|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 1-2/2025 3-4/2025 5-6/2025 7-8/2025 9-10/2025 11-12/2025 new HR EN |
11-12/2025 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD | 501 | |
| Na kraju 2025. godine |  
|
|
| Logično je bilo u 2025. godini Šumarski list broj 1-2/2025 započeti uvodnikom i naslovnicom o 260 godina hrvatskog šumarstva i podsjetnikom na 23. veljače 1765., rođendan hrvatskog šumarstva. Međutim, tada nismo očekivali da će obilježavanje tako velike obljetnice tijekom godine proteći dosta skromno, pogotovo u odnosu na obilježavanje 250 godina hrvatskog šumarstva kada je 2015. godina bila ispunjena s mnoštvom većih i manjih svečanih i radnih aktivnosti. Nažalost, nekoliko događaja u kojima su akteri s područja šumarstva došli u sukob sa zakonom ili je šumarstvo bilo poligon za političke obračune nisu bili dobra podloga za posvećivanje većem iskazivanju počasti prethodnim generacijama šumara koji su stvarali našu slavnu prošlost.
Uvodnik Šumarskog lista broj 3-4/2025 bio je posvećen šokantnom Pravilniku o dopuni pravilnika o utvrđivanju naknada za šumu i šumsko zemljište resornog ministarstva. Njime je za 99 % umanjena naknada u slučajevima darovanja nekretnina u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te u korist tijela državne uprave za izdvajanje iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske. Cjelokupna naknada, koja se sastoji od dijela za šumu (drvnu zalihu), šumsko zemljište i za smanjenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ), svela se samo na 1 % ukupne naknade. Još se jednom potvrdilo da se svakom izmjenom zakonskih i podzakonskih akata u resoru šuma i šumarstva oni dodatno obezvrjeđuju.
Podsjetnikom kako se uvodnik u proteklih 15 godina čak 16 puta bavio istom temom (ne)učinkovitog korištenja državnih resursa osvrnuli smo se u uvodniku Šumarskog lista broj 5-6/2025. Na to nas je ponukalo pisanje u medijima o većem izvozu drva nego namještaja iz Hrvatske. Nažalost, toliki broj osvrtanja na istu temu samo je pokazatelj da nije bilo pomaka na bolje.
Da su šumarije osnovne organizacijske jedinice šumarstva vjerojatno je poznato i laicima van struke. Međutim, negativna iskustva iz prošlosti u kojima se olako pristupalo reorganizacijama i ukidanju šumarija navela su nas da se toj temi posvetimo u Šumarskom listu broj 7-8/2025.
Uvodnik Šumarskog lista broj 9-10/2025 ukazao je na to kako nema napretka u šumarstvu bez znanosti i bez kulture što je u Deset sentenci o šumi 2004. godine napisao akademik Dušan Klepac. Poanta uvodnika bio je osvrt na smanjenje ulaganja u šumarsku znanost. Nedostatak takvih ulaganja negativno će se odraziti na stanje šuma i šumarstva u Hrvatskoj.
Struka s tolikom tradicijom i postojanjem brojnih institucija koje ispunjavaju svoje zadaće od obrazovanja kadrova, znanstveno-istraživačkog rada, operativnog šumarstva do staleškog udruživanja ponosi se brojnim obljetnicama pa vrijedi podsjetiti koje smo još obilježili u godini na isteku: 165 godina osnutka Visokoga gospodarskog i šumarskog učilišta u Križevcima, 130 godina osnutka Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, 80 godina osnutka Hrvatskoga šumarskog instituta Jastrebarsko, 65 godina samostalnog Šumarskog fakulteta, 35 godina djelovanja Hrvatskih šuma d.o.o. i 30 godina osnutka Akademije šumarske znanosti.
U 2026. godini možemo najaviti sljedeće obljetnice: 180 godina osnivanja Hrvatskoga šumarskog društva, trećeg najstarijeg šumarskog društva u Europi i 150 godina neprekinutog izlaženja znanstveno-stručnog i staleškog glasila Šumarskog lista. Treba podsjetiti kako se u sljedećoj godini navršava i 20 godina postojanja Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Svim članovima HŠD i čitateljima našeg lista želimo sretan Božić te uspješnu novu 2026. godinu.
Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Ante Seletković, Albert Seitz, Andro Kokeza, Matej Matošević, Ivan Balenović | https://doi.org/10.31298/sl.149.11-12.1 |
503 |
| Točnost procjene atributa pojedinačnih stabala ručnim laserskim skeniranjem u staroj sastojini hrasta lužnjaka |
|
|
| U radu je testirana točnost trenutno najsuvremenijeg komercijalnog ručnog laserskog skenera (PLS) pri procjeni prsnog promjera i visine stabala u staroj sastojini hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Istraživanje je provedeno na tri primjerne plohe polumjera 20 m s ukupno 40 stabala. Kao referentne vrijednosti korišteni su prsni promjeri izmjereni mjernom vrpcom te visine stabala procijenjene statičkim terestričkim laserskim skeniranjem (TLS). Rezultati su pokazali vrlo visoku točnost PLS procjena za oba analizirana atributa: za prsni promjer srednje odstupanje (MD) iznosilo je 0,62 cm (1,28 %), a korijen srednje kvadratne pogreške (RMSE) 1,04 cm (2,13 %), dok su procjene visine stabala ostvarene s MD = 0,22 m (0,69 %) i RMSE = 0,30 m (0,95 %). U oba slučaja uočen je blagi trend precjenjivanja. Utvrđena visoka podudarnost s referentnim vrijednostima (r = 0,995) potvrđuje gotovo savršeno slaganje između PLS procjena i terenskih izmjera prsnih promjera te PLS i TLS procjena visina stabala. Dobiveni rezultati ukazuju da PLS tehnologija, pruža vrlo točne procjene prsnog promjera i visina stabala te predstavlja iznimno perspektivnu metodu za primjenu u operativnoj inventuri šuma. |
autori: Ante Seletković ŠL Albert Seitz Andro Kokeza Matej Matošević Ivan Balenović ŠL | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Maja Cvek, Marko Vucelja, Darja Puškadija, Danijela Poljuha, Dalibor Broznić, Emina Pustijanac, Marina Šantić, Dijana Tomić Linšak | https://doi.org/10.31298/sl.149.11-12.6 |
563 |
| Krpelji kao vektori zoonotskih patogena: javnozdravstveni aspekti u Istarskoj županiji |
|
|
| Praćenje prisutnosti vektora zaraznih bolesti od ključne je važnosti za očuvanje javnog zdravlja te dodatno naglašava potrebu za interdisciplinarnim pristupom u okviru koncepta „Jedno zdravlje” (engl. One Health). Ovaj rad temelji se na terenskom istraživanju krpelja kao vektora zoonotskih patogena te analizi pojavnosti krpeljima prenosivih bolesti na području Istarske županije. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za razdoblje od 2016. do 2023. godine ukazuju na ukupno 126 prijavljenih slučajeva zoonotskih bolesti, od čega 114 (93,4 %) slučaja lajmske borelioze, dva slučaja Q-groznice te po jedan slučaj rikecioze i hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom. Osam prijavljenih slučajeva zoonoza bilo je evidentirano kod nerezidenata Istarske županije. U okviru istraživanja provedeno je sustavno uzorkovanje tvrdih krpelja (Acari; Ixodidae) u razdoblju od 2020. do 2023. godine metodom krpeljne zatege i prikupljanjem s domaćina, pri čemu je prikupljeno ukupno 2349 jedinki koje pripadaju 12 različitih vrsta iz rodova Ixodes, Dermacentor, Hyalomma, Haemaphisalis i Rhipicephalus te jedan meki krpelj iz roda Argas. Dominantna vrsta bila je obični ili šumski krpelj (Ixodes ricinus L.) (70,84 %), poznat vektor bakterija Borrelia burgdorferi sensu lato (uzročnik lajmske borelioze) i Coxiella burnetii (uzročnik Q-groznice). Rezultati ukazuju na izraženu prisutnost i raširenost vektora odgovornog za prijenos lajmske borelioze, koja je potvrđena kao najzastupljenija zoonoza u regiji. Dobiveni podaci potvrđuju potrebu za kontinuiranim entomološkim nadzorom i epidemiološkim praćenjem vektorski prenosivih bolesti u svrhu bolje procjene rizika i donošenja javnozdravstvenih mjera. |
autori: Maja Cvek Marko Vucelja Darja Puškadija Danijela Poljuha Dalibor Broznić Emina Pustijanac Marina Šantić Dijana Tomić Linšak | |