|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 1-2/2025 3-4/2025 5-6/2025 new HR EN |
3-4/2025 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD | 113 | |
| Krčenje i obezvrjeđivanje šuma u Hrvatskoj vodi urušavanju potrajnosti šuma, njihovih općekorisnih funkcija i višenamjenske uloge |  
|
|
| Prema važećem Zakonu o šumama, krčenje šuma je sječa svih ili gotovo svih stabala i/ili njegovih grmolikih oblika u šumi radi provedbe prostornih planova ili izgradnje šumske infrastrukture. Krčenje se može dozvoliti na način propisan Zakonom: u svrhu izgradnje šumske infrastrukture, ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni, ako to zahtijevaju interesi sigurnosti i obrane zemlje, u svrhu provedbe zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova i ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema prostornom planu odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskog područja. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o šumama iz ožujka 2024. pridodana je i mogućnost krčenja u svrhu očuvanja stanišnih tipova i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju u degradiranim sastojinama gariga i šibljaka. Hrvatsko šumarsko društvo upozorilo je u javnoj raspravi i na sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na nelogičnost i opasnost takve odredbe. Garig i šibljak degradacijski su oblici nastali iz šuma koje su na tim staništima rasle u prošlosti. Oni su živi dokaz da je šuma izvorni oblik vegetacije na staništima gdje se nalaze. Njihovim krčenjem samo se povećavaju neobrasle površine šumskih zemljišta. Naša primjedba nije usvojena i tako smo došli do povijesnog apsurda. Prvi put u 260 godina dugoj povijesti hrvatskog šumarstva Zakon o šumama omogućuje krčenje degradacijskih oblika šuma, sprječava progresiju šuma i omogućuje stvaranje i održavanje goleti na šumskom zemljištu. Povijesnim apsurdima tu nije kraj jer se na to nadovezalo obezvrjeđivanje šuma. Resorno Ministarstvo je 2019. donijelo Odluku o smanjenju vrijednosti boda za određivanje naknade za pojedine uzgojne oblike sastojina (šuma). Odlukom je umanjena naknada za smanjene općekorisne funkcije šuma u postupku izdvajanja šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja. Za šikare, šibljake, makije i garige vrijednost boda umanjena je za 90 %, za šumske kulture i plantaže vrijednost boda umanjena je za 50 %, a za sjemenjače na sredozemnom kršu i panjače vrijednost boda umanjena je za 30 %. Za sastojine (šume) visokog uzgojnog oblika odnosno za sjemenjače na kontinentalnom području vrijednost boda tada nije mijenjana. Konačno, u ožujku 2025., mjesecu kada obilježavamo Međunarodni dan šuma, Ministarstvo poljoprivrede je donijelo Pravilnik o dopuni pravilnika o utvrđivanju naknada za šumu i šumsko zemljište. Njegovom odredbom za 99 % umanjena je naknada u slučajevima darovanja nekretnina u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te u korist tijela državne uprave za izdvajanje iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske. Odnosi se to na cjelokupnu naknadu koja se sastoji od dijela za šumu (drvnu zalihu), šumsko zemljište i za smanjenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ). Time se legalizirala prenamjena šuma uz plaćanje samo 1 % ukupne naknade. Treba podsjetiti da je čitav koncept naknade za šumu, šumsko zemljište i za smanjenje OKFŠ bio osmišljen kako bi svi bili svjesni njihove velike vrijednosti, višenamjenske uloge i potrebe za nadoknadom izgubljene šumske površine. To se posebice odnosilo na degradirane šume koje nemaju vrijednu drvnu zalihu, ali zato dokazano imaju veliku općekorisnu vrijednost. Plaćenom naknadom država bi preko pravne osobe od posebnog interesa Hrvatskih šuma d.o.o. trebala osnovati šumu na istoj ili novoj većoj površini i obnoviti šumu nakon požara kako bi se održalo temeljno načelo potrajnosti šuma. To se ovakvim pristupom i smanjenjem novčanih naknada praktički onemogućuje. Donošenjem odredbi kojima se proširuju mogućnosti krčenja i obezvrjeđivanja šuma neposredno se urušavaju načelo potrajnosti, općekorisne funkcije šuma i njihova višenamjenska uloga. Općekorisne funkcije šuma odražavaju se u zaštiti tla od erozije, bujica i poplava, reguliranju vodnog režima i hidroenergetskog sustava, poboljšanju plodnosti tla i poljoprivredne proizvodnje, pozitivnom utjecaju na klimu, zaštitu i unaprjeđenje čovjekove okoline, stvaranju kisika, pročišćavanju atmosfere, stvaranju ljupkog krajolika, posebnih uvjeta za odmor i rekreaciju, razvitku turizma i lovstva te očuvanju biološke raznolikosti i genofonda. Čini nam se da su šumari jedini toga svjesni. Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Damir Drvodelić, Ela Španjol, Marko Vuković, Tomislav Jemrić | https://doi.org/10.31298/sl.149.3-4.1 |
115 |
| Morfologija ploda mušmule (Mespilus germanica L.) u ovisnosti o veličini ploda |
|
|
| Cilj istraživanja jest utvrditi utjecaj veličine ploda mušmule (Mespilus germanica L.) na morfološka svojstva ploda i sjemena. Plodovi mušmule ručno su ubrani u jesen 2022. i 2023. godine u komercijalnoj zrelosti s krošnja deset stabala u području pokraj Đulovca, Hrvatska. Navedeni plodovi podijeljeni su u tri grupe prema njihovoj masi (mali (< 14 g), srednji (14 – 17 g) i veliki (> 17 g)). Zabilježen je značajan utjecaj (P < 0,01) veličine ploda, godine te interakcije veličine ploda i godine na masu ploda, duljinu ploda, širinu ploda, geometrijski promjer ploda, sferičnost i indeks oblika ploda. Duljina i širina ploda imala je značajnu korelaciju s masom ploda u skoro svim slučajevima, s jedinom iznimkom kod srednje velikih plodova u 2022. godini za duljinu ploda. Sferičnost ploda bila je pozitivno korelirana sa širinom ploda i negativno s duljinom ploda i indeksom oblika ploda. Broj punih sjemenki po plodu bio je samo blago koreliran ili nekoreliran s masom ploda, duljinom ploda, širinom ploda, indeksom oblika ploda i geometrijskim promjerom ploda. Veliki plodovi se u 2022. i 2023. godini mogu jasno razdvojiti od ostalih kategorija plodova pomoću diskriminantne analize, što je posljedica utjecaja prirode na morfologiju ploda. Može se zaključiti da je čak i na istoj lokaciji prisutna velika varijabilnost ploda mušmule te sukladno navedenome postoji veliki oplemenjivački potencijal. Stoga su potrebna daljnja istraživanja koja će obuhvatiti cijeli teritorije Republike Hrvatske. |
autori: Damir Drvodelić ŠL Ela Španjol Marko Vuković Tomislav Jemrić | |
| Peter Vindiš, Damijan Kelc, Peter Berk | https://doi.org/10.31298/sl.149.3-4.2 |
127 |
| Detekcija najezde potkornjaka pomoću drona i analize snimaka u šumama smreke |
|
|
| Potkornjaci, kao što su osmerozubi smrekov potkornjak (Ips typographus L.) i šesterozubi smrekov potkornjak (Pityogenes chalcographus L.), uzrokuju iznimnu ekonomsku i ekološku štetu u šumama, posebno u područjima gdje dominira obična smreka (Picea abies L. Karst.). Brzo otkrivanje i suzbijanje žarišta potkornjaka ključno je u borbi protiv potkornjaka, međutim, nažalost, sustav otkrivanja zaraze u Sloveniji pomalo je zastario. U sklopu istraživačkog projekta proveden je eksperiment pomoću drona i multispektralne kamere za traženje štete od potkornjaka. Eksperiment je obuhvatio šumsko područje od 21,02 hektara koje je pregledano dronom kako bi se snimile slike multispektralnom kamerom. Obradom prikupljenih podataka izrađeni su ortomozaik i NDVI indeks. Na temelju analize NDVI indeksa identificirana su potencijalna mjesta najezde potkornjaka. Fizičkim pregledom terena utvrđeno je stvarno stanje u prirodi. Rezultati eksperimenta pokazali su da su na sva tri područja u kojima je bila predviđena najezda potkornjaka stabla obične smreke pokazivala znakove napada smrekovim osmerozubim potkornjakom. |
autori: Peter Vindiš Damijan Kelc Peter Berk | |
| Özkan Evcin, Büşra Kalleci | https://doi.org/10.31298/sl.149.3-4.3 |
137 |
| Novi nalazi šarenog tvora, Vormela peregusna (Guldenstaedt, 1770) u Turskoj, trenutna i potencijalna distribucija uslijed klimatskih promjena |
|
|
| Šareni tvor, Vormela peregusna (Güldenstädt 1770) pripada porodici Mustelidae. Iako je ova rijetka vrsta široko rasprostranjena na lokalnoj i regionalnoj razini u Turskoj, zastupljena je s malom populacijom. Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN), šareni tvor naveden je kao ranjiva (VU) vrsta. U ovom smo istraživanju prvo odredili podatke o lokaciji pomoću društvenih mreža (YouTube i Instagram), GBIF-a (Globalni informacijski sustav za bioraznolikost), TRAMEM-a (Anonimni sisavci Turske) i pregleda literature kako bismo odredili trenutna područja distribucije vrste u Turskoj. Kao rezultat istraživanja provedenog pomoću različitih izvora, utvrdili smo prisutnost vrste na 103 lokacije u Turskoj. Štoviše, kao rezultat terenskih istraživanja, rijetka je vrsta uočena i zabilježena u pokrajini Kastamonu. Koristili smo metodu maksimalne entropije (MaxEnt) za modeliranje trenutnih i budućih potencijalnih područja rasprostranjenosti vrste ovisno o dva scenarija klimatskih promjena (SSP2-4.5 i SSP5-8.5). Kada su procijenjeni rezultati modeliranja, AUC vrijednosti scenarija klimatskih promjena procijenjene su između 0,89 i 0,91. Prema rezultatima Jackknife testa, Bio14 utvrđena je kao najvažnija bioklimatska varijabla koja pridonosi modelu distribucije potencijala šarenog tvora za scenarije SSP 2-4.5 i SSP 5-8.5. Rezultati modeliranja nude osnovu za izradu trenutnih i budućih predviđanja regionalne distribucije šarenog tvora u Turskoj prema scenarijima klimatskih promjena. |
autori: Özkan Evcin Büşra Kalleci | |
| Kadir Alperen Coskuner, Ismet Harman, Sadiq Zeynalov, Ertugrul Bilgili | https://doi.org/10.31298/sl.149.3-4.4 |
153 |
| Istraživanje dugoročnih dinamika požara u različitim tipovima zemljišnog pokrova u odnosu na klimu u krajobrazima istočnog Mediterana |
|
|
| Mediteranska regija odlikuje se raznolikim krajobrazima i jedinstvenim klimatskim uvjetima, što ovu regiju čini izuzetno važnom u kontekstu požara. Turska je jedna od najvećih zemalja na Mediteranu s izvanrednim prirodnim bogatstvom, karakteriziranim raznovrsnim biljnim pokrovima koji obuhvaćaju različite ekosustave i staništa. Požari igraju ključnu ulogu u oblikovanju ekosustava u područjima sklonim požarima u Turskoj. Razumijevanje odnosa između sastava vegetacije, klimatskih faktora i povijesnih obrazaca požara stoga je ključno za učinkovito upravljanje požarima u očuvanju okoliša u istočnom Mediteranu i svijetu uopće. Ovo istraživanje izvještava i raspravlja o dinamici požara u Turskoj u razdoblju od 2001 do 2020. godine u različitim klasama pokrova zemljišta, koristeći ESA FireCCI51 za opožarene površine i podatke o požarima na terenu. Cilj ovog istraživanja je pružiti uvid u složen odnos između aktivnosti požara ispitivanjem interakcija i dugoročnih klimatskih varijabli, deficita tlaka pare (VPD) i Angströmovog indeksa. Analiza podataka FireCCI51 otkrila je različite prostorne obrasce pojave požara u raznolikim krajobrazima na području istraživanja. Požari su pretežno koncentrirani u područjima prekrivenim igličastim vrstama i grmljem na zapadu i jugu, dok su požari u širokolisnim, travnatim i poljoprivrednim područjima češći u ostalim dijelovima Turske. Unatoč zakonskim ograničenjima, spaljivanje ostaje uobičajena praksa, što doprinosi pojavama požara, osobito tijekom suhih i vrućih razdoblja nakon žetve. Dugoročni klimatski trendovi, osobito povećanje VPD-a i smanjenje količine oborina, značajno utječu na dinamiku požara na istraživanom području. Visoki VPD dobro korelira s povećanom aktivnošću požara, što ukazuje na njegovu ulogu u vlažnosti goriva i spaljenoj površini. Povećanje trenda VPD-a i smanjenje Angströmovog indeksa naglašava sve veću osjetljivost krajobraza na požare, što sugerira potencijalni utjecaj klimatskih promjena na spaljenu površinu. |
autori: Kadir Alperen Coskuner Ismet Harman Sadiq Zeynalov Ertugrul Bilgili | |
| Canpolat Kaya, Ahmet Acarer, Sibel Tekin | https://doi.org/10.31298/sl.149.3-4.5 |
169 |
| Globalne klimatske promjene, prijetnje: istraživanje na primjeru divokoze |
|
|
| Predviđa se da će globalne klimatske promjene, kao jedno od najvećih uništenja koje pogađa Zemlju, značajno utjecati na planinske ekosustave. Ova studija istražuje predstavljaju li globalne klimatske promjene prijetnju planinskim ekosustavima, posebno imajući u vidu da su planinske životinje u tim staništima vrlo pokretljive. U skladu s tim, istraživanje je imalo za cilj mapirati prikladnost staništa divokoze, vrste koja je široko rasprostranjena diljem Europe, u različitim sadašnjim i budućim klimatskim scenarijima. Da bi se to postiglo, odabrana je metoda modeliranja MaxEnt, koja koristi najnovije klimatske podatke WorldClima za ilustraciju utjecaja globalnih klimatskih promjena. Trenutna prikladnost staništa za divokoze spada u kategoriju „dobrog” modela, s AUC rezultatom od 0,839 za skup podataka za treniranje i 0,834 za skup podataka za testiranje. Varijable koje pridonose modelu su indeks neravnosti terena, nadmorska visina, ukupna godišnja količina padalina i godišnji raspon temperature. Na temelju ovih varijabli, koristeći model HadGEM3-GC31-LL iz WorldClima, pomoću klimatskih scenarija SSP126, SSP245 i SSP585, stvorene su karte prikladnosti staništa za divokozu za 2100. godinu. Prema toj klasifikaciji, trenutni model staništa divokoze pokazuje da je 27,71 % Europe pogodno za obitavanje ove vrste. Nasuprot tome, u budućnosti će za obitavanje divokoze biti pogodno samo 24,71 % staništa prema scenariju SSP126, 21,53 %, prema scenariju SSP245 te svega 16,21 % prema scenariju SSP585. Stoga, u usporedbi s trenutnim modelom, scenarij SSP585 za 2100. godinu predviđa smanjenje pogodnog staništa za 42 %. Prema toj stopi, globalne klimatske promjene prijetnja su rasprostranjenosti divokoze. |
autori: Canpolat Kaya Ahmet Acarer Sibel Tekin | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Louiza Soualah, Mouatez Billah Boussouf, Abdelhafid Bouzekri | https://doi.org/10.31298/sl.149.3-4.6 |
183 |
| Trendovi u istraživanju kartiranja i upravljanja šumskim požarima: bibliometrijski pregled |
|
|
| Šumski požari predstavljaju značajan ekološki izazov koji utječe na ekosustave, biološku raznolikost i ljudske zajednice. Tijekom posljednjeg desetljeća, istraživanja u području kartiranja i upravljanja šumskim požarima značajno su porasla, odražavajući hitnu potrebu za učinkovitim strategijama za ublažavanje ovih rizika. Ovaj pregledni rad ispituje odnos između kartiranja i upravljanja šumskim požarima od 2013. do 2023. godine pomoću bibliometrijske analize temeljene na PRISMA okviru. Za analizu je odabrana baza podataka Scopus zbog njenog opsežnog raspona publikacija, kako bi se osigurala sveobuhvatnost relevantnih istraživanja. Početno pretraživanje identificiralo je 927 dokumenata, koji su pročišćeni na 240 publikacija putem specifičnih kriterija uključivanja i isključivanja. Analiza otkriva značajan porast objava od 2019. godine, ističući najproduktivnije časopise, autore, institucije i zemlje u ovom području. Ključna otkrića uključuju identifikaciju vodećih istraživačkih centara i utjecajnih suradnika, kao i pojavljivanje novih trendova i prevladavajućih ključnih riječi. Porast broja radova naglašava ključnu ulogu kartiranja i upravljanja šumskim požarima, posebno u kontekstu globalnih klimatskih promjena i njihovih pogoršavajućih učinaka na incidenciju i ozbiljnost požara. Ovaj pregled pruža vrijedne uvide u rastući opseg istraživanja šumskih požara, naglašavajući važnost kontinuirane inovacije i suradnje. |
autori: Louiza Soualah Mouatez Billah Boussouf Abdelhafid Bouzekri | |