+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
1-2/2017
3-4/2017
5-6/2017
new


HR  EN   

3-4/2017

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*      TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   113
DA LI SE I ŠTO SE PROMIJENILO      
RIJEČ UREDNIŠTVA
U više navrata u ovoj rubrici pisali smo o odnosu društva/politike prema šumi i šumarskoj struci, kao i njenom statusu. O percepciji društva glede šuma i šumarske struke možemo raspravljati pa i osjećati se odgovornima za pojedinu krivu percepciju, jer se možda nismo dovoljno trudili da to promijenimo. No, bitne stvari bez volje politike nije moguće mijenjati, a njen odnos prema šumi i šumarskoj struci uvelike utječe i na opću percepciju društva. Željno smo očekivali promjene, no da li su se one unatoč već poodmaklom vremenu i dogodile? Po našem mišljenju one glavne nažalost još ne! Ponajprije, šumarstvo se nazivom u naslov resornog ministarstva nije vratilo, a o tome koliko znamo nije bilo niti riječi. Resorni ministar još nije našao vremena primiti na razgovor predstavnike Hrvatskoga šumarskoga društva, koje, kako je uvijek proklamiralo, objedinjuje šumarsku nastavu, znanost i praksu, a koje se u proteklom razdoblju kritički odnosilo prema nestručnim postupcima u struci. Kako ministar nije šumarski stručnjak, što i ne mora biti, očekivali smo da će se kroz predmetne razgovore informirati o problemima struke i djelovati na način da se isti otklone. Ako se on oslanja samo na savjete zaposlenika resornog ministarstva, onda uzalud čekamo promjene. Čitateljima prepuštamo da ovu primjedbu shvate kako žele, no od istine se ne može pobjeći. Neke izjave drvoprerađivača, pa i nekih ljudi iz Gospodarske komore, o zadovoljstvu daljeg podržavanja „raspodjele trupaca“ upućuju nas na zaključak da u šumarstvu od tržišnog gospodarstava nema ništa i da se i dalje nastavlja s „rasprodajom“ nacionalnog bogatstva i izvozom, ne visoko finaliziranih drvnih proizvoda, nego sirovine i poluproizvoda, a time i radnih mjesta. Fama o tome da će našu preradu drva spasiti jeftina sirovina i da će se tako osigurati veće zapošljavanje i izvoz, nastavlja se. Mi pak postavljamo opetovano ista pitanja: koliko izvozimo sirovine, a koliko finalnih proizvoda, i zašto očekujemo da netko teži visokoj finalizaciji kada dovoljno zarađuje na sirovini i poluproizvodima, bez velikih ulaganja u modernu opremu i visokostručni kadar. Za proizvod što ga izvozi nije niti jedno niti drugo potrebno, dok je za konkurentnost u finalnoj obradi drva upravo to najvažnije. Sukladno tomu slijedi i pitanje, čemu školujemo stručnjake prerade drva i tko će ih zaposliti? Odgovor je vrlo jednostavan – tržišna cijena drvne sirovine odredit će njenu finalizaciju, pa i potaći razvoj njenih pratećih djelatnosti (oprema, ljepila, okovi, lakovi i dr.), što u konačnici znači i veće zapošljavanje.
Nadalje, u najavi potpore gospodarstvu/poduzetništvu ponajprije se spominje smanjenje, pa i ukidanje nekih parafiskalnih nameta. Začudo, među prvima je doprinos za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ). Osnovno je pitanje da li je to parafiskalni namet ili općekorisni doprinos društvu u cjelini. Kada nekima, a ponajprije politici, bude jasno o čemu se tu radi, neće biti problema s plaćanjem. Simpatično je slušati TV spot „U šumi se možemo izgubiti, ali ne smijemo izgubiti šume“., a društvo svojim samo aklamativnim ponašanjem upravo ide u tome smjeru. U Zakonu o šumama navedeno je okvirno 15 općekorisnih funkcija šuma. One se mogu i povećavati, ovisno o prostoru kojega pokrivaju te namjeni. Postoji i Strategija EU za šume koja posebno naglašava potrajno gospodarenje šumom, što kod nas nije novo, već dugogodišnje načelo. Strategija izrazito potencira ruralni prostor, a potrajno gospodarenje šumom podrazumijeva ponajprije radove na uzgajanju šuma i zaštiti od štetnih biotskih i abiotskih čimbenika, odnosno aktivnu, a ne pasivnu zaštitu. U brošuri Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Hrvatsko nacionalno blago, koju smo spomenuli u prošlome broju Šumarskoga lista, nalazimo također relevantne podatke o tlu (koje se teško stvara a lako gubi), vodi i klimi, bitnim sastavnicama šume. Ona ima važnu hidrološku ulogu, jer upija i pročišćava vodu u vrijeme kiša i otapanja snijega, kada je djelomično zadržava, a ostalo podzemnim tokovima ispušta u izvorišta i vodotoke, koje i u sušnom razdoblju puni iz svojih rezervi. Njena hidrološka uloga očituje se ponajprije u zašiti tla od bujica, erozija i vjetra. Kada bi se htjeli informirati što šuma glede erozije znači za naše krško područje, za ilustraciju navodimo članak „Protuerozijska, hidrološka i vodozaštitna uloga sredozemnih šuma“ Dr. V. Topić i Dr. L. Butorac u monografiji „Šume hrvatskoga Sredozemlja“, pa ćemo vidjeti stanje tla pod šumom i bez šume. Da bitno utječe na glavne faktore klime i općenito na društveni, pa i duhovni život čovjeka nije potrebno ni spominjati. Naravno, u ovoj rubrici nemamo prostora za detaljne podatke, niti prikazati sve općekorisne funkcije šume, ali čitatelje upućujemo gdje bi to mogli pronaći, ako to žele, jer neznanje kod donošenja pogubnih odluka nikoga ne opravdava.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Jelena KRANJEC, Marno MILOTIĆ, Marija HEGOL, Danko DIMINIĆ  UDK 630* 449 (001) 115
GLJIVAMA SLIČNI ORGANIZMI U TLU ODUMIRUĆIH SASTOJINA POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia Vahl)      
Sažetak
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) je trenutno jedna od najugroženijih vrsta drveća u Republici Hrvatskoj, pokazujući znatno pogoršanje zdravstvenog stanja u posljednjih nekoliko godina. Dosadašnjim je istraživanjima mogućih biotskih uzročnika na nadzemnim dijelovima stabala potvrđena prisutnost patogene gljive Hymenoscyphus fraxineus Baral, Queloz & Hosoya na nekoliko različitih lokacija. Kako bi se utvrdilo postoje li potencijalni biotski čimbenici koji utječu na odumiranje i u podzemnom dijelu sastojina, ovim je istraživanjem izvršena analiza prisutnosti gljivama sličnih organizama u tlu četiri sastojine sa simptomima odumiranja, s naglaskom na traženje vrsta roda Phytophthora koje su poznate kao patogeni šumskog drveća. Indirektnim metodama izolacije dobivena su 24 izolata gljivama sličnih organizama u ukupno 30 uzoraka tla, od kojih je njih šest identificirano do razine vrste primjenom molekularnih metoda. Rezultati nisu potvrdili prisutnost patogenih vrsta roda Phytophthora, već su pokazali da izolirane vrste pripadaju rodovima Pythium i Phytopythium. Iako su vrste navedenih rodova poznate kao patogeni određenih poljoprivrednih kultura i šumskih sadnica u rasadnicima, te često i u velikoj mjeri prisutne u tlima odumirućih šumskih sastojina, za sada se ne može sa sigurnošću potvrditi njihova uloga u procesu odumiranja.

Ključne riječi: poljski jasen; gljivama slični organizmi; tlo; Pythium; Phytopythium

    autori:
    Jelena KRANJEC  
    Marno MILOTIĆ  
    Marija HEGOL  
    DIMINIĆ, Danko    ŠL
 
Ali DURKAYA, Birsen DURKAYA, Ali SABANCI, Sinan KAPTAN  UDK 630* 537 (001) 123
PROCJENA UČINKA RAZLIČITIH ČIMBENIKA NA KAPACITET ZA SKLADIŠTENJE NADZEMNE I PODZEMNE BIOMASE ISTOČNOMEDITERANSKE VEGETACIJE MAKIJE      
Sažetak
Ovo je istraživanje provedeno pomoću podataka dobivenih iz 35 područja određenih vertikalnom distribucijom prostora makije na istraživanom području smještenom u regiji istočnog Sredozemlja. Podaci su grupirani prema visini, dominantnoj izloženosti, visini vegetacije I prosječnoj starosti, te su se promatrale promjene na biomasi makije ovisno o tim faktorima. Dobiveni podaci pokazuju značajne varijacije te su iz tog razloga ukupne vrijednosti prikazane kao prosječne vrijednosti. Potencijalni odnos između spomenutih čimbenika i količine skladištene biomase provjeren je pomoću t-testa i analize varijacije. Prosječna vrijednost količine nadzemne biomase bila je 24.183 tona/ha, dok je prosječna vrijednost podzemne biomase, bez finog korijenja, bila je 41.062 tona/ha. S obzirom na rezultate dobivene iz prosječnih vrijednosti, omjer suhe mase nadzemnih organa i korijena iznosio je 1,7.

Ključne riječi: Biomasa; makija; omjer suhe mase nadzemnih organa i korijena; visina; izloženost

    autori:
    Ali DURKAYA  
    Birsen DURKAYA  
    Ali SABANCI  
    Sinan KAPTAN  
 
Kyriaki KITIKIDOU, Elias MILIOS, Panagiota PALAVOUZI  UDK 630* 582 (001) 131
RAZVOJ KOMPOZITNOG KLASIFIKATORA S PODACIMA IZ OPISNIH LISTOVA ZA KLASIFIKACIJU BONITETA ŠUMSKIH SASTOJINA      
Sažetak
Cilj rada: U ovome smo radu testirali tehniku kombiniranja predikcija klasifikatora za razvoj jednog kompozitnog klasifikatora, kako bi se klasificirao bonitet šumskih sastojina. Područje istraživanja: Koristili smo podatke šumskih sastojina šuma Dadia – Lefkimi – Soufli (sjeveroistočna Grčka). Materijali i metode: Varijable koje smo koristili kao ulazne su visina, nagib, starost i gustoća krošnje. Za razvoj kompozitnog klasifikatora primijenili smo algoritam jačanja klasifikatora. Glavni rezultati: Gustoća krošnje je najvažniji predskazatelj; topografija koja zamjenjuje visinu i nagib je drugi važan prediktor, dok je razvijeni kompozitni klasifikator dao postotak točne klasifikacije do 98,59% (za najgoru kvalitetu staništa). Osnove istraživanja: Ako uzmemo u obzir da je početna klasifikacija staništa obuhvatila više od 70% šumskog područja Dadia-Lefkimi-Soufli najgore kvalitete staništa, onda se korištenje metode jačanja za stvaranje kolektivnog klasifikatora za kvalitetu staništa kod proučavanih šuma, može okarakterizirati kao potpuno uspješno. Primjena ove metode pomoću navedenih ulaznih parametara ne zahtijeva pozadinske informacije u vezi sa starosti stabla i (ili) drugih teško dostupnih informacija. Štoviše, u prilično visokom stupnju, ova klasifikacija staništa nije pod utjecajem poremećaja. Metoda jačanja za stvaranje kolektivnog klasifikatora za kvalitetu staništa, očito će dati puno preciznije klasifikacije produktivnosti staništa ako se koristi sofisticiranija shema prikupljanja podataka.

Ključne riječi: kompozitni klasifikator; šumska sastojina; kvaliteta staništa.

    autori:
    Kyriaki KITIKIDOU  
    Elias MILIOS  
    Panagiota PALAVOUZI  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Matija STERGAR, Klemen JERINA  UDK 630* 156 139
MJERE U LOVSTVU I ŠUMARSTVU ZNAČAJNO UTJEČU NA GUSTOĆU POPULACIJE JELENA OBIČNOG      
Sažetak
Jelen obični (Cervus elaphus L.) je u mnogim dijelovima svijeta važna ekološka vrsta i popularna divljač, te kao takva ima značajan izravan utjecaj na čovjeka. Istovremeno može imati štetne posljedice na okoliš, posebice na šumarstvo. Težina ovih posljedica ovisi o gustoći populacija jelena običnog, što zauzvrat u značajnom stupnju ovisi o kvaliteti staništa i prijašnjem upravljanju ovom vrstom. Oba čimbenika snažno odražavaju ljudske utjecaje. Ovo istraživanje proučava utjecaje određenih okolišnih i povijesnih čimbenika, posebice onih antropogenih, na raširenost i lokalne gustoće populacija jelena običnog.
Područje istraživanja je Slovenija, zemljopisno, klimatski i krajobrazno izuzetno raznovrsna država. Jelen obični je u povijesti istrijebljen i reintroduciran prije 100 godina na nekoliko mjesta, a također je i spontano imigrirao iz Mađarske (Slika 1). Danas je proširen na 60% površine države, ali nije još dosegao sva pogodna staništa zbog sporog širenja.
Analiza je obuhvatila nezavisne varijable širokog raspona okolišnih varijabli i varijable „troškovna udaljenost”, koja prikazuje „težinu” disperzije jelena običnog od mjesta reintrodukcije, odnosno imigracije. Procjene lokalnih gustoća jelena običnog (zavisna varijabla) su dobivene pomoću dvije metode: podaci o izvršenim odstrjelnim kvotama i metodom brojanja izmeta. Vrijednosti varijabli su pripremljene na relativno finoj prostornoj rezoluciji (imajući na umu površinu cijelog područja) od 1 km2. U skladu s teorijom o višestrukom izboru staništa, zavisnost jelena običnog o okolišu je analizirana na dvije razine: 1) globalni doseg jelena običnog (nazočnost/nenazočnost) i 2) gustoće lokalnih populacija unutar područja raširenosti. Na obje razine je provedena bivarijatna (korelacija) i multivarijatna (regresija) analiza.
Nazočnost jelena običnog je najvjerojatnija u blizini mjesta reintrodukcije, odnosno imigracije, što ističe važnost varijable „troškovna udaljenost”, te u velikim šumskim kompleksima, što ukazuje na pozitivan utjecaj udjela šume i veličinu šumske plohe te negativan utjecaj gustoće ruba šume (Tablica 1, Tablica 2). Ove varijable također utječu na gustoću populacije, koja raste s padom udaljenosti od hranilišta i pozitivno je vezana s udjelom sastojina u kojima dominira obična smreka. Korelacija također ukazuje na pozitivnu ovisnost s udjelom mladih sastojina (Tablica 1, Tablica 3).
Troškovna udaljenost od mjesta reintrodukcije te udio i kontinuitet šume prikazuje ljudske intervencije u povijesti (nekadašnje upravljanje jelenom običnim i korištenje prostora od strane čovjeka). Poznavanje utjecaja ovih čimbenika na jelena običnog je stoga važno za razumijevanje prošlosti i predviđanje buduće dinamike populacije. Stanište jelena običnog u Sloveniji još uvijek nije u potpunosti nastanjeno i širenje se nastavlja. Stoga se očekuje kontinuirano širenje jelena običnog, imajući na umu da brzina ovisi o načinima upravljanja prostorom. Stanje je slično i u većini drugih europskih zemalja.
Još je važnije poznavati utjecaje mjera u današnjem lovstvu i šumarstvu koje, mogu biti prilagođene s ciljem postizanja željenih utjecaja. Neke ustaljene prakse upravljanja često ostvaruju utjecaje suprotne željenima,i u budućnosti bi trebale biti ponovno razmatrane. U budućnosti bi više pozornosti trebalo posvetiti izboru mjesta na kojem bi se postavila hranilišta za jelensku divljač, a na nekim područjima bi se intenzitet prihranjivanja jelenske divljači trebao reducirati. Udio mladih stabala u šumama Slovenije je prenizak; stoga bi ili trebalo proširiti područja obnove šumskih sastojina ili osnovati krmne površine za divljač (remize). Upravljanje odnosima između šume i divljači zahtjeva suradnju djelatnika u lovstvu i djelatnika u šumarstvu.
Metoda primijenjena u našem istraživanju također bi mogla biti korištena za poboljšanje bonitiranja lovišta za jelensku divljač, jer su procjene utjecaja pojedinih okolišnih čimbenika na kvalitetu staništa jelena običnog temeljene na kvantitativnoj analizi.

Ključne riječi: jelen obični; kvaliteta staništa; gustoća populacije; lovstvo; šumarstvo; hranidba; Slovenija

    autori:
    Matija STERGAR  
    Klemen JERINA  
 
Ljiljana KEČA, Milica MARČETA, Stjepan POSAVEC, Sreten JELIĆ, Špela PEZDEVŠEK-MALOVRH  UDK 630* 899 151
TRŽIŠNE KARAKTERISTIKE I KLASTER ANALIZA NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA      
Sažetak
Dosadašnja istraživanja potvrđuju da lokalna, regionalna, nacionalna i međunarodna trgovina nedrvnim šumskim proizvodima može doprinijeti kućanstvima i zajednicama koje žive u ruralnim područjima, a time i ukupnoj ekonomiji zemlje. U toj konstelaciji izdvajaju se mala i srednja poduzeća koja, uz to što su nositelji gospodarskog razvoja svake zemlje, veliko značenje imaju u šumarstvu i djelatnostima koje se tiču uporabe nedrvnih šumskih proizvoda (NDŠP) u komercijalne svrhe. Poduzeća koja su bila predmet analize primarno su orijentirana na nekoliko kategorija proizvoda (ljekovito i aromatično bilje, gljve, med i šumsko voće). Istraživanjem je utvrđeno da ovisno o pojedinoj regiji, dominiraju poduzeća koja su usmjerena na određenu vrstu proizvoda. Tako, u klasteru 1 (Vojvodina) najbrojnija su poduzeća koja su usmjerena na ljekovito i aromatično bilje. U klasteru 2 (Južna i Istočna Srbija) su najbrojnija poduzeća usmjerena na šumsko voće, dok u klasteru 3 (Šumadija i Zapadna Srbija) poduzeća su u najvećoj mjeri usmjerena u ujednačenom omjeru na preradu i plasman gljiva i šumskog voća. Tržišni atraktivni proizvodi mogu predstavljati važno sredstvo za gospodarski rast i održivo gospodarenje šumama u lokalnim zajednicama. Međutim, malo je znanja o načinima njihovog sakupljanja, prerade i plasmana, unatoč velikim prirodnim potencijalima. U tom kontekstu bi i stanovnici ruralnih područja, kao i predstavnici malih i srednjih poduzeća trebali prepoznati tržišnu relevantnost ove kategorije proizvoda, posebno imajući u vidu da u najvećoj mjeri spadaju u domenu organske proizvodnje.

Ključne riječi: klaster analiza; nedrvni šumski proizvodi; prostorni raspored; Srbija; tržište

    autori:
    Ljiljana KEČA  
    Milica MARČETA  
    POSAVEC, Stjepan      ŠL
    Sreten JELIĆ  
    Špela PEZDEVŠEK-MALOVRH  
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Erhan ÇALIŞKAN, Uzay KARAHALIL  UDK 630* 686 + 383 (001) 163
PROCJENA MREŽE ŠUMSKIH CESTA I ODREĐIVANJE SUSTAVA PRIVLAČENJA DRVA POMOĆU GIS-a: STUDIJA SLUČAJA U PLANSKOJ JEDINICI ANBARDAG      
Sažetak
Planiranje mreža šumskih cesta i sustavi privlačenja drva igraju vrlo važnu ulogu u održivom razvoju šuma. Širenje šumskih područja u Turskoj i svijetu prema planinama, kao i povećanje radnih obveza povećali su važnost sustava privlačenja drva. Sustavi privlačenja drva puno su problematičniji, a time i složeniji u šumskim područjima u planinskim krajevima s visokim obroncima u Turskoj. Cilj je ove studije razviti model sustava privlačenja drva pomoću analize Geografskog informacijskog sustava (GIS) uzimajući u obzir morfologiju terena i mrežu šumskih cesta. Uz to, istražena je mreža šumskih cesta u jedinici planiranja šuma Anbardağ u provinciji Giresun u Turskoj, s obzirom na gustoću i udaljenost cesta. Prema dobivenim rezultatima, duljina šumskih cesta bila je 226,34 km, gustoća cesta 11,74 m/ha, udaljenost cesta 851,7 m, dok je pokrivenost promatranog područja cestama iznosila 51%. Motorna pila za strme terene uz malu lančanu dizalicu (36,76%) i motorna pila uz srednju lančanu dizalicu (27,94%) odabrani su kao najbolji sustavi za privlačenje drva za promatrano područje prema našem modelu. Nakon toga slijedi motorna pila – šumski traktor (23,52%), motorna pila – poljoprivredni traktor (10,29%) te motorna pila – žičara (1,49%). Rezultati istraživanja pokazali su da je GIS uštedio značajnu količinu rada, vremena i troškova tijekom procjene mreže šumskih cesta, kao i razvoja modela sustava za privlačenje drva.

Ključne riječi: mreža šumskih cesta; sustavi privlačenja drva; GIS; Turska

    autori:
    Erhan ÇALIŞKAN  
    Uzay KARAHALIL