+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
1-2/2016
3-4/2016
5-6/2016
7-8/2016
9-10/2016
11-12/2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
+ 2023
new


HR  EN   

7-8/2016

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   325
TKO ODLUČUJE ŠTO JE, A ŠTO NIJE ZNANOST?      
RIJEČ UREDNIŠTVA
Replicirajući na tekst Riječ Uredništva u Šumarskome listu br. 3-4/2016., predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. mr. sc. Ivan Pavelić u svojoj poruci poslanoj elektroničkom poštom na adresu predsjednika i tajnika HŠD-a zaključuje, da „kao Uprava društva, ne želimo podržavati „naklapanja“ i „razračunavanja“ podvedena pod znanost, a time nećemo financijski potpomagati izlazak tog vašeg takozvanog znanstvenog časopisa“.
Mi nećemo na ovaj tekst dati paušalno mišljenje, kao što je to učinio odnosni gospodin, umjesto da je argumentirano odgovorio na postavljena pitanja u našem tekstu i otklonio sve sumnje ako one ne stoje. Ponajprije odgovor na pitanje o znanstvenom statusu časopisa. Na temelju mišljenja tada nadležnog Ministarstva informiranja RH br. 523-91-2 od 6. 3. 1991.g., a potom Ministarstva znanosti i tehnologije od 2000 g., Šumarski list se označava znanstvenim časopisom. Za reći što je, a što nije znanstveno, posebice u biotehnološkoj znanosti, koja je ovdje u pitanju, trebaju i neke reference koje gosp. Pavelić nema, kao što nema ni stručnih referenci za rukovođenje tako zahtjevnom gospodarskom granom kojoj nije samo cilj proizvodnja drvne mase, što on svojim rukovođenjem potvrđuje. Osim toga znanstveni status časopisa potkrijepljen je citiranjem članaka u relevantnim međunarodnim znanstvenim časopisima, a posljednjih godina i sa značajnim Impact faktorom, koji potvrđuje visoku kvalitetu časopisa. No, Šumarski list nije samo znanstveno, on je Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskoga društva, kako stoji u podnaslovu, što znači da svi tekstovi imaju isključivo znanstveno-stručnu i stalešku podlogu, a ne političku. Postavljena pitanja u odnosnome tekstu nije „izmislilo“ Uredništvo časopisa, nego je samo uobličilo mišljenja struke putem Upravnog odbora HŠD-a koji je ujedno i Uređivački savjet, a kojega između ostaloga čine predsjednici 19 ogranaka, ne postavljeni od središnjice, nego izabrani od svojega članstva (oko ukupno 3000 članova), te delegiranih predstavnika Šumarskoga fakulteta, Akademije šumarskih znanosti, Hrvatskog šumarskog instituta, HKIŠDT i resornog ministarstva. Prema tome, kompetencije ovdje nisu upitne, posebice kada navedenima pridodamo i članove Uredničkoga odbora koji su specijalisti iz pojedinih znanstveno-stručnih područja. No, gosp. Pavelić i ne treba odgovoriti na postavljena pitanja, jer je on predstavnik državnog „kocesionara“ kojemu je povjereno upravljanje i gospodarenje nacionalnim bogatstvom, a kojega treba kontrolirati resorno ministarstvo tijekom cijeloga mandata. Da li je ono to činilo ili čini, i da li su odgovorni u resornom ministarstvu i Vladi RH svjesni što je sve „žrtvovano“ da bi se ostvarila hvaljena „papirnata“ dobit (profit) i naravno, polučili menadžerski bonusi, to je upitno? Glede spomenutih menadžerskih bonusa o kojima je bilo dosta riječi u medijima svih vrsta, interesantno je napomenuti kako se raspravljalo samo o tome, da li su u podjeli te nazovi dobiti trebali adekvatno sudjelovati i svi zaposlenici Hrvatskih šuma d.o.o. Niti jedne riječi o tome koje su štete nešumarskim gospodarenjem učinjene na šumi i šumskom staništu. Nitko, pa ni šumarski inženjeri iz rukovodstva sindikata, nisu tražili odgovore na pitanja koja smo postavili u Riječi Uredništva u Šumarskome listu br. 3-4/2016., a koja su „razljutila“ arogantnog predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.
Glede financijskog potpomaganja časopisa, moramo odgovoriti da to nije financijsko potpomaganje, nego pretplata na časopis, pa dotični gospodin svojom odlukom zaključuje da šumarskim stručnjacima nije potrebno cijelo-životno obrazovanje, te otkazuje pretplatu kao prvi rukovoditelj koji je to učinio nakon 140 godina tiskanja časopisa, upravo u godini kada obilježavamo ovu značajnu obljetnicu.
Osim toga, analiza postavljenih pitanja nije tema za „komunikaciju na placu ili možda razgovor uz kavicu“ kako navodi gosp. Pavelić, nego upravo za ozbiljnu raspravu na najvišoj znanstveno-stručnoj pa i političkoj razini, jer ovdje je riječ o nacionalnom bogatstvu neprocjenjive vrijednosti.
                                Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Damir DRVODELIĆ, Milan ORŠANIĆ, Vinko PAULIĆ  UDK 630* 164 (001) 327
UTJECAJ EKTOMIKORIZE I HUMINSKIH KISELINA NA MORFOLOŠKE ZNAČAJKE JEDNOGODIŠNJIH SADNICA HIBRIDA Paulownia tomentosa x Paulownia fortunei      
SAŽETAK
U radu se prikazuju rezultati utjecaja ektomikorize i huminskih kiselina na važnije morfološke značajke jednogodišnjih sadnica hibrida Paulownia tomentosa x Paulownia fortunei (9501) uzgojenih iz korijenskih reznica. Paulovnija ima brojna poželjna svojstva, ali i negative osobine poput invazivnosti. Pokusna plantaža je osnovana u proljeće 2015. godine na poljoprivrednom zemljištu na području grada Zagreba. Korištena su dva razmaka sadnje (2x2 m i 4x4 m), svaki s dva tretiranja i kontrolom. U prvom tretiranju sađene su sadnice uzgojene iz korijenskih reznica koje su inokulirane s ektomikoriznim gljivama u trenutku pikiranja. Drugo tretiranje bilo je s inokuliranim sadnicama uz dodatak tlu huminskih kiselina. Sadnice su posađene na gredice s crnom pvc folijom, ispod koje je postavljen sustav natapanja kap na kap. Važnije morfološke značajke sadnica su mjerene na kraju prvog vegetacijskog razdoblja. Utvrđen je pozitivan utjecaj primjene ektomikoriznih gljiva i huminskih kiselina na morfološke značajke jednogodišnjih sadnica. Kod razmaka sadnje 2x2 m su utvrđene statistički značajne razlike između sadnica tretiranih ektomikoriznim gljivama i sadnica tretiranih s ektomikoriznim gljivama i huminskim kiselinama u odnosu na kontrolne sadnice u sljedećim varijablama: ukupna visina sadnica, promjer stabljike na 10 cm od razine tla, broj grana, visina sadnica do prve žive grane i duljina najduže grane. Kod razmaka sadnje 4x4 m utvrđena je statistički značajna razlika između sadnica tretiranih ektomikoriznim gljivama u odnosu na kontrolne sadnice u sljedećim varijablama: promjer stabljike na 10 cm od razine tla, broj grana i duljina najduže grane. Primjena ektomikoriznih gljiva i huminskih kiselina može povećati kakvoću šumskih plantaža paulovnija. Kod puštanja u promet sadnica paulovnija i uzgoja istih treba se uzeti u obzir činjenica kako u Republici Hrvatskoj ne postoje znanstvena istraživanja i studije utjecaja vrsta paulovnija na prirodu, pri čemu rizik treba procjenjivati za svaku taksonomsku kategoriju, pa i nižu od vrste. Takve studije bi trebale dati konkretne smjernice i planove za buduća podizanja plantaža paulovnija.

Ključne riječi: plantaže; morfologija sadnica; ektomikoriza; huminske kiseline; poljoprivredno-šumarsko ­gospodarenje

    autori:
    DRVODELIĆ, Damir      ŠL
    ORŠANIĆ, Milan      ŠL
    Vinko PAULIĆ  
 
Kristijan TOMLJANOVIĆ, Ante SELETKOVIĆ, Maja MALNAR, Marijan GRUBEŠIĆ  UDK 630* 156 (001) 339
ANALIZA POGREŠAKA LOVACA KOD PROCJENE UDALJENOSTI CILJA      
SAŽETAK
U svakodnevnom lovnom gospodarenju pravilna procjena udaljenosti pojedine divljači, posebice vrsta krupne divljači, od odlučujućeg je značenja kod izvršavanja odstrela. Većina pušaka užljebljene cijevi koja se danas koristi za odstrel opremljena je optičkim nišanima koji se u pravilu upucavaju na 100 – 150 m. Zavisno o kalibru, visini optičkog nišana, težini zrna metka, udaljenosti i kutu pod kojim se gađa, kao i još nekim manje važnim parametrima ovisi uspješnost samog odstrela, odnosno točnost pogotka. Često puta razlog promašaja kod pokušaja odstrela treba tražiti upravo u pogrešno procijenjenoj udaljnosti divljači koja se cilja. U radu je analiziran utjecaj različitih čimbenika na pogreške kod procjene udaljenosti cilja. Procjena udaljenosti objekata u prirodi istraživana je na uzorku od 40 lovaca različite životne dobi, lovačkog staža i obrazovanja. Istraživanje je provedeno u reljefno tri tipa staništa, nizinskom (do 200 m.n.v.), brdskom (200 – 800 m.n.v.) i gorskom dijelu (preko 800 m.n.v.). Kako bi se otklonila pristranost svaki lovac je testiran na deset različito udaljenih objekata. Kontrolna mjerenja izvršena su laserskim daljinomjerom. Dobiveni rezultati pokazuju kako je pogreška procjene udaljenosti samo donekle povezana s lovačkim iskustvom, te je u većoj mjeri ovisna o životnoj dobi. Najviše griješe najmlađi i najstariji lovci, dok je pogreška najmanja kod lovaca životne dobi 40 – 60 god. Gledano lovački staž najviše su griješili lovci sa lovačkim stažom 10 – 20 god. Analizom stupnja obrazovanja i pogrešaka procjene udaljenosti ustanovljeno je kako su najmanje pogreške zabilježene kod lovaca visokog obrazovanja. Svi lovci prosječno procjenjuju manju udaljenost od stvarno izmjerene. Porastom udaljenosti povećava se i pogreška procjenjene udaljenosti.

Ključne riječi: procjena udaljenosti; lovci; lovno gospodarenje; stanište

    autori:
    TOMLJANOVIĆ, Kristijan    ŠL
    SELETKOVIĆ, Ante      ŠL
    Maja MALNAR  
    GRUBEŠIĆ, Marijan      ŠL
 
Vladan POPOVIĆ, Ivona KERKEZ  UDK 630* 164 + 165 (001) 347
VARIJABILNOST POPULACIJA DIVLJE TREŠNJE (Prunus avium L.) U SRBIJI PREMA MORFOLOŠKIM SVOJSTVIMA LISTOVA      
SAŽETAK
U radu je istraživana morfološka varijabilnost listova devet prirodnih populacija divlje trešnje (Prunus avium L.) na području Srbije. Na osnovi deset mjerenih morfoloških svojstava listova i jednog izvedenog omjera utvrđena je unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost. U istraživanju su korištene deskriptivne i multivarijantne statističke metode. Rezultati istraživanja ukazuju na visoku varijabilnost istraživanih populacija, kao i na to da se populacije međusobno statistički značajno razlikuju po svim istraživanim svojstvima. Unutarpopulacijska varijabilnost veća je od međupopulacijske varijabilnosti. Prema klasterskoj analizi istraživane populacije se grupiraju na način prema kojem nisu geografski logično raspoređene. Populacije Boranja i Fruška Gora se nalaze na većoj udaljenosti od ostalih istraživanih populacija.

Ključne riječi: Prunus avium L.; morfologija lista; varijabilnost; populacija.

    autori:
    Vladan POPOVIĆ  
    Ivona KERKEZ  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Taylan OCALAN  UDK 630* 582 357
PROCJENA TOČNOSTI TEHNIKE PRECIZNOG ODREĐIVANJA POLOŽAJA TOČKE GPS-OM KORIŠTENJEM INTERNETSKIH USLUGA U ŠUMSKOM OKRUŽENJU      
SAŽETAK
Kako je Globalni položajni sustav (GPS) rutinski proveden u mnogim tehnički projektima, također je učinkovito primijenjen u procjeni i zaštiti šumskih i prirodnih izvora. Ovisno o preferiranoj metodi snimanja GPS-om u primjeni na šumskim područjima, mogu se postići različite razine preciznog određivanja položaja. Tradicionalno, u mnogim slučajevima preciznog određivanja položaja, koristilo se relativno statično određivanje položaja. Dobiveni podaci analizirani su skupim znanstvenim i komercijalnim softverom, za koji je potrebno dobro poznavanje postupaka obrade podataka. Međutim, tijekom posljednjih godina internetske usluge koje koriste tehniku Preciznog određivanja položaja (PPP), razvijene kao poseban tip relativnog određivanja položaja, a omogućuju laku obradu i analizu statičnih podataka, postale su značajna alternativa kod korisnika. Ovakav razvoj snimanja na temelju GPS-a, koji je značajno doprinijeo studijama primijenjenima na šumska područja, u smislu štednje vremena, troškova, preciznosti i radne snage, omiljen je u mnogim tehničkim pogonima. U ovom radu cilj je istražiti svojstva Preciznog određivanja položaja (PPP) GPS-om i internetskih usluga u pozicioniranju aplikacija koje se primjenjuju posebno na šumska područja. U tu svrhu postavljene su dvije testne stanice na različitim lokacijama na šumskom području u Kampusu Davutpasa, Tehničko sveučilište Yildiz, u Istanbulu, te su stanice opetovano promatrane statičnim snimanjem GPS-om u periodu od 3 dana, s trajanjem promatranja 3 sata dnevno. Promatranja su obrađena pomoću komercijalnog softvera, kao što je TopconTools v8.2, koji koristi GPS astronomske tablice, te također pomoću internetskih usluga kao što su OPUS, AUSPOS, CSRS-PPP, GAPS i APPS.
Kao rezultat, nakon ispitivanja razlika u 3D određivanju položaja, uočava se da je točnost u određivanju položaja u rasponu od 0,024 m do 0,251 m za TP01, te od 0,078 m do 1,033 m za TP02 u odnosu na relativno određivanje i PPP određivanje položaja, koje koriste internetski servisi. Kada su rezultati ispitani za usluge CSRS-PPP, APPS i GAPS, koje koriste PPP rješenja, uočeno je da točnost u određivanju položaja za 3D pozicioniranje varira od 0,024 m do 0,251 m za TP01 te od 0,078 m do 0,859 m ta TP02.
Rezultati pokazuju da kako se sakupljaju statični GPS podatci u trajanju od 3 sata i više, PPP tehnika i internetske usluge koje koriste aplikacije preciznog određivanja položaja u šumskim područjima pružaju učinkovita rješenja korisnicima, te istovremeno smanjuju troškove ispitivanja u smislu opreme i softvera.

Ključne riječi: GPS; PPP; internetske usluge; šumska područja; točnost određivanja položaja

    autori:
    Taylan OCALAN  
 
Sevgin ÖZDERN,Hüseyin FAKR, Emrah DÖNMEZ  UDK 630* 813 369
KEMIJSKA SVOJSTVA SVOJTI GLOGA (Crataegus L. spp.) PRIRODNO RASPROSTRANJENIH U ZAPADNOJ ANATOLIJI U TURSKOJ      
SAŽETAK
Cilj ovoga rada je određivanje kemijskih svojstava svojti Crataegus pentagyna podvrste pentagyna, C. orientalis podvrste orientalis, C. orientalis podvrste szovitsii, C. tanacetifolia, C. azarolus var. aronia, C. monogyna var. lasiocarpa, C. monogyna var. monogyna prirodno rasprostranjenih u Zapadnoj Anatoliji. Uzorci lista i cvijeta prikupljenih 2010. – 2014. u provincijama Zapadne Anatolije Izmit, Sakarya, Balıkesir, Izmir, Kütahya, Muğla i Isparta, kako bi se odredile hlapljive komponente, osušeni su na sobnoj temperaturi. Hlapljive komponente, dobivene metodom mikroekstrakcije u krutoj fazi (SPME) u središnjem laboratoriju Sveučilišta Süleyman Demirel, određeni su uređajem puni naziv. Ukupno je utvrđena 81 hlapljiva komponenta iz 7 taksona gloga. Od hlapljivih komponenta ulja, koje su otkrivene u najvećim omjerima, pronađene su komponente benzaldehida (82,54%), butiraldehida (38,27%) i (E)2-heksenala (21,67%).
Određena je i vlažnost sjemenki uzoraka gloga, sakupljenih u uzorkovanim područjima tijekom perioda sazrijevanja. Određen je i sastav masnih kiselina pomoću uređaja GC-FID, koristeći se standardnom mješavinom masnih kiselina. Vlažnost sjemenki gloga varirala je između 14,49% – 36,33%. Identificirano je 10 sastava masnih kiselina iz 7 taksona gloga, od čega je najviše linoleinske kiseline (64,23%), oleinske kiseline (39,36%) i palmitinske kiseline (8,16%).

Ključne riječi: Crataegus; hlapljive komponente; benzaldehid; linoleinska kiselina; Zapadna Anatolija; Turska

    autori:
    Sevgin ÖZDERN  
    Hüseyin FAKR  
    Emrah DÖNMEZ  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Ivo AŠČIĆ  UDK 630* 945.2 377
NUMIZMATIKA KAO EDUKATIVNO-PROMIDŽBENI ALAT U ŠUMARSTVU      
SAŽETAK
U članku se opisuje uloga motiva iz područja šumarstva u numizmatici, odnosno na novcu, jednom od najvažnijih obilježja suverenosti svake države. U prvom dijelu prikazan je povijesni nastanak novca i pojam numizmatike. Poseban je naglasak na hrvatskoj novčanoj jedinici kuni, koja u velikoj mjeri može poslužiti kao edukativno-promidžbeni alat u šumarstvu. Brojni su primjeri iz Hrvatske i svijeta, čiji motivi na novčanicama i kovanicama utječu na podizanje svijesti o potrebi očuvanja zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta te boljeg gospodarenja u šumarstvu. Također daju se smjernice za daljnjom promidžbom šumarstva putem ovog jedinstvenog komunikacijskog kanala.

Ključne riječi: kovanice; novčanice; hrvatska kuna; šumarstvo; edukacija; promidžba; flora; fauna

    autori:
    Ivo AŠČIĆ