+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
1-2/2015
3-4/2015
5-6/2015
7-8/2015
9-10/2015
11-12/2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
+ 2023
new


HR  EN   

9-10/2015

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   417
JESMO LI IZ POVIJESTI NEŠTO NAUČILI?      
Kaže se da je „povijest učiteljica života“, a ako je tome tako, onda nas događanja u sadašnjosti i nehotice potiču na opreznost  i usporedbu s gotovo istovjetnim događanjima u prošlosti i mogućim sličnim posljedicama. Na razmišljanje nas je potaknuo postupak osnivanja većinske privatne tvrtke  Hrvatsko drvo d.o.o. od strane državne tvrtke Hrvatske šume d.o.o., kojega na naše zadovoljstvo Nadzorni odbor nije prihvatio, no prema nekim saznanjima u vrijeme pisanja ovog uvodnika, unatoč tomu postupak osnivanja ide dalje. Pitamo se, čime bi osnivanje nove tvrtke poboljšalo i unaprijedilo poslovanje Hrvatskih šuma d.o.o., što bi trebala biti glavna zadaća uprave Društva? Nepostojanje nacionalne šumarske strategije i politike, omogućuje razvoj ovakvih ideja bez potpore struke. Svakako, hoće li se ili ne ova ideja ostvariti, „pušući na hladno“ komentirat ćemo je i ukazati na moguće posljedice.  Uz suosnivača i većinskog partnera Hrvatske šume d.o.o. s 25 % udjela, te tvrtke Spin Valis i Viševica-Komp sa po 7 %, tvrtku bi činilo još devet drvoprerađivačkih tvrtki i Hrvatska gospodarska komora s po 6,1 % udjela. Uz ostale djelatnosti, koje se uglavnom preklapaju s već postojećim u Hrvatskim šumama d.o.o. (?), glavna djelatnost tvrtke trebala bi se odnositi na promociju kvalitete i dostupnosti hrvatskog drva i promociju drvne industrije u tuzemstvu i inozemstvu. Zar jedna od glavnih zadaća Hrvatskih šuma d.o.o. nije promicanje kvalitete i dostupnosti hrvatskog drva?  Zašto treba nova tvrtka preko koje bi Hrvatske šume d.o.o. promovirale kvalitetu i prirodnost naših šuma koja je dokazana dobivanjem FSC certifikata? Kao da do sada to ne rade! Zapitajmo se kakav se doprinos u poslovanju (pridobivanju čim veće dobiti koja je cilj svakog poduzetništva) očekuje od pojedinog ulagača? Za svaku industrijsku proizvodnju važni su imputi sirovina i materijala (npr. za industrijsku proizvodnju u  Hrvatskoj oni su 2013. godine bili oko 47 %) i svaki proizvođač teži k tome da oni budu čim kvalitetniji, a troškovi nabave čim niži. Kako bi Hrvatske šume d.o.o. zadovoljile taj poduzetnički opravdani kriterij da isporučuju najkvalitetniju sirovinu uz najniže cijene? Gdje je tu realan interes države-suvlasnika da sukladno udjelu u vlasništvu za malu dobit puni privatne džepove, rasipajući za sitniš nacionalno bogatstvo i to ponajprije na uštrb načela potrajnog gospodarenja šumama?  Zar su privatni interesi važniji od očuvanja nacionalnog bogatstva kao što su šume? Neki se opravdano pitaju bi li uz moguće poznate ulagače bilo i potencijalnih „tajnih ulagača“ i tko su oni? Svakako, uz potpisane ugovore s drvoprerađivačima po netržišnim cijenama sirovine i lišavanja pratećih djelatnosti u šumarstvu, evo još jednog bisera „uspješnog“ restrukturiranja odnosnog trgovačkog društva. Kakovu to još zaštitu prerada drva treba tražiti od šumarstva, kada u odnosu na konkurenciju ima položajnu rentu – što primjerice Spačvi d.o.o. još treba za uspješno poslovanje, kada joj sirovina, i to ona najkvalitetnija, pada u dvorište uz netržišne cijene? A ona ostvaruje još i predstečajnu nagodbu uz „netaknutu“ istu rukovodeću ekipu, koja je i polučila negativan rezultat. Kažu, spašavamo radna mjesta, a istovremeno zaposlenike u šumarstvu šaljemo uz otpremnine u prijevremenu mirovinu, neopravdano povećavajući broj umirovljenika opterećujući i onako preopterećeni mirovinski fond i smanjujući prihode lokalne zajednice, uglavnom ruralnih područja, pospješujući time, između ostaloga, napuštanje istih.
Osim toga, nije daleko od istine i pretpostavka da je ovakva struktura tvrtke idealno ozračje da s vremenom postane leglo korupcije s trendom širenja i izvan tvrtke. Pušući na hladno, kao što rekosmo, oslanjajući se na već viđeno iz prošlosti, prisjećamo se i ukazujemo na šumarsko-drvarsku korupcijsku aferu „Našička D. D.“ iz tridesetih godina prošloga stoljeća, kada je Država dokazano oštećena za 230,6 mil. dinara, a nedokazano i mnogo više (Izvor: Zvonimir Kulundžić „Politika i korupcija u kraljevskoj Jugoslaviji“). U uređenoj Austro-Ugarskoj monarhiji problem korupcije praktički nije ni postojao, navodi autor. No, pred početak Prvoga svjetskog rata, uvoda u kraj monarhije, javlja se taj problem i to u vrijeme banovanja sveučilišnog profesora, visokokulturnoga i vrlo zaslužnog historiografa i bibliofila Nikole Tomašića, za kojega njegov kolega  sveučilišni profesor Vinko Krišković navodi da je „glavni Tomašićev krimen to što je u hrvatski javni život uveo korupciju“. Sve je počelo s izbornim fondovima, a onda je krenulo dalje i kako kaže autor „iskristaliziralo se shvaćanje koje je kulminiralo u tada vrlo popularnoj izreci: Glavno da je sve po zakonu“. Podsjeća li vas možda ova izreka na nešto?
Velika korupcijska afera dobila je ogroman publicitet, vrh tvrtke Našička d.d. – akteri korupcije suđeni su,   osuđeni, izrečene kazne su žalbama smanjivane, a kada se krenulo izvan tvrtke prema „vrhovima“, gotovo sve se rasplinulo??? U knjizi od 750 stranica u pet poglavlja, u ovome slučaju interesantno je I. poglavlje (70 str.) pod naslovom „Korupcija kao sistem i smisao vlasti“ i II. poglavlje (326 str.) „Ocean korupcije“ ili tzv. „Našička afera“. Naravno, interesantna su i ostala tri poglavlja. Na ovoj stranici nemamo mogućnost iznijeti sve detalje afere, neke smo izravno, a neke neizravno samo naznačili, te čitatelje upućujemo da otvore našu web stranicu www.sumari.hr gdje se mogu pronaći pojedini interesantni dijelovi knjige. digitalna biblioteka HŠD: Politika i korupcija    PDF 25,44MB
                                Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Željko ZEČIĆ, Željko TOMAŠIĆ, Tomislav TOPALOVIĆ, Dinko VUSIĆ  UDK 630*537 (001) 419
PRODUKCIJA BIOMASE AMORFE U GOSPODARSKOJ JEDINICI „SLAVIR“      
Sažetak
Istraživanje produkcije biomase amorfe provedeno je na području UŠP Vinkovci, Šumarije Otok, u gospodarskoj jedinici „Slavir“ na pet pokusnih ploha.
Na odabranim plohama u zimskom je razdoblju obavljena sječa svih stabalaca amorfe i određena je njihova masa. Uzeti su uzorci za gravimetrijsko određivanje postotnog udjela vode i stereometrijsko određivanje obujma. Utvrđena je gustoća uzoraka u svježem stanju. Na posebnoj pokusnoj plohi primijenjena je ista metoda za pomladak hrasta i jasena.
U ljetnom razdoblju su na istim plohama uzeti uzorci s ciljem određivanja udjela vode u razdoblju vegetacije.
Utvrđen prosječni udio vode u zimskom razdoblju iznosio je 30,35 %, a u ljetnom 48,38 %. Na temelju mase svih stabalaca u zimskom razdoblju i pripadajućeg srednjeg udjela vode te površine pojedine pokusne plohe izračunata je produkcija drvne tvari amorfe, koja se kretala od 3,08 t/ha do 6,96 t/ha suhe tvari. Iznimka je pokusna ploha 1 gdje se nalaze samo višegodišnje biljke, te je zbog njihovog akumuliranog prirasta produkcija na ovoj plohi znatno veća, s utvrđenim iznosom od 16,82 t/ha suhe tvari. Prosječna gustoća uzoraka drva amorfe u svježem stanju iznosi 0,80 g/cm3.
Za usporedbu, prosječni udio vode u pomlatku hrasta i jasena za zimsko razdoblje je 40,64 %, a za ljetno 51,51 %. Produkcija biomase pomlatka hrasta i jasena iznosi 5,46 t/ha suhe tvari. Prosječna gustoća utvrđena na uzorcima hrasta i jasena u svježem stanju iznosi 1,09 g/cm3.

Ključne riječi: amorfa; biomasa; produkcija; udio vode; suha tvar; gustoća

    autori:
    ZEČIĆ, Željko      ŠL
    TOMAŠIĆ, Željko    ŠL
    Tomislav TOPALOVIĆ  
    VUSIĆ, Dinko    ŠL
 
Marko ZEBEC, Marilena IDŽOJTIĆ, Igor POLJAK, Ines MODRIĆ  UDK 630*164 (001) 429
RAZNOLIKOST GORSKOG BRIJESTA (Ulmus glabra Huds.) NA PODRUČJU GORSKO-KOTLINSKE HRVATSKE PREMA MORFOLOŠKIM OBILJEŽJIMA LISTOVA      
Sažetak
Istraživana je morfološka varijabilnost listova četiri populacije gorskog brijesta (Ulmus glabra Huds.) na području Gorsko-kotlinske Hrvatske: Delnice, Vrbovsko, Otočac, Gospić. Morfometrijsko istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na osnovi 10 morfoloških svojstava listova, pri čemu su korištene multivarijatne i deskriptivne statističke metode. Zabilježena je visoka varijabilnost istraživanih morfoloških značajki, te se koeficijent varijabilnosti na razini svih populacija kretao od 11,94 % za svojstvo kuta, čiji je vrh baza kraće strane lista, a krakovi prolaze kroz točke na obodu lista, koje se nalaze na najvećoj širini plojke do 52,94 % za svojstvo bazalne asimetrije. Za većinu svojstava pokazalo se da je najveći dio ukupne varijance uvjetovan varijabilnošću između listova unutar stabla, dok je manji dio varijabilnosti alociran međupopulacijskoj razini. Primjenom klasterske analize potvrđen je trend diferencijacije populacija, te je ustanovljeno odvajanje populacije Gospić na vrlo visokoj razini. Stabla gorskog brijesta unutar populacije Gospić uzorkovana su u fitocenozi brdske bukove šume s mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae /Horvat 1938/ Borhidi 1963), dok su stabla populacija Delnice, Vrbovsko i Otočac uzorkovana u fitocenozi bukovo-jelovih šuma s mišjim uhom zapadnih Dinarida (Omphalodo-Fagetum /Tregubov 1957 corr. Puncer 1980/ Marinček et al. 1993).

Ključne riječi: Ulmus glabra Huds.; varijabilnost; morfologija lista; Gorsko-kotlinska Hrvatska

    autori:
    ZEBEC, Marko    ŠL
    IDŽOJTIĆ, Marilena      ŠL
    Igor POLJAK
    MODRIĆ, Ines    ŠL
 
Toni KOREN, Stanislav GOMBOC  UDK 630*453 (001) 441
PRVI NALAZ Chersotis rectangula ([Denis & Schiffermüller], 1775) ZA HRVATSKU I NOVI PODACI O Chersotis Multangula (Hübner, 1803) (Lepidoptera: Noctuidae)      
Sažetak
Tijekom istraživanja planina Strahinjščice i Ivanščice u Krapinsko-zagorskoj Županiji, zabilježene su mnoge zanimljive vrste noćnih leptira. Među njima, sovica Chersotis rectangula ([Denis & Schiffermüller], 1775) nova je vrsta za faunu Hrvatske. Primjerci vrste Ch. rectangula sakupljeni su 8. lipnja 2014. na UV svjetlosnim zamkama na vrhu Ivanščice. Ova ksero-montana sovica nastanjuje grmovita staništa, uglavnom u subalpskoj zoni, no znana je i s kamenitih travnjaka na visinama između 600 i 2400 metara. Gusjenice ove vrste hrane se različitim zeljastim biljkama poput Melilotus spp. i Vicia spp. Kako smo na istraživanome području zabilježili tri primjerka, možemo poretpostaviti da na Ivanščici uistinu postoji populacija ove vrste, a zabilježeni primjerci ne predstavljaju migratorne ili dolutale jedinke. Ivanščica je najviša planina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i vjerojatno jedino pogodno stanište za ovu vrstu u regiji. Dodatni nalazi ove sovice mogu se očekivati u brdovitim predjelima Gorskog Kotara i Velebita. Ovo je šesta zabilježena vrsta roda Chersotis u Hrvatskoj. Ostale vrste su Ch. multangula (Hübner, 1803), Ch. margaritacea (Villers, 1789), Ch. elegans (Eversmann, 1837), Ch. fimbriola (Esper 1803) i Ch. cuprea (Denis & Schiffermüller, 1775). Na Strahinjščici i Ivanščici zabilježili smo i drugu rijetku vrstu ovog roda, Ch. multangula, što predstavlja najsjeverniji nalaz ove vrste u Hrvatskoj.

Ključne riječi: distribucija; fauna; sovice; Chersotis; Strahinjščica; Ivanščica

    autori:
    Toni KOREN  
    Stanislav GOMBOC  
 
Erol AKKUZU, Hidayet GUZEL  UDK 630*453 (001) 447
UTJECAJ ŠUMSKOG RUBA SASTOJINE Pinus nigra NA GUSTOĆU POPULACIJE I DULJINU TIJELA Ips sexdentatus      
Sažetak
Ips sexdentatus (Börner, 1776) (Coleoptera: Curculionidae: Scolytinae), velik šestozubi borov potkornjak, jedan je od najvažnijih štetnika iz porodice potkornjaka na području Turske. Ne samo da je sposoban napasti pojedinačna stable, već u povoljnim okolnostima može ući u prenamnoženja uzrokujući štete većih razmjera. Prostorna raširenost i štetnost ovog štetnika varira ovisno o različitim biotskim i abiotičkim čimbenicima (primjerice utjecaju šuimskog ruba i fragmentiranosti, klimi i vitalitetu biljaka domaćina). Provedeno istraživanje imalo je za cilj utvrditi utjecaj šumskog ruba sastojina crnog bora (Pinus nigra) na populacijsku gustoću i duljinu tijela (veličinu) potkornjaka I. sexdentatus. Za ovu je svrhu postavljena serija pokusa u regiji Kastamonu na sjeverozapadu crnomorske obale Turske u razdoblju od 2012. do 2013. godine. Tri mikropozicije na pet pokusnih lokaliteta testirane su na spomenuta dva obilježja I. sexdentatus: unutrašnjost šume, šumski rub i otvoreni prostor izvan šume (Slika 2). Odrasli potkornjaci hvatani su linijski postavljenim lijevkastim tipom feromonskih klopki (Lindgren®) opremljenim feromonom Ipssex®. Klopke sastavljene od 15 lijevkastih segmenata postavljene su u blokovima od 5 replikacija s tri klopke po bloku.
Rezultati istraživanja mogu se svesti na sljedeće: 1) Dvostruka debljina kore i promjer stabala na šumskom rubu veća je od stabala u unutrašnjosti sastojine; 2) Broj ulovljenih imaga I. sexdentatus izvan šume i na šumskom rubu značajno je veći od ulova u unutrašnjosti sastojine; 3) Duljina tijela I. sexdentatus iz kore stabala na šumskom rubu značajno je veći od jedinki izdvojenih iz kore stabala u unutrašnjosti sastojine.

Ključne riječi: Pinus nigra; potkornjaci; šumski rubovi; Turska

    autori:
    Erol AKKUZU  
    Hidayet GUZEL  
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Milka GLAVENDEKIĆ, Bojana IVANOV, Milanka DŽINOVIĆ, Branka ARSOVIĆ, Danimir MANDIĆ  UDK 630* 945.4 + 411 (001) 455
TEHNOLOGIJA PODUČAVANJA U RAZVOJU SVIJESTI JAVNOSTI O BOLESTIMA I ŠTETNICIMA DRVEĆA      
Sažetak
Proučavanje razina znanja i svijesti javnosti među posjetiteljima 19. Međunarodnog sajma hortikulture, održanog u Beogradu od03. d0 604.2014. godine, sprovedeno je putem samostalnog popunjavanja upitnika. Svijest javnosti (stanovnika, učitelja, profesora srednjih stručnih škola, stručnjaka za njegovanje drveća i drugih korisnika) i znanja o invazivnim vrstama su neophodna za njihovo rano otkrivanje, primjenu stategije “uspori širenje” i upravljanje populacijama invazivnih stranih vrsta. Proučavanje svijesti javnosti i znanja o pet odabranih štetočina i bolesti drvaća pokazala su da 83.3% ispitanika nemaju znanja o njima. Ispitanici su upitani kaka bi pokazalu praktično znanje i povezalu štetočinu ili patogena sa simptomima na drveću i samo 4-11% su bili u stanju da daju točan odgovor. Odnos javnosti prema pitanjima zdravlja bilja je pozitivno. Skoro svi ispitanici kupuju biljke samo od registrovanih proizvođača, odnosno od dobavljača i registriranih rasadnika i  više od pola njih ne kupuje uvezene biljke i svijesni  su rizika da još stranih invazivnih vrsta može biti uvezeno u zemlju ili regijn preko uvoza biljaka, kao najvjerojatnijeg puta unošenja istih.
Ispitanici se koriste višestrukim izvorima kaka bi dobilu znanje o štetočinama i patogenima. Najčešći izvor kojim se koriste je internet, neposredno učenje u obrazovnim ustanovama (predavanja, seminari i sl.), novine i časopisi o trgovini. Ispitanici su motivirani ne bi li dobilu više znanja o štetočinama i patogenima, putevima njihovog unošenja i to ponajprija kau informacija a interneta, televizijskog programa, tiskane brošure i iz knjiga. Tehnologije podučavanja omogućavaju lako širenje informacija o zakonskim propisima, štetočinama patogenima i dobra su pomoć u ralizaciji cjeloživotnog učenja i poboljšanja svijesti javnosti. Problemsko
učenje, kao pristup usmjeren prema onome tko uči, pogodana je metoda za obrazovanje odraslih. Najvažnije je što se odgovornost za učenje prebacuje na osobu koja uči. Učenje treba bite integrisano iz više izvora ili subjekata, i to odgovara primjeni multidisciplinarnog pristupa u učenju o integralnoj zaštiti šuma, zelene infrastrukture i okoliša. Suradnja je neophodna u procesu učenja. Jedna od osnovnih osobina problemskog učenja je da ono mora biti vrednovano u praksi. To je neophodno da bi se podiglo razino znanja i svijest javnosti o štetnicima i bolestima i poboljšala praktična primjena znanja.

Ključne riječi: svijest javnosti; štetnici i bolesti drveća; putevi unošenja; tehnologija podučavanja; cjeloživotno obrazovanje

    autori:
    Milka GLAVENDEKIĆ  
    Bojana IVANOV  
    Milanka DŽINOVIĆ  
    Branka ARSOVIĆ  
    Danimir MANDIĆ  
 
 
STRUČNI ČLANCI
 
Ivo AŠČIĆ  UDK 630*945.2 465
DOPRINOS POŠTANSKIH MARAKA  U PROMIDŽBI ŠUMARSTVA      
Sažetak
U radu se opisuje uloga i značenje te doprinos poštanskih maraka u promidžbi šumarstva. Kroz različite komunikacijske kanale, marke na temu šumarstva, zbog svoje sveprisutnosti privlače pozornost i preventivno djelujuje na široke mase ljudi. Gotovo da i nema grane šumarstva koja nije obrađena na poštanskim markama koje izdaje oko 250 država i samostalnih teritorija u svijetu.
Poticanje na suradnju s izdavačima maraka, sustavno istraživanje i korištenje „šumarskih” maraka u svakodnevnoj pisanoj komunikaciji, radi boljeg marketinškog predstavljanja šumarstva vrlo važne grane gospodarstva i znanosti te edukativnog učinka na održivom gospodarenju šumama kod različitih dobnih skupina, jedan je od zadataka ovoga rada.

Ključne riječi: poštanske marke; šumarstvo; promidžba; flora

    autori:
    Ivo Aščić