+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
1-2/2012
3-4/2012
5-6/2012
7-8/2012
9-10/2012
11-12/2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
+ 2023
new


HR  EN   

3-4/2012

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Boris Hrašovec


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo   117
HRVATSKO ŠUMARSTVO NA RASKRIŽJU      
Prema definiciji: "Šumu čini šumsko tlo suvislo obraslo šumskim drvećem, grmljem i prizemnim rašćem, gdje se trajno proizvodi drvna tvar i općekorisna dobra izražena u ekološkim (zaštitnim), društvenim (socijalnim) i socijalno-ekofiziološkim funkcijama šume, u kojoj vlada ravnoteža i uzajamni odnosi između životne zajednice ili biocenoze (biljke, životinje, mikroorganizmi) i staništa (tlo, klima, reljef)". Dakle, kada govorimo o šumi, govorimo o zraku, vodi, klimi, tlu, krajoliku, biljnom i životinjskom svijetu. Šumarstvo je pak znanost, struka i umijeće gospodarenja u tom najsloženijem ekosustavu na dobrobit čovjeka i prirode. Hrvatsko šumarstvo ponosi se ponajprije 250-godišnjom tradicijom gospodarenja šumama po načelu potrajnosti, te do nedavno s pravom isticanim jedinstvom obrazovanja, znanosti, prakse pa i šumarske politike (resornog ministarstva), objedinjenih u Hrvatskom šumarskom društvu, što je rezultiralo očuvanošću naših šuma.
U zadnjih 10-tak godina, kada se politika umiješala gotovo u sve pore šumarstva, zapostavlja se stručnost i znanstvena saznanja (a odnedavna se čak iz naziva ministarstva briše riječ "šumarstvo"!). Desetljećima podržavano jedinstvo ozbiljno je načeto. Tako primjerice izostaje suglasnost glede izgradnje Kanala Dunav-Sava, gdje se dovodi u pitanje obstojnost Spačvanskih šuma (o čemu su šutile i rukovodeće garniture šumarske operative), potom glede uvođenja koncepta zaštite Natura 2000 kojom su obuhvaćene znatne površine šuma, posebice gospodarski najproduktivnije kontinentalne sastojine. Po drugi puta politika odlučuje smanjiti sredstva OKFŠ-a, unatoč saznanju da ona služe za ulaganja i održanje općekorisnih funkcija šume, pa i u šumarsku znanost, te da su za tu svrhu dužni izdvajati svi gospodarski subjekti, svi redom i korisnici tih funkcija. I nadalje nemamo Strategiju šumarstva, a govori se i o novom Zakonu o šumama, pa povremeno i koncesijama našume, o čemu je HŠD također dalo svoje mišljenje. Rasprave o problemima šumarstva na stručnoj razini, kojom bi se zacrtale određene smjernice, prestala nagađanja pa i opravdana bojazan za šume i šumarstvo, još uvijek nema niti na vidiku! Činjenica, da je približno 80% šuma po površini (a gotovo 90% po vrijednosti) u državnom vlasništvu i da je gospodarenje njima povjereno trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o., koje zapošljava oko 8000 zaposlenika i velik broj visoko stručnih šumarskih kadrova, opravdava zanimanje struke za politiku nove Uprave. Još uvijek, naime, stječe se dojam da je sve obavijeno velom tajne, povremeno nešto saznamo iz intervjua u tisku ili pak "procure neke upute". Profit je neizostavna riječ, samo nismo sigurni da mjerodavni pravilno vrednuju profit u šumarstvu, odnosno da li u početnoj definiciji šume uvažavaju samo drvnu tvar (naravno poštujući osnovu gospodarenja, a ne stvarajući dobit na neizvršavanju npr. uzgojnih radova, kako se to ponekad u zadnje vrijeme znalo događati), umjesto da uvaže sve ostalo što šuma daje, a što je puno važnije i vrijednije. Slušamo o višku zaposlenih, a "nešumarske djelatnosti" išle bi u zakup (jer valjda šumarski djelatnici nisu sposobni za prekvalifikaciju, a privatni poduzetnici imaju odnosnih stručnih kadrova u izobilju?!). Dijelu viška zaposlenih dokupio bi se radni staž, pretpostavimo, kako bi "poboljšali strukturu zaposlenih u odnosu na umirovljenike". Ima inženjera koji su zaposleni na određeno vrijeme, primjerice već 3. godinu uzastpce, sada im se ugovori neće produžavati, iako su po sistematizaciji potrebni u proizvodnji, što je oprečno proklamiranoj brizi za mlade stručnjake. Ako je pak istina da u "uputama" stoji da će se u buduće zalaganje u poslu vrednovati sa 65%, a znanje sa 35%, onda dobro došli u "Hrvatsku – zemlju znanja"!. Ovo su samo neka od pitanja za razmišljanje, ima ih dakako još i nije za zamjeriti ako na njih tražimo i očekujemo odgovore, no stječe se dojam da nas sada politika još većom politizacijom pokušava spasiti valjda same od sebe.
Na kraju, spomenimo i malu "preobrazbu" našeg glasila, na koju smo se odlučili kako bismo osuvremenili vizualni profil časopisa i još bolje ga pozicionirali u okružju europskih i svjetskih znanstvenih i strukovnih izdanja, u kojemu se danas nalazimo. Nadamo se da će ove promjene biti pozdravljene, a bit će i mogućnosti za daljnje dotjerivanje. Uredništvo Šumarskog lista želi svakako očuvati što čvršći kontakt sa svojim čitateljima, posebno u bremenitim vremenima u kakvima danas živimo.

Uredništvo


    autori:
    Uredništvo
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Maja Jurc  UDK 630*453
(Phyllonorycter issikii) (001)
119
Lipin moljac miner (Phyllonorycter issikii) u Sloveniji      
Sažetak: Rad donosi najnovije podatke o rasprostranjenosti i domaćinima lipinog moljca minera Phyllonorycter issikii: u Aziji je autohton u trima, u Europi se raširio u 20 država. Domaćini su u području rasprostranjenosti moljca domaće vrste lipa (Tilia spp.), u Europi su domaćini uz domaće lipe i njihovi hibridi, isto tako i egzotične vrste lipa. U Sloveniji je otkriven godine 2006. U razdoblju od 2007.–2008. godine provedeno je istraživanje napadnutosti različitih vrsta roda Tilia (Tilia cordata, T. platyphyllos, T. tomentosa, T. sp.1, T. sp. 2) u šest ekoloških regija na 22 lokaliteta urbanog prostora. Ukupno smo analizirali 918 listova, a mjerenje svojstava lišća provedeno je skeniranjem i izračunom programom Digimizer 3.0.0.0., MedCalc Software. Lipin moljac raširen je na području cijele Slovenije. Oštećenost lišća, odnosno gustoća populacije moljca bila je najveća u Predalpskoj, Predpanonskoj i Alpskoj ekološkoj regiji. Mine su najveće u Predalpskoj, Alpskoj i Predpanonskoj ekološkoj regiji. Od autohtonih lipa na prvom je mjestu po oštećenosti T. cordata (91,47 %,) slijedi T. platyphyllos (21,72 %), onda T. tomentosa (0,41 %). Daleko najveća oštećenost javlja se na hibridnoj lipi T. sp. 1 (512,50 %). Oštećenost lišća bila je u razdoblju istraživanja visoka i u prosjeku je iznosila 87,80 %; godine 2007. iznosila je 116,3 %, a godine 2008. 66,5 %. Površina mina na lišću bila je veća u 2007. nego u 2008. godini (39 mm2 u odnosu na 21,4 mm2). Pretpostavljamo da se lipin moljac pojavio u Sloveniji prije 2006. godine, imajući u vidu rasprostranjenost vrste na cijelom području. Zbog relativno velike oštećenosti lišća domaćina, predstavlja značajnog štetnika vrsta roda Tilia u parkovima i park-šumama urbanih područja.

Ključne riječi: Europa; Phyllonorycter issikii; Slovenija; Tilia spp.

    autori:
    Jurc, Maja    
 
Ivan BALENOVIĆ, Ante SELETKOVIĆ, Renata PERNAR, Maša Zorana OSTROGOVIĆ, Anamarija JAZBEC  UDK 630*521+522+531 (001) 129
Regresijski modeli procjene prsnih promjera za potrebe fotogrametrijske izmjere      
Sažetak: Glavni cilj ovoga rada bio je izraditi regresijske modele procjene prsnih promjera glavnih vrsta drveća (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab i crna joha) za brežuljkasto područje raznodobnih šumoposjedničkih šuma gospodarske jedinice "Donja Kupčina–Pisarovina" i time stvoriti preduvjete za primjenu fotogrametrijske metode izmjere sastojina primjenom suvremenih alata i tehnika digitalne fotogrametrije. Na temelju spoznaja dosadašnjih istraživanja, te imajući u vidu strukturnu heterogenost predmetnih sastojina, u izgradnji regresijskih modela procjene prsnih promjera koristile su se dvije nezavisne varijable, i to kod prvog modela (dM1) promjer krošnje i visina stabla, te kod drugog modela (dM2) površina projekcije krošnje i visina stabla. Terenska izmjera strukturnih elemenata sastojina (prsni promjer, promjer krošnje, visina stabla) potrebnih za izradu regresijskih modela provedena je na uzorku od 383 stabala: 103 stabla hrasta kitnjaka, 103 stabla obične bukve, 127 stabala običnoga graba i 50 stabala crne johe raspoređenih kroz 6 odabranih odjela (16.–21.) g.j. "Donja Kupčina–Pisarovina".
Provedenom parcijalnom linearnom korelacijom potvrđena je statistička značajnost svih nezavisnih varijabli (promjer krošnje, površina krošnje i visina stabla) planiranih u izgradnji modela. Višestruka regresijska analiza potvrdila je statističku značajnost svih izrađenih modela, dakle za oba tipa modela (dM1 i dM2) i sve vrste drveća (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab i crna joha). Rezultati modeliranja pokazali su kako u prvom modelu (dM1) nezavisne varijable promjer košnje i visina stabla, kao i u drugom modelu (dM2) varijable površina projekcije krošnje i visina stabla objašnjavaju varijabilnost prsnog promjera s visokim iznosima koeficijenata determinacije (R2 > 0,76). Usporedbom rezultata po vrstama drveća između pojedinih modela utvrđeno je kako prvi model za vrste kitnjak i bukvu pokazuje bolje rezultate, tj. dobiveni su za 4 % veći iznosi koeficijenata determinacije, te manji iznosi pogreške procjene prsnih promjera iskazanih kroz korijen srednje kvadratne pogreške (RMSE). Za vrste drveća johu i grab kod oba modela dobiveni su gotovo isti rezultati u pogledu iznosa R2 i RMSE. S obzirom da kod modela za običnu bukvu (dM1) varijable promjer krošnje i visina stabla ukupno povećavaju objašnjenu varijabilnost prsnog promjera sa svega 3 %, za procjenu prsnog promjera obične bukve preporuča se uporaba jednostavnijeg modela s promjerom krošnje kao jedinom nezavisnom varijablom, posebice ukoliko se tijekom fotogrametrijske izmjere ne mjeri visina stabala.
Na temelju prikazanih rezultata i parametara regresijske analize za svaki pojedini model te rezultata grafičkog i analitičkog testiranja svakog pojedinog modela, može se zaključiti da izrađeni regresijski modeli pružaju mogućnost korištenja za procjenu prsnih promjera metodom fotogrametrijske izmjere u raznodobnim šumoposjedničkim šumama g.j. "Donja Kupčina–Pisarovina", kao i u sastojinama sličnih strukturnih karakteristika. Za potvrdu mogućnosti praktične primjene izrađenih regresijskih analiza, potrebno je provesti fotogrametrijsku izmjeru sastojina g.j. "Donja Kupčina–Pisarovina", te dobivene rezultate, ali i troškove njene primjene, usporediti s terenskima.

Ključne riječi: modeliranje; površina projekcije krošnje; promjer krošnje; prsni promjer; visina stabla; višestruka regresijska analiza

    autori:
    BALENOVIĆ, Ivan    ŠL
    SELETKOVIĆ, Ante      ŠL
    PERNAR, Renata      ŠL
    OSTROGOVIĆ, Maša Zorana    ŠL
    Jazbec, Anamarija  
 
Győző F. HORVÁTH, Dávid SCHÄFFER, Ákos POGÁNY, Dániel TÓTH  UDK 630*451+411 (001) 141
Prostorna distribucija populacija sitnih sisavaca u poplavnoj šumi uz Dravu      
Sažetak: Sitni sisavci igraju značajnu ulogu u poplavnoj šumi (Cockle & Richardson 2003), s obzirom da su primarni plijen mnogim grabežljivcima (Kelsey & West 1998, Hanski et al. 2001), preko selektivne herbivorije i rasprostiranja sjemena neki od njih utječu na sastav biljnih zajednica, pa čak i na plodnost tla (Sirotnak 2000), a preko ishrane i kopanja podzemnih tunela imaju ulogu u mreži ishrane (Wijnhoven et al. 2005, 2006). Sitni sisavci važni su čimbenici u obnovi šuma (Heroldová 2007, 2008, Suchomel 2008). Isto tako važan vanjski čimbenik okoliša u ekosustavu poplavne šume su periodične poplave, koje negativno djeluju na populacije sitnih sisavaca, s obzirom da rezultiraju velikom smrtnošću, a prisutnost sitnih sisavaca ograničavaju na uzdignutije terene (Pachinger & Haferkorn 1998, Andersen et al. 2000, Wijnhoven et al. 2005). U ovome radu prikazani su rezultati trogodišnjih istraživanja prostorne distribucije sitnih sisavaca u poplavnoj šumi uz rijeku Dravu. Rijeka Drava, kao ekološki koridor i kontinuirani sustav staništa, ugrožena je utjecajima čovjeka (npr. iskapanje šljunka i pijeska, gospodarenje šumama kao što su sječa i krčenje šuma), unatoč tomu što je rijeka cijelom dužinom dio Nacionalnog Parka Dunav-Drava i pripada mreži Natura 2000.
Sitni sisavci lovljeni su klopkama-živolovkama, a korištena je metoda ulov-markiranje-ponovni ulov (capture-mark-recapture – CMR) s intervalima lovljenja od pet noći. Uzorkovanje je provedeno u blizini sela Vízvár, uz Dravu u poplavnoj mekoj lišćarskoj šumi vrbe i topole (Salici-Populetum) (46°5’N, 17°13’E). Na prostoru između rijeke Drave i riječne terase, u poplavnoj šumi koju presjeca šumski put, postavljeno je šest linijskih transekata sa po10 klopki. Transekti su bili udaljeni jedan od drugog 10 m, a pružali su se s jedne strane u smijeru paralelno s Dravom, okomito na šumski put, a s druge strane puta u smijeru riječne terase (Slika 1). Monitoring je obavljan u razdoblju između dva iznimno visoka vodostaja (studeni 2000 i lipanj 2004), u usporedbi s proljetnim i jesenjim srednjim vodnim valom, karakterističnim za Dravu.
U statističku analizu uvrstili smo 4 karakteristične vrste koje su bile prisutne u sve tri godine istaživanja. Šumska rovka Sorex araneus (Linnaeus, 1758) bila je stalno prisutna i s relativno većom abundancijom bili su prisutni primjerci triju vrsta glodavaca: prugasti poljski miš Apodemus agrarius (Pallas, 1771), žutogrli šumski miš Apodemus flavicollis (Melchior, 1834) i riđa voluharica Myodes glareolus (Schreber, 1780). Istraživali smo vezanost ovih četiriju dominantnih vrsta za prostor u šumi sa dvije strane šumskog puta, povezanost vrsta u prostoru, kao i udaljenost kretanja jedinki koje pripadaju populacijama ovih vrsta.
U razdoblju od 2001. do 2003. godine zabilježili smo prisutnost 5 vrsta rovki i 5 vrsta glodavaca. Zajednica sitnih sisavaca u poplavnoj šumi, kao i vrijednosti abundancije pojedinih vrsta razlikovala se u trima godinama istraživanja (Tablica 1). Tijekom tri godine determinirano je 949 jedinki sitnih sisavaca, a broj jedinki ulovljenih u različitim godinama statistički se razlikovao. Usporedba vrijednosti ulova s visinom vodostaja, ukazuje na mogućnost da je na iznimno velik broj ulovljenih primjeraka tijekom 2002. godine utjecao ekstremno nizak vodostaj rijeke Drave u siječnju (38.06 mBf), što je bio najveći pad vodostaja u razdoblju između dviju poplava (Slika 2). Pomoću Kruskal-Wallis testa pokazane su u svakoj godini značajne razlike između vrijednosti učestalosti četiriju istraživanih vrsta. Uspoređujući podatke o ukupnom broju godišnje uhvaćenih primjeraka, ustanovili smo da je u razdoblju od tri godine broj ulovljenih primjeraka žutogrlih šumskih miševa (Apodemus flavicollis) bio približno sličan, dok se broj ulovljenih jedinki ostalih triju vrsta značajno razlikovao među godinama (Slika 3). Dvije Apodemus vrste na sličan su način koristile prostor, tijekom 2002. godine jedinke obiju vrsta izbjegavale su prostor između rijeke Drave i šumskog puta, dok su pokazivale signifikantnu pozitivnu preferenciju u korištenju prostora između puta i terase (Slika 4).
Korištenje prostora četiriju vrsta i njihovo preklapanje određivali smo prema mreži koju smo dobili projektiranjem pojedinih klopki u prostor. Signifikantne vrijednosti prostornih asocijacija u svim slučajevima bile su pozitivne (Tablica 2), što ukazuje na veliko preklapanje, te na zajedničko korištenje prostora. Na temelju trogodišnjih uzoraka najveće razlike u udaljenosti kretanja ustanovili smo kod prugastih poljskih miševa (A. agrarius), a srednje vrijednosti udaljenosti kretanja bile su u porastu iz godine u godinu. Najujednačenije i ujedno najveće srednje distance kretanja ustanovili smo za žutogrle šumske miševe (A. flavicollis), dok su se riđe voluharice (M. glareolus) kretale na mnogo manjim udaljenostima (Slika 5). Na temelju vrijednosti dobivenih metodom ulov-markiranje-ponovni ulov, ustanovili smo da su se žutogrli šumski miševi (A. flavicollis) kretali signifikantno dalje nego li jedinke prugastih poljskih miševa (A. agrarius) i riđih voluharica (M. glareolus).
Dugogodišnja botanička istraživanja na poplavnom području uz rijeku Dravu u različitim sastojinama vrbe pokazala su da se fitocenološke karakteristike biljnih zajednica mijenjaju iz godine u godine (Juhász & Dénes 2005). Sitni sisavci brzo reagiraju na ove promjene, te se mogu koristiti u istraživanjima kao indikatori promjena u strukturi šumskih zajednicama koje su izazvane prirodnim ili antropogenim utjecajima.

Ključne riječi: poplavna šuma; prostorna povezanost; sitni sisavci; ulov-markiranje-ponovni ulov

    autori:
    Horváth, Győző F.    
    Schäffer, Dávid    
    Pogány, Ákos    
    Tóth, Dániel    
 
Tzvetan ZLATANOV, Ivaylo VELICHKOV, Georgi HINKOV, Margarita GEORGIEVA, Olafur EGGERTSSON, Saevar HREIDARSSON, Magdalena ZLATANOVA, Georgi GEORGIEV  UDK 630*561+114
(Castanea sativa Mill.) (001)
153
Krivulje indeksa staništa za pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) na planini Belasici      
Sažetak: U ovome su radu jednadžbe rasta koje su razvili Richards (jednadžba 1), Lundqvist-Korf (jednadžba 2) i Hossfeld (jednadžba 3) upotrijebljene za modeliranje dominantne visine populacije stabala pitomoga kestena (Castanea sativa Mill.) sa sjevernih ekspozicija planine Belasitsa u jugozapadnoj Bugarskoj. Mogućnost predikcije dominantnih visina pomoću izrađenih modela procijenjena je koristeći kvantitativne i kvalitativne kriterije. Uklapanje linije izjednačenja svakoga modela procijenjena je pomoću koeficijenta determinacije R2, F-testa značajnosti regresije i t-testa značajnosti parametara modela. Nadalje, modeli su međusobno uspoređeni kroz evaluaciju standardne pogreške modela (Sy) i AIC kriterija (Akaike’s Information Criteria). Linije svih upotrijebljenih funkcija rasta zadovoljavajuće naliježu na podatke ovisnosti visine o starosti. Uklapanje linija izjednačenja za sve je modele statistički značajno na razini α < 0.01, pri čemu se objašnjava najmanje 60 % cjelokupne varijabilnosti dominantne visine stabala pitomoga kestena. Funkcija Richardsa pokazala je marginalno bolje rezultate od ostala dva modela s koeficijentom determinacije od R2 = 0.62 (tablica 1). Ovaj je model također imao i najmanje vrijednosti standardne pogreške (Sy) i AIC kriterija. Nadalje, funkcije Lundqvist-Korfa i Hossfelda daju krivulju koja odstupa od asimptotskoga trenda u većoj mjeri nego krivulja Richardsa (slika 1), pri čemu se ova zadnja smatra bližom biološkim zakonitostima rasta. U skladu s provedenim analizama, funkcija Richardsa odabrana je kao najpovoljniji model ovisnosti dominantne visine o starosti, te je dalje upotrijebljena za izradu krivulja indeksa staništa za istraživanu populaciju pitomoga kestena (slika 3). Za određenu starost i dominantnu visinu, indeks staništa može se izraditi i pomoću jednadžbe 10. Dobiveni model visinskoga rasta kao i krivulje indeksa staništa mogu se koristiti u starosnom rasponu od 10 do 110 godina.

Ključne riječi: Castanea sativa; krivulje indeksa staništa; visinski rast

    autori:
    Zlatanov, Tzvetan    
    Velichkov, Ivaylo  
    Hinkov, Georgi  
    Georgieva, Margarita  
    Eggertsson, Olafur  
    Hreidarsson, Saevar  
    Zlatanova, Magdalena  
    Georgiev, Georgi  
 
Bojana KLAŠNJA, Saša ORLOVIĆ, Zoran GALIĆ  UDK 630*232:232.4+238 (001) 161
Energetski potencijal nasada topola sa dva razmaka sadnje i dvije dužine ophodnje      
Sažetak: U radu su prikazani rezultati koji se odnose na produkciju biomase pet klonova topola u fazi testiranja: P. deltoides cl. ‚B‑229’, P. deltoides cl. ‘B-81’, P. deltoides cl. ‘182/81’, P. deltoides cl. ‘PE 19/66’, i eurameričke topole P. × canadensis cl. ‘Pannonia’, u pokusnim plantažama starosti sedam godina, u razmaku sadnje 6 × 6 m (278 biljaka po jedinici površine) na dva tipa tla. Također je izvršena analiza produkcije biomase istih klonova u gustim plantažama, u razmaku sadnje biljaka 1,5 × 0,4 m (16667 biljaka po jedinici površine). Na osnovi vrijednosti volumne mase drveta ispitanih klonova, određena je masa suhe tvari drveta po jedinici površine, a zatim na bazi kalorijske vrijednosti drva za ispitivane klonove procijenjena je energija koja bi se mogla dobiti sagorijevanjem biomase. Rezultati su pokazali da maksimalnu godišnju biomasu u pokusu 1 postiže klon ‘B81’ (6,617 DM tha–1) nakon prve godine, i klon ‘B-229’ (20,103 tha–1) nakon druge godine (slika 1), što je u potpunosti suglasno s literaturnim navodima. Utvrđeno je da se maksimalna godišnja biomasa u plantažama kratkih ophodnji od 7,236 tha–1 biomase dobiva za klon ‘PE 19/66’ (pokus 2, slika 2). Važno je napomenuti da klonovi ‘B-229’ i ‘B81’koji u nasadima s velikim brojem biljaka po hektaru (slika 1) imaju maksimalne produkcije sličnih vrijednosti, za 11 %, odnosno za 19 % niže od postignutog maksimuma u pokusu 2. Razlike u vrijednostima produkcije u pokusima 2 i 3 posljedica su utjecaja tla na biomasu svih klonova (slika 2). Procijenjene vrijednosti toplinske energije (slike 3 i 4) imaju isti trend kao i biomasa. Maksimalne vrijednosti u plantažama kratkih ophodnji postiže klon ‚PE 19/66’ i to 134,556 GJha–1 (slika 4), na oba tipa tla. Međutim, klon ‚B-81’, koji postiže maksimalne vrijednosti u kulturama kratkih ophodnji od 121,523 GJha–1 (slika 4, pokus 2 i 3), ima najmanje oscilacije u svim pokusima i vrlo je blizu maksimalne vrijednosti u SRF plantažama.

Ključne riječi: biomasa; energija; klonovi topola; razmaci sadnje

    autori:
    Klašnja, Bojana    
    Orlović, Saša  
    Galić, Zoran  
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Igor ANIĆ, Šime MEŠTROVIĆ, Slavko MATIĆ  UDK 630*902 169
Značajniji događaji iz povijesti šumarstva u Hrvatskoj      
Sažetak: U radu su popisani događaji koji su obilježili povijest odnosa čovjeka i šume, a posebice povijest šumarstva u Hrvatskoj. Za svaki su događaj navedeni kratka značajka i izvori podataka. Prvi pisani dokument u kojemu se regulira odnos čovjeka prema šumi potječe iz XII. stoljeća. Osnutak prvih šumarija 1765. godine može se uzeti kao službeni početak razvoja šumarstva u Hrvatskoj. Prvi zakon o šumama kojim je ujedno uvedeno potrajno gospodarenje šumama donesen je 1769. godine. Godine 1846. struka se okupila u staleškoj udruzi Hrvatskog šumarskog društva. Razvoj struke pratio je i razvoj visokoškolskog obrazovanja i znanosti. Šumarstvo se u Hrvatskoj moglo učiti u strukovnoj školi već od 1860., a studirati na Sveučilištu u Zagrebu od 1898. godine. Od 1877. godine neprekidno se izdaje znanstveno-stručni i staleški časopis Šumarski list. Svaka vlast je shvaćala značenje šuma i šumarstva, pa je zato pažljivo o njima skrbila i promišljala. Ne čudi stoga niz zakona i podzakonskih uredbi, propisa, naputaka i odredbi koji se odnose na gospodarenje šumama, a koji se u radu spominju. Donedavno se to očitovalo i kroz resorno ministarstvo koje je uvijek u svom imenu nosilo riječ "šuma" ili "šumarstvo".

Ključne riječi: Hrvatska; povijest šumarstva

    autori:
    ANIĆ, Igor      ŠL
    MEŠTROVIĆ, Šime    ŠL
    MATIĆ, Slavko      ŠL