|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 1-2/2025 3-4/2025 5-6/2025 new HR EN |
5-6/2025 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD | 217 | |
| Treba li se čuditi većem izvozu drva nego namještaja iz Hrvatske? |  
|
|
| Krajem svibnja ove godine u Večernjem listu objavljen je članak o analizi dr. sc. Gorana Buturca s Ekonomskog instituta Zagreb „Izbor Hrvatske: izvoz drva ili proizvodnja namještaja?” Prema analizi u posljednjih 20 godina izvoz drva se udvostručio i danas je 3,3 puta viši od izvoza namještaja. Između ostaloga, navodi se poražavajuća slika hrvatske drvne industrije i njene konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu. Hrvatsko šumarsko društvo „umorilo se” opetovano pišući u uvodnicima o (ne)učinkovitom korištenju državnih resursa i bez velikih analiza. Dugi niz godina kroz ove uvodnike iskazivao se stav struke i Hrvatskoga šumarskog društva vezano za netržišno raspolaganje državnim dobrom u obliku drvnih sortimenata s uvriježenim terminom „RASPODJELA SIROVINE”, što nije bilo poznato ni u vremenu planske privrede do 1991. godine. Počevši od bliže prošlosti navodimo neke od uvodnika Šumarskog lista u kojima smo se potpuno ili djelomično bavili zadanom temom, što je lako provjerljivo s nekoliko klikova u digitalnoj arhivi časopisa https://www.sumari.hr/sumlist/rijecurednika.asp. Krenimo redom: 3-4/2024 Što Hrvatsko šumarsko društvo očekuje od budućih nositelja vlasti?, 7-8/2021 Tko je kriv za loše poslovanje drvoprerađivača?, 1-2/2020 Da li baš sve treba platiti šuma?, 1-2/2019 Da li je kriva struka ili sustav?, 11-12/2018 Za koliki je postotak populacije vidljiva šumarska struka?, 5-6/2018 Kako dalje s ovom rubrikom?, 3-4/2018 Šumarski propisi i politika, 1-2/2018 Vrijedi li Zakon o šumama za sve vlasnike šuma?, 11-12/2017 Šumarska struka i odnos s javnošću, 9-10/2016 Vrednovanje šuma u klimatskoj politici i kaskadna uporaba šuma, 1-2/2016 Problem tvorbe konzistentne šumarske i drvoprerađivačke politike u Hrvatskoj, 9-10/2015 Jesmo li iz povijesti nešto naučili?, 3-4/2013 Kuda nas je dovelo stranačko kadroviranje i netržišno gospodarenje?, 5-6/2012 Odnos šumarstva i prerade drva, 5-6/2011 Strategija (strategije) razvoja i 7-8/2010 Da li i kako koristimo biomasu kao energent? Da rezimiramo, u proteklih 15 godina 16 puta pisali smo o istoj temi, dakle u prosjeku jednom godišnje. Citirat ćemo sami sebe dijelom uvodnika Šumarska struka i odnos s javnošću iz Šumarskog lista broj 11-12/2017, što je sukus stava o tržišnom gospodarenju šumama i učinkovitom korištenju državnih resursa: Ponajprije zagovaramo načelo tržišnog gospodarenja šumama kod prodaje šumskih proizvoda, što znači nadmetanje za kupnju drvne sirovine, a ne dobava po ugovorima/raspodjeli s cijenama puno nižima od onih, ne samo u EU, nego i u bližem okruženju. Upozoravali smo da tako niske cijene, posebice najvrjednijih drvnih sortimenata omogućuju rasipanje nacionalnog bogatstva i dobru zaradu već u primarnoj obradi drva, čime se ne potiče proizvodnja visoko finaliziranih proizvoda, koji osim uz ekonomično korištenje sirovine, osiguravaju veliku zaposlenost i to stručnih radnika i inženjera. Pravim finalistima tržišne cijene sirovine nikada nisu predstavljale problem. Čitajući u novinama – tekst objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, u kojemu se hvali preradu drva kao važnu sastavnicu BDP-a i izvoza koji raste, osim namještaja, upitajmo se zašto ne raste samo izvoz namještaja. Odgovor je vrlo jednostavan – mi smo izvoznici drvne sirovine uglavnom najniže obrade, a time i radnih mjesta u korist inozemnih kupaca. Još kada tome dodamo da smo im uz tu sirovinu osigurali FSC certifikat, kompletirali smo svoje rasipništvo. Podsjetit ćemo još i na ovo: drvo kao osnovna sirovina u visoko finaliziranom proizvodu sudjeluje s oko 14 % do maksimalno 20 % vrijednosti proizvoda, što znači da cijena drva nije odlučujući čimbenik u troškovima proizvodnje. A ponavljamo i ovo: Komparirajući prodajne cijene glavnih drvnih sortimenata s tržištima u okruženju (Austrija, Italija, Mađarska, BiH i Srbija) s onima po kojima Hrvatske šume d.o.o. prodaju drvne sortimente našim drvoprerađivačima, dolazimo do brojke od oko 500 mil. kuna (66 mil. eura) godišnje, kojim Država već potiče drvoprerađivače. Bez obzira na to, većinu medijskog prostora u dužem vremenskom razdoblju zaokuplja CIJENA drvnih sortimenata i način njene RASPODJELE. Nakon svega navedenog ne treba se čuditi većem izvozu drva nego namještaja iz Hrvatske. Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Tatjana Mandić Bulić, Marilena Idžojtić | https://doi.org/10.31298/sl.149.5-6.1 |
219 |
| Drvenaste biljke nacionalnog parka Brijuni |
|
|
| U radu su inventarizirane i analizirane drvenaste biljke Nacionalnog parka Brijuni. Istražene su autohtone i alohtone svojte prisutne 2021. i 2022. godine na otocima Veli Brijun, Mali Brijun i Krasnica (Vanga). Analizirani su sljedeći podaci: broj svojti, pripadnost porodici, areal, habitus, trajnost listova, jedinstvene, razmjerno rijetko prisutne i invazivne svojte u Hrvatskoj. Zabilježeno je 228 drvenastih vrsta, podvrsta, varijeteta, kultivara i križanaca, od čega je 27 golosjemenjača, iz 13 rodova, a 201 kritosjemenjača, iz 128 rodova. Najviše rodova ima porodica Rosaceae, zatim slijede Lamiaceae, Asparagaceae i Cupressaceae. Najveći broj svojti imaju rodovi Prunus i Ficus. Prema habitusu, najzastupljenije su svojte drveća, dok su prema trajnosti listova najbrojnije vazdazelene svojte. Među zabilježenim svojtama nijedna nije jedinstvena za Hrvatsku, ali osam ih je razmjerno rijetko prisutno u uzgoju. Na području Nacionalnog parka Brijuni zabilježena je samo jedna u Hrvatskoj strogo zaštićena biljna vrsta, obična tisa (Taxus baccata L.), kao i dvije invazivne vrste, pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) i bagrem (Robinia pseudoacacia L.). Na temelju istraživanja i dostupnih literaturnih podataka provedena je usporedba sadašnjeg stanja dendroflore s podacima s početka i kraja prošlog stoljeća. Istraživanje je pokazalo da je tijekom nešto više od jednog stoljeća došlo do značajne izmjene u sastavu drvenaste flore. Rezultati ovog rada pružaju vrijedan uvid u raznolikost i dinamiku dendroflore Nacionalnog parka Brijuni te naglašavaju važnost kontinuiranog monitoringa. |
autori: Tatjana Mandić Bulić Marilena Idžojtić ŠL | |
| Esmera Kajtaz, Dženita Alibegić, Haris Nikšić, Željko Španjol, Boris Dorbić | https://doi.org/10.31298/sl.149.5-6.2 |
233 |
| Određivanje antioksidacijskog profila uzoraka esencijalnog ulja i ekstrakata dobivenih iz lavande (Lavandula angustifolia Miller) |
|
|
| Obična lavanda (Lavandula angustifolia Miller) je niska, višegodišnja grmasta biljka koja raste u zemljama oko zapadnog Mediterana. Potekla je iz sunčanih stjenovitih područja i prvenstveno se uzgaja zbog svojih esencijalnih ulja. Različite studije pokazale su da određene vrste ljekovitih biljaka, kao što je L. angustifolia Miller, koje sadrže linalol i linalil acetat ester, imaju blagi sedativni učinak i koriste se u aromaterapiji i fitoterapiji za ublažavanje stresa. Svrha ove studije je utvrditi antioksidacijsku aktivnost uzoraka obične lavande. Uzorci biljnog materijala prikupljeni su sa sljedećih područja: Gubavica (općina Mostar) i Šehovina (grad Mostar). Pri tome su analizirana četiri uzorka: esencijalno ulje dobiveno hidrodestilacijom biljnog materijala (Gubavica), uzorak maceriran u etil acetatu (Šehovina), prikupljeni vodeni ostatak nakon hidrodestilacije (Gubavica) te komercijalno esencijalno ulje. Određivanje antioksidacijske aktivnosti uzoraka provedeno je s pomoću sljedećih metoda: DPPH, ABTS i FRAP. Hidrodestilirano esencijalno ulje, kao i komercijalno ulje, pokazali su slabiju antioksidacijsku aktivnost, što je potvrđeno svim korištenim metodama. Slabija antioksidacijska aktivnost također je zabilježena u analizi uzorka etil acetata. Praćenjem tijeka reakcije za navedene uzorke nije bilo moguće izračunati IC50 vrijednost. Vodeni ostatak nakon hidrodestilacije pokazao je najvišu antioksidacijsku aktivnost prema svim korištenim metodama, što je potvrđeno IC50 vrijednošću prema DPPH metodi, koja je bila 0,032 ± 0,006 mg/mL, dok je za ABTS metodu IC50 vrijednost bila 0,135 ± 0,003 mg/mL. Također, prema FRAP metodi, vodeni ostatak nakon hidrodestilacije pokazao je najbolju antioksidacijsku aktivnost (1099,45 ± 25,39 mg Evit. C/g ekstrakta). Usporedbom kemijskog sastava i antioksidacijske aktivnosti ispitivanih uzoraka može se zaključiti da su za antioksidacijsko djelovanje odgovorni fenolni spojevi koji su bili sadržani u vodenom ostatku nakon hidrodestilacije esencijalnog ulja, koji je i pokazao najbolju aktivnost, a da spojevi koji čine esencijalno ulje imaju neznatnu učinkovitost kad je u pitanju određivanje antioksidacijskog kapaciteta. |
autori: Esmera Kajtaz Dženita Alibegić Haris Nikšić Željko Španjol ŠL Boris Dorbić | |
| Ayşegül Tekeş, Serkan Özdemir, Candan Aykurt, Serkan Gülsoy, Kürşad Özkan | https://doi.org/10.31298/sl.149.5-6.3 |
243 |
| Species distribution modeling of red hawthorn (Crataegus monogyna Jacq.) in response to climate change |
|
|
| This study aimed to estimate the current and future potential status of Crataegus monogyna Jacq. which is one of the important Non-Wood Forest Product (NWFPs) species in the Bozdaglar Mountains in the Aegean Region of Türkiye. MaxEnt method was used for potential distribution modelling and mapping of the target species. Climate data were obtained from the WorldClim database. Data on future climate conditions were downloaded from the UKESM1-0-LL projection for the years 2081-2100. As a result of the modelling process, the AUC value of the training dataset was 0.802 and the test dataset AUC value was 0.609. The variables shaping the model were BIO12 (annual precipitation), BIO7 (temperature annual range (BIO5-BIO6)), HI (heat index), TPI (topographical position index), and BIO13 (precipitation of wettest month). We found that the suitable distribution area of the target species, which is currently 182,214 ha, is estimated to decrease by 7,311 ha under the worst-case scenario SSP5 8.5, whereas the unsuitable area, which is currently 75,490 ha, is estimated to increase by 250,393 ha. The findings obtained in this study will aid in developing site-specific conservation strategies and management plans relevant to forestry. |
autori: Ayşegül Tekeş Serkan Özdemir Candan Aykurt Serkan Gülsoy Kürşad Özkan | |
| Ali Bayraktar, Deniz Güney, Fahrettin Atar, Ibrahim Turna | https://doi.org/10.31298/sl.149.5-6.4 |
255 |
| Evaluation of rooting responses in Lagerstroemia indica L. cuttings under different greenhouse settings, rooting media, and phytohormonal applications |
|
|
| Lagerstroemia indica L. is a favored ornamental plant in landscaping projects and its various vegetative parts are widely used in medicine. This study aimed to propagate the species using hardwood cuttings due to its desired traits. For this purpose, three different greenhouse media were set up, each containing perlite and peat rooting media. In each medium, in addition to the control, cuttings treated with 1000 ppm and 5000 ppm doses of indole-3-butyric acid (IBA) and ?-naphthaleneacetic acid (NAA), which are auxin group phytohormones, were used. The studys findings revealed that GM-2 (air temperature: 20±2°C; rooting table temperature: 25±2°C) and GM-3 (nylon tunnel greenhouse) had greater rooting percentages and root lengths than GM-1 (air and rooting table temperatures: 20±2°C), which had the highest number of roots. In all three greenhouse conditions, perlite rooting medium had a definite advantage in terms of rooting percentage; nevertheless, peat rooting medium mostly produced greater results with regard to both root length and the number of roots. As a result of the study, the highest rooting percentages were recorded in perlite rooting media, with 90.00% in the NAA 1000 ppm treatment in GM-2 and NAA 5000 ppm treatment in GM-3. Based on these findings, to achieve a high rooting success rate, it can be recommended to use cuttings treated with NAA 1000 ppm in perlite rooting medium in a greenhouse medium where the rooting table temperature is set 5? higher than the air temperature. |
autori: Ali Bayraktar Deniz Güney Fahrettin Atar Ibrahim Turna | |
| Hediye Aktaş Aytepe, Ali Kavgaci | https://doi.org/10.31298/sl.149.5-6.5 |
265 |
| Syntaxonomical contribution to the vegetation classification of Türkiye from SW Anatolia: a plant diversity hotspot |
|
|
| This study was carried out to determine the vegetation diversity and gradient of the Bencik Mountain in SW Anatolia, Türkiye, which is a plant biodiversity hotspot. The field sampling was realized in accordance with the Braun-Blanquet’s methodology. For the classification of communities, hierarchical cluster analysis was used. Ecological interpretation of the defined communities was done by nonmetric multi-dimensional scaling with passive projection of topographical variables. Five plant communities belonging to different vegetation types (forest, macchia and regressive successional stage) were identified. Except for regressive successional stage, the others were described at the association level. Three of them were newly described. The pine-dominated forests are represented by Hymenocarpo circinnati-Pinetum brutiae under the alliance Styraco officinalis-Pinion brutiae (Pinetalia halepensis, Pinatea halepensis) and Vicio lathyroidis-Pinetum pallasianae under the alliance Adenocarpo-Pinion pallasianae (Erico-Pinetalia, Erico-Pinetea). Both of them are new associations. The riparian sites are represented by Nerio oleandri-Platanetum orientalis under the alliance Platanion orientalis (Populetalia albae, Alno glutinosae-Populetea albae). The macchia is represented by Daphno gnidiois-Quercetum cocciferae, a new association belonging to the alliance Quercion cocciferae (Quercetalia cocciferae, Quercetea ilicis). The regressive successional stage is represented by the Aegilops triuncialis-Clypeola jonthlaspi community, which resulted from the overgrazing and intensive human use of Quercus coccifera macchia. Floristic differentiation of the study area vegetation is significantly correlated with topographical variables (elevation and aspect). This study not only indicated the diverse vegetation richness of the area and its nature conservation value but also made an important contribution to the understanding of Mediterranean vegetation in Türkiye. |
autori: Hediye Aktaş Aytepe Ali Kavgaci | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Igor Anić | https://doi.org/10.31298/sl.149.5-6.6 |
279 |
| Povijest obnove šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj |
|
|
| Povijesnim slijedom analizirane su metode obnove šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj: obnova prašuma, obnova šuma nepotpunom oplodnom sječom, obnova šuma dovršnom sječom s petogodišnjom predzabranom, šumsko-poljsko gospodarenje, obnova šuma oplodnom sječom, obnova šuma prevođenjem sastojinskog oblika i obnova šuma oplodnom sječom na malim površinama u obliku pruga i krugova. Zajednički nazivnik većine metoda je prirodna odnosno prirodi bliska obnova šuma pod zastorom krošanja starih (matičnih) stabala. To je važno povijesno obilježje gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj i glavni razlog njihove velike prirodnosti. Očuvanju prirodnosti i kvaliteti šuma hrasta lužnjaka neposredno je pridonijelo uvođenje načela zagrebačke škole uzgajanja šuma u prvoj polovici 20. stoljeća. Zajednički nazivnik većine metoda je prirodna odnosno prirodi bliska obnova šuma pod zastorom krošanja starih (matičnih) stabala. To je važno povijesno obilježje gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj i glavni razlog njihove velike prirodnosti. Očuvanju prirodnosti i kvaliteti šuma hrasta lužnjaka neposredno je pridonijelo uvođenje načela zagrebačke škole uzgajanja šuma u prvoj polovici 20. stoljeća. |
autori: Igor Anić ŠL | |