|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 + 2024 1-2/2025 3-4/2025 5-6/2025 new HR EN |
1-2/2025 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD-a | 3 | |
| 260 godina hrvatskog šumarstva (1765. – 2025.) |  
|
|
| Hrvatsko šumarstvo utemeljeno je 23. veljače 1765. godine. Toga dana u sjedištu Karlovačkog generalata Hrvatske vojne krajine u Karlovcu zaključena je sjednica povjerenstva na kojoj je odlučeno o postavljanju šumara i ustrojavanju šumarske službe u tri sjedišta: Baškim Oštarijama za šume ličke pukovnije, Krasnu za šume otočke pukovnije i dio šuma ogulinske pukovnije te na Petrovoj gori za preostale šume ogulinske pukovnije i šume slunjske pukovnije. Oštarijskome šumaru dodijeljeno je osam lugara. Šumaru sa sjedištem u Krasnu s obzirom na veću površinu o kojoj je morao skrbiti pripalo je dvanaest lugara i jedan šumar – lovac. Šumaru na Petrovoj gori dodijeljeno je pet lugara. Za svakoga su određeni iznos plaće i mjesto stanovanja. Sastavljena je privremena instrukcija odnosno naputak po kojem će šumari raditi i podučavati osoblje. Time su utemeljene naše prve tri šumarije. U to doba, tijekom 1764. i 1765., na istom području obavljeni su prvi pregled, opis i podjela šuma na okružja. Zahvaljujući preciznoj inventuri šuma danas znamo da je na 126.141 hektara raslo 42.017.128 stabala različitih vrsta drveća od čega je 27 % jelovih i 50 % bukovih u odnosu na ostale vrste drveća. Izrađene su prve izvorne karte šuma ličke, otočke i ogulinske pukovnije koje se danas čuvaju u Ratnom arhivu u Beču. Drugi izvorni primjerak karte šuma ličke pukovnije čuva se u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Razdoblje postanka hrvatskog šumarstva završava 1769. objavom Šumskog reda Marije Terezije. To je naš prvi zakon o šumama, prva instrukcija za uređivanje šuma i prvi udžbenik šumarstva na hrvatskom jeziku. U njemu su propisane sječne zrelosti (ophodnje) za glavne vrste drveća. Gospodarenje šumom uređeno je metodom razdiobe šumske površine na godišnje sječine čiji broj odgovara broju godina ophodnje. Time je prije više od dva i pol stoljeća u šumarstvu Hrvatske uvedeno načelo potrajnosti koje je tek krajem 20. stoljeća pod nazivom održivi razvoj postalo okosnicom globalne ekološke politike. Obljetnica 260 godina hrvatskog šumarstva svakako je važan dio kulturnog nasljeđa naše domovine. Hrvatsko šumarstvo može se ponositi činjenicama kako je vjerojatno jedina naša struka koja ima 260 godina star izvorni dokument s datumom utemeljenja, isto toliko stare izvorne karte šumskog područja s opisom šuma i 256 godina star zakon kojim je na hrvatskom jeziku regulirano potrajno odnosno održivo gospodarenje šumama. Ponosimo se time i proslavimo naš jubilej tijekom 2025. godine. Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD-a | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Željko Španjol, Ivana Gašparović, Damir Barčić, Ana Šujica, Martina Obradović, Mario Ančić, Mihaela Jankavić, Sanja Stevanović, Boris Dorbić | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.1 |
7 |
| Biološko-ekološka i prostorna analiza spomenika parkovne arhitekture-park oko dvorca Hellenbach u Mariji Bistrici |
|
|
| Perivoji su sastavni dijelovi dvorca i uglavnom se zaštićuju kao prostor dvorca. Zaštićeni su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99; 151/03; 157)03; 87/09; 88/10; 61/11; 25/12; 136/12; 157/13; 152/14; 98/15; 44/17; 90/18; 32/20; 62/20; 117/21; 114/22) i Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13; 15/18; 14/19; 127/19). Perivoj u sklopu dvorca Hellenbach u Mariji Bistrici predmet je ovog istraživanja, zbog izrazito velike povijesne i kulturne važnosti na nacionalnoj razini. Ovaj rad se temelji na analizi inventarizacija dendroloških svojti perivoja Hellenbach u nešto više od četrdeset godina (inventarizacije provedene: 1978., 2007., 2011. i 2021. godine) te promjenama koje su u smislu prisutnosti svojti te njihovih udjela protokom vremena dogodile. Posljednju inventarizaciju, terenski rad, izmjeru i prikupljanje podataka obavili su autori rada u svibnju 2021. godine. Izmjerena su sva stabala i grmovi, a prikupljeni podaci korišteni su za usporedbu sadašnjeg s prijašnjim stanjem. Rezultati analize temelj su za definiranje mjera obnove i očuvanja perivoja oko dvorca u budućnosti. Na temelju potonjeg, glavna smjernica za uređenje perivoja na temelju inventarizacije, analize i buduće namjene, nameće se kombinacija revitalizacije i konzervacije dvorca s perivojem. Terenskim dijelom istraživanja utvrđeno je da je zdravstveno stanje perivoja zadovoljavajuće, ali s nužnim radovima sanacije dendroflore perivoja. Autori predlažu, nakon izrade Stručne podloge, širenje granice obuhvata zaštite perivoja kao spomenika parkovne arhitekture na cjelokupnom prostoru od 5,5 ha, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13; 15/18; 14/19; 127/19). Zaštita cjelokupnog prostora povijesnog perivoja omogućuje njegovu potpuno funkcionalno vrednovanje (povijesno, krajobrazno, uporabno), aktivniju zaštitu i održavanje. Upravljanje dvorcima i perivojima moglo bi se provesti kroz plan upravljanja ili gospodarenja na osnovi prihodovanja od posjetitelja, što bi bio sastavni dio modernog kulturnog turizma u Hrvatskom zagorju. |
autori: Željko Španjol ŠL Ivana Gašparović Damir Barčić ŠL Ana Šujica Martina Obradović Mario Ančić Mihaela Jankavić ŠL Sanja Stevanović Boris Dorbić | |
| Esmera Kajtaz, Dženita Alibegić, Haris Nikšić, Željko Španjol, Boris Dorbić | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.2 |
25 |
| Varijacije u sadržaju ukupnih fenola i antioksidacijske aktivnosti sviježih Listova čuvarkuće (Sempervivum tectorum L.) s obzirom na provenijenciju iz urbane i ruralne sredine : područje Mostara, Bosna i Hercegovina |
|
|
| Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi antioksidacijsko djelovanje i ukupni fenolni sastav svježih listova Sempervivum tectorum L. s obzirom na provenijenciju iz urbane i ruralne sredine. Svježi listovi biljnog materijala čuvarkuće prikupljeni su za sunčanog dana sredinom lipnja 2024. god. Homogenizirani uzorak je podvrgnut ekstrakciji maceracije na sobnoj temperaturi uz uporabu destilirane vode i vodene otopine etanola 70 % i 50 % te metanola 70 % i 50 %. Ukupni sadržaj fenola određen je Folin-Ciocalteu metodom, a antioksidacijska aktivnost procijenjena je DPPH „scavenging“ metodom te izražena primjenom standarda Trolox-a kao ekvivalenta (µmol TE/g). Udio ukupnih fenola kretao se u rasponu od 42,91 ± 0,83 do 115,96 ± 0,48 mg GAE/g, u ovisnosti od vrste korištenog otapala i porijeklu biljnog materijala. Najviše vrijednosti antioksidacijske aktivnosti pokazao je metanolni ekstrakt s vrijednošću 672,51 ± 2,47 µmol TE/g, a najniže vodeni ekstrakti biljnog materijala oba porijekla. Uzorci lista čuvarkuće s više nadmorske sredine pokazali su izuzetnu antioksidacijsku aktivnost s vrijednostima od 672,51 ± 2,47 do 359,79 ± 3,97 µmol TE/g, dok uzorci prikupljeni na nižim nadmorskim visinama pokazuju nižu sposobnost uklanjanja radikala prema DPPH metodi s vrijednostima od 366,86 ± 6,91 do 232,78 ± 4,55 µmol TE/g. Uporabom multipla linearne regresije, pokazano je kako su provenijencija (ß = -0,64; t = -3,167; 0,0016 < 0,05) i otapalo (ß = 0,552; t = 2,734; 0,029 < 0,05) značajni prediktori sadržaja ukupnih fenola za analizirane uzorke. Provenijencija (ß = 0,78; t = 4,55; 0,003 < 0,05) i otapalo (ß = -0,422; t = 2,445; 0,044 < 0,05) predstavljaju također značajne prediktore i za rezultate antioksidacijske aktivnosti analiziranih uzoraka čuvarkuće. Rezultat t-testa je pokazao da postoji statistički značajna razlika (0,013 < 0,05) za antioksidacijsku aktivnost s obzirom na provenijenciju biljnog materijala (urbano/ruralno). |
autori: Esmera Kajtaz Dženita Alibegić Haris Nikšić Željko Španjol ŠL Boris Dorbić | |
| Biljana M. Nikolić, Jelena Božović, Dalibor Ballian, Saša Eremija, Zorica S. Mitić, Marija S. Marković, Nevena Čule | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.3 |
35 |
| Microelements variability in needles of natural populations of Picea omorika |
|
|
| This is the first study of microelement variability in needles of seven natural populations of Picea omorika (Panč.) Purkyně from Serbia. Seven essential, three usefull, and six toxic microelements were analysed by ICP-Spectrometer. Their range was as follows: Mn > Fe > Zn > Al > Na > B > Cu > Ni > Cr > Cd > Co. The microelements Mo, As, Hg, Pb and Se were detected in traces. The amounts of Al, B, Co, Cr and Na were recorded in P. omorika needles for the first time. Among usefull microelements the most abundant was Al, while among toxic it was Cr. The most southern population, Mileševka canyon, had the highest amounts of Zn, Cu, Ni, Co and Cd and the lowest values of B. Discriminant and cluster analyses visualized that this population also showed the greatest separation from all other populations. Further research could usefully explore factors that affect the endangerment of P. omorika in its natural habitats or prevent its natural regeneration. |
autori: Biljana M. Nikolić Jelena Božović Dalibor Ballian Saša Eremija Zorica S. Mitić Marija S. Marković Nevena Čule | |
| Zümrüt Kurtulgu, Atinç Pirti | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.4 |
45 |
| A new approach for the classification of ground points from airborne LiDAR data in forested areas |
|
|
| LiDAR systems are being used increasingly widely and effectively in the field of forestry. They play an important role in many applications such as creating detailed maps of forests, obtaining high-precision elevation data, obtaining information about the height, density and distribution of trees, mapping the topography under the forest in detail, landslide and erosion control, road planning and water management. Underforest topography maps can be created with high precision thanks to LiDAR ground points. In our study, we present a new approach by using LiDAR data to create the physical characteristics of forest land. In this approach, firstly, airborne LiDAR beams were divided into datasets according returns. Three datasets were created: second return, last return and first/last return. Secondly, each dataset was positionally placed in the grid structure. Filtering was done according to mean height values of points in the cell. Thirdly, DBSCAN clustering algorithm, one of the machine learning methods, was used. The epsilon value, one of the parameters used in the DBSCAN algorithm, was determined according to the silhouette index, and LiDAR ground points were classified. The classified LiDAR ground points were compared with the existing ground control points. As a result, the combination of the second return and the last return dataset showed successful results with a kappa value of 82.27% and an F1 score value of 0.71. Also, digital terrain models were created and compared. To demonstrate the effectiveness of the proposed approach, data was compared with the CSF algorithm, which is one of the traditional filtering methods. After the accuracy evaluations, we were able to classify more LiDAR ground points with our proposed approach. Thus, we think that LiDAR ground data can create a detailed and accurate topography map, define forest features and contribute to the decision-making process for forestry activities. |
autori: Zümrüt Kurtulgu Atinç Pirti | |
| Özdemir Şentürk, Mehmet Güvenç Negiz, Serkan Gülsoy | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.5 |
57 |
| Hierarchical model-based ecological classification and mapping of Gölhisar district |
|
|
| In the study, a hierarchical model-based ecological land classification and mapping were carried out in Gölhisar district with vegetation groups. The presence-absence data of woody plant species were recorded in 398 sample areas in the district. In the study, elevation, slope, aspect, radiation index, topographic position index and bedrock variables required for model-based classification and mapping processes were created. In the statistical evaluation process, firstly, distinction groups were formed by clustering analysis, and then model groups were formed by classification tree techniques. The Chi-square test was applied to determine the relationship between the sub-sampling areas in the groups obtained from clustering analysis and the sub-sampling areas in the model groups obtained from the classification tree technique. As a result of these procedures, a total of four different vegetation groups were obtained in the district by adhering to the hierarchical distinction principle. In the last stage, the regionalization process was carried out by using the variables structuring the tree model in the classification tree technique, and thus the tree model obtained was mapped. As a result of this study, Gölhisar district was divided into four different vegetation groups. Based on this hierarchical vegetation classification, the most important variables were determined which include elevation, radiation index, topographic position index, and bedrock types in the district. While the first and second groups of the separated vegetation groups correspond to the upper parts of Eu-Mediterranean and supra-Mediterranean climate zones, it is possible to say that the third and the fourth groups correspond to the mountainous (above 1200 – 1300 m) and oro-Mediterranean climate zone. |
autori: Özdemir Şentürk Mehmet Güvenç Negiz Serkan Gülsoy | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Ana Romana Armanda, Mario Bjeliš | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.6 |
67 |
| Overview of invasion and control management options of Cydalima perspectalis (Lepidoptera, Crambidae) |
|
|
| Box tree moth, Cydalima perspectalis, originally from East Asia, has invaded 40 countries in Europe and the Middle East, as well as two countries in North America. The exact pathway of invasion is uncertain, but it is believed to have reached Europe and the United States through multiple introductions by import of boxwood plants, followed by further spread due to biological characteristics of the species, climatic conditions and the wide distribution of the host plant. This review aims to provide an overview of the highly invasive C. perspectalis and identify perspectives for its effective control and management. Possible control methods include insecticides and environmentally friendly options such as entomopathogenic bacterial strains, fungi, nematodes, plant insecticides, and mating disruption. An integrated pest management is crucial for C. perspectalis control. Detection methods, prevention strategies, monitoring of pest and damage, assessing overwintering capacity, and developing effective control measures are key future perspectives. Through research, collaboration, and strategic interventions, it is possible to mitigate the impact of C. perspectalis and protect vulnerable ecosystems from the devastating consequences of this invasive pest. |
autori: Ana Romana Armanda Mario Bjeliš | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Damir Miškulin, Nives Salopek, Dalibor Babić, Matea Vuković, Tihana Otmačić | https://doi.org/10.31298/sl.149.1-2.7 |
77 |
| Analiza uspješnosti sanacija vjetroizvala u državnim šumama na području Parka prirode Medvednica |
|
|
| Medvednica svojim položajem u neposrednoj blizini glavnog grada dobiva izuzetno veliku pozornost građana. Uz ekološke i ekološko-socijalne funkcije šuma, do izražaja značajno dolaze i socijalne općekorisne funkcije: turističke, rekreacijske, zdravstvene i estetske. Unutar Parka prirode Medvednica velika pozornost javnosti usmjerena je na gospodarenje šumama, a brojni upiti vezani suza biološku obnovu šuma koja uključuje i uklanjanje stabala. Jedini održivi način gospodarenja koji provodimo omogućava održavanje optimalnog stanja šumskih ekosustava kako bi se pratili zahtjevi prirode koja svakodnevno od nas traži razumijevanje prirodnih procesa i promjena. Šume na području Parka prirode Medvednica u proteklih su 12 godina pretrpjele nekoliko velikih i više manjih olujnih nevremena, koja su ostavila značajan trag na krajobrazu tog područja, narušila strukturu i stabilnost sastojina, te promijenila planove gospodarenja šumama tog područja. Hrvatske šume d. o. o. koje gospodare državnim šumama Medvednice uložile su izuzetne napore u svim fazama sanacije vjetroizvala i za nastavak daljnjeg potrajnog gospodarenja. Sanacije vjetroizvala možemo podijeliti u tri faze: 1. hitne intervencije na javnoj infrastrukturi, 2. izmjera i izvoz drvne mase uz uspostavu šumskog reda, 3. biološka obnova šuma. Svrha je rada dobiti prikaz provedenih radova na sanaciji kako bi poslužili kao primjer dobre prakse u okolnostima klimatskih ekstrema. Cilj je ovog rada prikazati količine drvne mase sanirane u proteklih 12 godina i ukazati na važnost kontinuiranog gospodarenja za stabilnost šuma na Medvednici kako bismo upravo time pokušali smanjiti utjecaj klimatskih promjena. Također ćemo prikazati kako je sanacija vjetroizvala utjecala na planirano gospodarenje propisano šumsko-gospodarskim planom te kako nekontrolirano izvaljivanje drvne mase zbog vjetra utječe na izgled Medvednice, a time zahtjeva opasne i skupe zahvate sanacije. Posljedično, ulažu se veliki trud i sredstva u informiranje javnosti o svim šumskim radovima na području Medvednice te se nastoji približiti načela šumarske struke i ukazati na svrhu organiziranog gospodarenja šumama radi uspostave povjerenja između javnosti i šumarske struke. |
autori: Damir Miškulin ŠL Nives Salopek ŠL Dalibor Babić ŠL Matea Vuković Tihana Otmačić | |