novih bolesti i štetnika. U klonskoj sjemenskoj plantaži hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) „Plešćice“ iz uroda 2015. godine sakupili smo uzorke sjemenskog materijala s ukupno 49 različitih klonova, i u kontroliranim uvjetima uzgojili jednogodišnje sadnice u kontejnerima. Na uzorcima od po 5 sadnica svakog klona izmjerili smo suhu masu lišća, stabljike i korijena, utvrdili morfološke razlike, varijabilnost i definirali klonove čije sadnice imaju slab potencijal za korištenje u biološkoj obnovi šuma. Kod uzoraka šest klonova utvrđena je srednja suha masa korijena manja od 2,0 g, a četiri od njih imaju i nepovoljan omjer suhe mase nadzemnog dijela i suhe mase korijenskog sustava, pa je za pretpostaviti da bi sadnice tih uzoraka imale loš primitak na terenu, slabo preživljenje i inicijalni rast. Ključne riječi: Klonska sjemenska plantaža; šumske sadnice; kontejneri; suha biomasa sadnica; varijabilnost. |
autori: Sandra CRNKOVIĆ DRVODELIĆ, Damir  ŠL PERIĆ, Sanja ŠL | |
| Ceyhun GÖL, Hüseyin YILMAZ | UDK 630* 91 + 114 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.9-10.2 |
459 |
| UTJECAJ NAČINA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA / VEGETACIJSKOG POKROVA I EKSPOZICIJE NA SVOJSTVA TLA U SLIVNOM PODRUČJU GÖKDERE U SJEVEROZAPADNOJ TURSKOJ |
|
|
| Sažetak Brojne studije pokazale su da konverzija zemljišta ima raznoliki utjecaj na svojstva tla, pa stoga daljnja istraživanja treba usmjeriti na različite ekološke regije i načine korištenja zemljišta. Ciljevi ove studije su: (1) procijeniti utjecaj korištenja zemljišta na različitim ekspozicijama (sjeverna i južna) na svojstva tla i (2) ispitati utjecaj obrade tla i ispaše na hidrološka svojstva tla. Za ispitivanje svojstva tala odabrana su tri različita načina korištenja zemljišta/vegetacijskog pokrova (LUTLC) na sjevernim i južnim padinama, a to su šuma, travnjak i obradiva površina. Uzorci tla uzeti su sa dubine od 30 cm. U uzorcima tla analizirani su sljedeći parametri: tekstura tla, gustoća tla (BD), organska tvar u tlu (SOM), pH, stabilnost agregata u vodi (WSA), kapacitet tla za vodu, točka venuća, stopa infiltracije i zasićena hidraulička provodljivost (Ks). Rezultati su pokazali da se gustoća tla (BD), stabilnost agregata u vodi (WSA), organska tvar u tlu (SOM), hidraulička provodljivost i stopa infiltracije, značajno mijenjaju s načinom korištenja zemljišta/promjenom vegetacijskog pokrova (LUTLC) te s ekspozicijom. Značajke tala na koje nepovoljno utječu obrada tla i ispaša su organska tvar u tlu (SOM), stabilnost agregata u vodi (WSA), stopa infiltracije, hidraulička provodljivost (Ks) i gustoća tla (BD). Na kraju, rezultati sugeriraju da obrada tla i prekomjerna ispaša u polu-suhom području negativno utječu na svojstva tala, te da prekomjerna ispaša šteti hidrološkim svojstvima površinskog tla. Ključne riječi: slivno područje; infiltracija; korištenje zemljišta; organska tvar; Turska |
autori: Ceyhun GÖL Hüseyin YILMAZ | |
| Neşe GÜLCI, Abdullah E. AKAY, Orhan ERDAŞ | UDK 630* 361 + 821 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.9-10.3 |
469 |
| PROCJENA PRODUKTIVNOSTI ALTERNATIVNIH METODA KORANJA DRVNOG SORTIMENTA |
|
|
| SAŽETAK U Turskoj se faze koranja drveta obično obavljaju uz pomoć sjekira. Međutim, ta metoda zahtijeva puno vremena i puno radne snage. Uz to, budući da ostavljanje drveta s korom u sastojinama povećava rizik od oštećenja insektima, zahtijeva hitan proces guljenja kore. Posljednjih godina puno se koriste guljači kore koji se montiraju na motornu pilu, budući da se posao obavlja brže s manjim brojem radne snage. U ovoj studiji, analizirane su dvije različite metode koranja u razmatranju produktivnosti rada koje uključuju uporabu sjekira i guljač kore koji se montira na motornu pilu. Terenske studije provedene su u sastojini brucijskog bora (Pinus brutia Ten.) koja se nalazi u Upravi šuma Bahçe u regionalnom šumskom gospodarstvu Adane. Rezultat studije bio je da je produktivnost pila za koranje bila pet puta veća od uporabe sjekira za koranje. Tako je guljač kore koji se montira na motornu pilu bolja alternativa od uporabe sjekire u guljenju kore, budući da je kod njega potrebno manje vremena te smanjuje fizički rad drvosječa. Ključne riječi: Šumski radovi; koranje; guljač kore koji se montira na motornu pilu; produktivnost guljenja kore |
autori: Neşe GÜLCI Abdullah E. AKAY Orhan ERDAŞ | |
| Osman MUJEZINOVIĆ, Mirza DAUTBAŠIĆ, Ahmed MUJČINOVIĆ, Kenan ZAHIROVIĆ | UDK 630* 442 (001) https://doi.org/10.31298/sl.141.9-10.4 |
477 |
| ZNAČAJKE BOROVE IMELE (Viscum album subsp. austriacum (Wiesb.) Vollmann (1914)) NA CRNOM BORU U BOSNI I HERCEGOVINI |
|
|
| SAŽETAK U okviru istraživanja analizirane se karakteristike grmova imele, a domaćin na kojemu je istraživana prisutnost imele i njene osnovne karakteristike je crni bor (Pinus nigra). Na borovima se javlja posebna podvrsta bijele imele, borova imela Viscum album subsp. austriacum. Lokacija istraživanja je koncentrirana na borove kulture u mjestu Ovčari, nedaleko od Konjica. Imela na boru smatra se jednim od glavnih predisponirajućih čimbenika za njihovo sušenje. Uzorak istraživanja je sačinjavao 120 stabala crnoga bora koja su odabrana za analizu. Stabla su odabrana, tako da se obuhvati što više različitih ekspozicija na terenu. Na ukupno 20% stabala crnog bora ustanovljena je prisutnost borove imele. Ključne riječi: Pinus nigra; borova imela; haustorij; intenzitet zaraze; ulančavanje šteta. |
autori: Osman MUJEZINOVIĆ Mirza DAUTBAŠIĆ Ahmed MUJČINOVIĆ Kenan ZAHIROVIĆ | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Maja JURC, Dušan JURC | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.141.9-10.5 |
485 |
| PRVI NALAZ I POČETAK ŠIRENJA HRASTOVE MREŽASTE STJENICE, Corythucha arcuata (Say, 1832) (HETEROPTERA: TIN-GIDAE), U SLOVENIJI |
|
|
| SAŽETAK O nalazu hrastove mrežaste stjenice (Corythucha arcuata) u parku dvorca Lužnica kod Zaprešića, Hrvatska, 6 km od slovenske granice, obavijestio nas je prof. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u jesen 2016. godine. 17. 11. 2016 obavili smo potragu za štetnikom na sedam lokacijama u jugoistočnoj Sloveniji (Mokrice, Obrežje, Rigonce, Dobova, Mostec, Zakot i Bukošek). Pričvršćeno i djelomično zeleno lišće, kao i otpalo lišće Quercus robur je bilo na terenu pomno pregledano i sumnjivi uzorci su stavljeni u plastične vrećice i donijeti u laboratorij za daljnju analizu. Morfološka identifikacija je provedena na uzorku jajnih grupa na donjoj strani lišća i svlakova ličinki (exuviae) koje su bile prisutni na otpalom lišću Q. robur. Izvršeno je mjerenje broja jaja u 9 jajnih grupa i dužina i širina 30 jajnih čahura. Jajne ljuske (čahure) i svlakovi ličinaka na otpalom lišću Quercus robur bile su na pretraženom području nađene samo u hrastovoj šumi kod sela Zakot u blizini Brežica (E, 45°54’48“ N), koji je 14 km od najbližjeg nalaza u Hrvatskoj kod dvorca Lužnica. Jajne grupe sadržale su od 12 do 61 jajnih čahura. Jajne čahure su bile vretenastog oblika i crna s apikalnim otvorom i rubnim zadebeljenjem, duge 560 μm (475-596 μm) i široke 196 μm (183-196 μm). Ličinke su bile uglavnom tamne sa prozirnim žućkastim dijelovima na obje strane tijela. Imale su brojne bodlje. Brojne katranasto crne mrlje izmeta (faeces) hrastove mrežaste stjenice nalazile su se ravnomjerno na donjoj površini hrastovog lišća na kojem su bile prisutne jajne čahure i svlakovi ličinki. C. arcuata najvjerovatnije se proširila u Sloveniju iz Hrvatske, gdje je bila opažena kod dvorca Lužnica, ili kao autostoper sa željezničkom transportom, jer sjevernu granicu šume kod sela Zakot predstavlja željeznička pruga koja vodi od balkanske regije prema srednjoj Europi. U početku srpnja 2017. ustanovili smo namnoženje C. arcuata na lokaciji prvog nalaza i širjenje vrste na područje Krakovske hrastove šume, udaljeno 17 km zračne linije od sela Zakot. Ključne riječi: invazivne vrste; strane vrste; lužnjak; Quercus robur; Slovenija |
autori: Maja JURC Dušan JURC | |
| Ivana PAJAČ ŽIVKOVIĆ, Božena BARIĆ, Milorad ŠUBIĆ, Gabrijel SELJAK, Aleksandar MEŠIĆ | UDK 630* 453 https://doi.org/10.31298/sl.141.9-10.6 |
489 |
| PRVI NALAZ STRANE VRSTE Chymomyza amoena [Diptera, Drosophilidae] U HRVATSKOJ |
|
|
| SAŽETAK Strana vrsta Chymomyza amoena (Loew 1862) zabilježena je prvi puta u Hrvatskoj. Ova fitofagna vrsta octene muhe porijeklom iz Sjeverne Amerike otkrivena je u Europi 1975. godine na području nekadašnje Čehoslovačke, a već 1980. godine zabilježena u dvije nama susjedne države (Mađarskoj i Srbiji). Smatra se da se C. amoena proširila uvozom jabuke iz Amerike u Europu, a velik broj dostupnih biljaka domaćina (domaće jabuke, engleski hrast te europski kesten) zaslužan je za široku rasprostranjenost vrste u Europi. U radu se navode biljke domaćini, morfologija i biologija vrste, lokalitet prvog pronalaska, te se prognozira širenje vrste na području Hrvatske. C. amoena razvija se u različitim vrstama orašastih, jezgričavih i koštićavih plodova oštećenim od primarnih štetnika, te se smatra jedinom vrstom octene muhe s ovakvim razvojnim navikama u Sjevernoj Americi i Europi. Poznati domaćini u Europi su šumske vrste (kesten i hrast crnika) te voćne vrste (jabuka, divlja trešnja i šljiva). C. amoena ne pričinjava primarne štete u uzgoju, stoga se ne smatra štetnikom u poljoprivredi i šumarstvu. Dva primjerka vrste pronađena su tijekom 2016. godine u vinogradu na području Međimurske županije okruženim šumom i zapuštenim voćnjakom jabuke. S obzirom da je Međimurska županija poznata voćarska regija, a u relativnoj blizini u okolici Medvednice, Hrvatskom zagorju i Samoborskom gorju nalaze se i kestenove sastojine, pretpostavlja se da bi vrsta mogla biti proširena na području Sjeverozapadne Hrvatske, te na drugim sastojinama pitomog kestena u Hrvatskoj. Rad predstavlja prvi nalaz vrste C. amoena na području Hrvatske, te pruža nove uvide o rasprostranjenosti vrste u Europi. Ključne riječi: Diptera; Drosophilidae; invazivna vrsta; biljke domaćini; prognoza širenja |
autori: Ivana PAJAČ ŽIVKOVIĆ Božena BARIĆ Milorad ŠUBIĆ Gabrijel SELJAK Aleksandar MEŠIĆ | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Branko SITAŠ | UDK 630* 669 https://doi.org/10.31298/sl.141.9-10.7 |
493 |
| FINANCIJSKI UČINCI I UDIO OPĆEG TROŠKA U PROIZVODNJI DRVNIH SORTIMENATA U ŠUMAMA U VLASNIŠTVU RH |
|
|
| SAŽETAK Osnovna svrha ovoga rada je utvrditi strukturu troškova proizvodnje drvnih sortimenata, udio režijskih troškova u proizvodnji drvnih sortimenata, razinu izdvajanja za radove biološke obnove šuma, značajke prihoda od drvnih sortimenata i rezultat po jedinici proizvoda u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske. Ukupni financijski pokazatelji prikazat će se jedinično (kn/m3) kako bi podatke mogli učinkovitije uspoređivati i uspješnije koristiti u analitici. Za potrebe utvrđivanja strukture troškova proizvodnje u državnom poduzeću za gospodarenje šumama Hrvatske šume d.o.o. korišteni su proizvodni, financijski i planski izvještaji koji predstavljaju izvore objektivnih i pouzdanih informacija, oni na razini cijelog poduzeća (društva), kao i navedeni izvještaji za organizacijske jedinice šumarije, uprave šuma podružnice 1-16. U radu su korištene potrebne metode stručnog rada. Za obradu i oblikovanje strukture troškova proizvodnje provedena je empirijska metoda uz primjenu matematičko statističkih obrada. Istraživanje je pokazalo da u strukturi izravnih troškova proizvodnje izrađenih drvnih sortimenata, zakonom propisani troškovi šumskog doprinosa sudjeluju s 6,2%, zakonom propisana izdvojena sredstva za radove biološke obnove šuma sudjeluju s 5,6 %, osigurana sredstva planom poslovanja Hrvatskih šuma d.o.o. za radove biološke obnove šuma sudjeluju s 29,4% dok ukupni troškovi radova uzgajanja šuma sudjeluju s 35 % u izravnim troškovima proizvodnje izrađenih drvnih sortimenata. Opći troškovi sudjeluju s 27% u ukupnim troškovima proizvodnje drvnih sortimenata. Ti odnosi dobar su pokazatelj prilikom ocjenjivanja uspješnosti gospodarenja šumama koje su prirodno bogatstvo i predstavljaju opće dobro Republike Hrvatske. Zbog buduće bolje učinkovitosti u gospodarenju šumama i postizanja veće financijske koristi u radu je prikazan desetogodišnji niz prosječnih ostvarenih cijena drvnih sortimenata. Ključne riječi: struktura troškova proizvodnje; režijski troškovi; biološka obnova šuma |
autori: SITAŠ, Branko ŠL | |