|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 + 2025 1-2/2026 3-4/2026 new HR EN |
3-4/2026 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD | 101 | |
| Slavimo i čuvajmo šume ne samo na Međunarodni dan šuma – Let us celebrate and protect forests not only on the International Day of Forests |  
|
|
| Obilježavajući 21. ožujka kao Međunarodni dan šuma s ponosom se možemo sjetiti kako se tijekom čitave 2011. godine obilježavala Međunarodna godina šuma (International Year of Forests) proglašena zaslugom Republike Hrvatske koja je na 5. zasjedanju Foruma za šume Ujedinjenih naroda održanom u svibnju 2005. godine pokrenula proceduru proglašenja godine šuma nastojeći tom gestom pokazati visoku razinu poštovanja prema šumskim ekosustavima i njihovu važnost za opstanak planeta. Rezolucijom Opće skupštine UN-a 61/193 od 20. prosinca 2006. Međunarodnom godinom šuma proglašena je 2011. godina, a održana je pod temom „Šume za ljude i iskorjenjivanje siromaštva”. Sama ideja o međunarodnoj godini šuma krenula je 2005. godine iz Hrvatskih šuma d.o.o. Tadašnja glasnogovornica Društva Tihana Belužić dala je ideju o proglašenju svjetskog dana šuma na razini Ujedinjenih naroda. Hrvatske šume ideju su prenijele Vladi Republike Hrvatske koja je iste godine pokrenula proceduru u Ujedinjenim narodima.
Nastavno na Međunarodnu godinu šuma došlo je do proglašenja 21. ožujka Međunarodnim danom šuma (International Day of Forests) Rezolucijom Opće skupštine UN-a 67/200 od 21. prosinca 2012. Taj dan prvi put je obilježen 2013. godine. Prethodno se 21. ožujak obilježavao kao Svjetski dan šumarstva (World Forestry Day). Države članice Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda na 16. zasjedanju Konferencije Organizacije, održanom od 6. do 25. studenog 1971. godine, podržale su uspostavu Svjetskog dana šumarstva 21. ožujka svake godine. Svjetski dan šumarstva tada se poklapao s prvim danom proljeća, dok se posljednjih dvadesetak godina prvi dan proljeća obilježava dan ranije, na proljetni ekvinocij (ravnodnevnicu).
Međunarodni dan šuma obilježava i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma, a na taj dan države se potiču da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore kako bi organizirale aktivnosti koje uključuju šume i drveće, poput kampanja za sadnju drveća. Svake godine odabere se tema za Međunarodni dan šuma. Dosadašnje teme bile su: Naše šume, naša budućnost (2014.), Šume i klimatske promjene (2015.), Šume i voda (2016.), Šume i energija (2017.), Šume i održivi gradovi (2018.), Šume i obrazovanje (2019.), Šume i bioraznolikost (2020.), Obnova šuma: put oporavka i blagostanja (2021.), Šume i održiva proizvodnja i potrošnja (2022.), Šume i zdravlje (2023.), Šume i inovacije (2024.) te Šume i hrana (2025.). UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana šume ističe: Šume i gospodarstva tema su Međunarodnog dana šuma 2026. godine, kojim se slavi ključna uloga šuma u poticanju gospodarskog prosperiteta. Te uloge nadilaze prihode i radna mjesta od šumske proizvodnje i trgovine obnovljivim sirovinama i hranom: šume također održavaju obiteljsku i zajedničku poljoprivredu, povećavaju poljoprivrednu produktivnost i štite zdrave slivove. S obzirom na to da mnoge zemlje žele prijeći na održivo biogospodarstvo, šumski proizvodi nude rješenja temeljena na prirodi kao zamjenu za materijale s visokim udjelom ugljika, a istovremeno stvaraju nove gospodarske prilike. Šume su nezamjenjive za zdrava gospodarstva – danas i za buduće generacije. S obzirom na to da mnoge zemlje žele prijeći na održivo biogospodarstvo, šumski proizvodi nude rješenja temeljena na prirodi kao zamjenu za materijale s visokim udjelom ugljika, a istovremeno stvaraju nove gospodarske prilike. Šume su nezamjenjive za zdrava gospodarstva – danas i za buduće generacije.
Ovakva poruka uklapa se u razmišljanja i hrvatskih šumara da sa šumama treba gospodariti na održivi način kako bi se postigla ravnoteža između ljudi, gospodarstva i prirode. Zaštita prirode i šuma ne smije biti svrha samoj sebi, pogotovo ako značajno smanjuje mogućnosti za opstanak i razvoj ljudske zajednice, što u našoj domovini s depopulacijom postaje sve veći problem. Naravno, treba biti oprezan i s razvojem koji nije u skladu s održivošću već je u interesu kapitala. Briga o šumi vodi se i na način da se njena vrijednost iskazana u prodajnoj cijeni ne obezvrjeđuje jer se time na kraju poništava rad više generacija šumara u cilju stvaranja zdravijih i kvalitetnijih šuma. Zato našu brigu i počast šumi iskazujmo sve dane u godine, a ne samo na Međunarodni dan šuma. |
autori: Uredništvo HŠD | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Dalibor Ballian, Vanja Daničić, Velibor Blagojević, Mirzeta Memišević Hodžić | https://doi.org/10.31298/sl.150.3-4.1 |
103 |
| Analiza fenotipskih svojstava bukve i hrasta kitnjaka u izdvojenim sjemenskim objektima u Bosni i Hercegovini |
|
|
| U ovom radu analizirana je struktura 15 sjemenskih sastojina bukve i osam sjemenskih sastojina hrasta kitnjaka koje se nalaze u registru sjemenskih objekata u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, te dodatno struktura sedam sjemenskih sastojina bukve i tri sjemenske sastojine hrasta kitnjaka koje su bonitirane, a nisu registrirane. Za analizu kvalitete sjemenskih sastojina korišteno je 19 fenotipskih svojstava stabala, uključujući tri mjerena svojstva (prsni promjer, visina i starost stabala) i 16 opisnih, koja se procjenjuju, a imaju ključnu ulogu u određenju kvalitete sjemenskih objekata. Kvalitativna struktura izdvojenih sjemenskih sastojina bukve i hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini je zadovoljavajuća, ali je potrebno provesti odgovarajuće šumsko-uzgojne aktivnosti kako bi se struktura popravila. Uzevši u obzir ekološko-vegetacijsku raznolikost koja vlada u različitim područjima Bosne i Hercegovine, broj izdvojenih sjemenskih sastojina bukve i hrasta kitnjaka je nedovoljan za očuvanje njihove autohtone genetske raznolikosti. Raspored sjemenskih objekata samo djelomično pokriva genetsku strukturu vrsta, a jedino je u središnjem dijelu zemlje pokrivenost dobra. To ukazuje da se genetski potencijal vrsta ne koristi dovoljno i da je potrebno dodatno izdvajanje sjemenskih sastojina. Fokus treba biti na malim sastojinama koje rastu u ekstremnim uvjetima, a koje trebaju biti dobro raspoređene od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu, te obuhvatiti što više ekoloških niša. Također, s obzirom na dobru kvalitetu nekih od sjemenskih sastojina u njima bi trebalo provesti individualnu selekciju te bi u sljedećem razdoblju trebalo izdvojiti veći broj plus-stabala i nakon njihovog testiranja pristupiti podizanju sjemenskih plantaža. |
autori: Dalibor Ballian Vanja Daničić Velibor Blagojević Mirzeta Memišević Hodžić | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Krunoslav Teslak, Karlo Beljan, Tomislav Čavlović, Karlo Petrinović, Jura Čavlović | https://doi.org/10.31298/sl.150.3-4.5 |
143 |
| Racionalna metoda uređivanja šuma Antuna Tomića kao primjer prilagodljivog gospodarenja šumama s ciljem uspostave prostorno-vremenske potrajnosti |
|
|
| U Republici Hrvatskoj ustaljen je regularni način gospodarenja šumama u kojem se određivanje sječivog prihoda i uređivanje šuma temelji na metodi dobnih razreda. Takav pristup se neopravdano u europskim klasifikacijama svrstava među modele udaljene od prirodi bliskog gospodarenja. U stvarnosti, gospodarenje regularnim šumama u Hrvatskoj obilježava prilagodljivo planiranje sječivog prihoda utemeljeno na teorijskoj površini dobnih razreda, prioritetima obnove, stanju strukture sastojina, potrebama njege te dugoročnom uspostavljanju i održavanju potrajnosti. Uzimajući u obzir i relativno malu prosječnu površinu sastojina (oko 15 ha) te prevladavajuću prirodnu obnovu vlastitim sjemenom, ovaj se način gospodarenja, unatoč klimatskim, zdravstvenim i gospodarskim izazovima, može smatrati prirodi bliskim. Početke prilagodljivog gospodarenja regularnim šumama u 19. stoljeću postavio je Antun Tomić svojom racionalnom metodom uređivanja šuma, koja je utemeljena na površini, aktualnoj drvnoj zalihi i prirastu. Metoda predstavlja otpor nerealnim zahtjevima za sječivim prihodima temeljenim na teorijskom volumnom prirastu, osobito u šumama s velikim udjelom zrelih i prezrelih sastojina te nagomilanom drvnom zalihom. Kombinira Cottinu površinsku metodu i Hundeshagenovu metodu normalnog užitnog faktora te je prilagođena šumama narušene dobne strukture, uz produživanje sječivih dobi radi postupne uspostave normaliteta i potrajnosti prihoda. Može se smatrati prijelazom prema suvremenoj, kombiniranoj metodi dobnih razreda, koja određuje sječivi prihod usporedbom aktualne i teorijske raspodjele površina, drvnih zaliha i prirasta, uz uvažavanje ekoloških i gospodarskih okolnosti. Suvremene mogućnosti izmjere šuma, uključujući daljinsku detekciju, modeliranje i primjenu umjetne inteligencije omogućuju precizno i dinamično planiranje gospodarenja. Korištenje baza podataka, simulatora razvoja šuma i sustava potpore odlučivanju unaprjeđuje vrednovanje različitih scenarija, uključujući klimatske promjene, čime se olakšava odabir optimalnih rješenja. U tom kontekstu, Tomićeva metoda predstavlja važnu povijesnu osnovu razvoja suvremenog, prilagodljivog i objektivnog planiranja gospodarenja šumama. |
autori: Krunoslav Teslak ŠL Karlo Beljan ŠL Tomislav Čavlović Karlo Petrinović Jura Čavlović ŠL | |