+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 1-2/2024 3-4/2024 5-6/2024 7-8/2024 9-10/2024 11-12/2024 new HR EN |
![]() 11-12/2024 |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo HŠD-a | 529 | |
Na kraju 2024. godine | ![]() ![]() |
|
Riječ uredništva U rubrici Riječ uredništva u godini na odlasku bavili smo se raznolikim temama. Početkom godine u broju 1-2/2024 osvrnuli smo se na 28. konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP28) održanu krajem 2023. godine u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Unatoč ambiciozno postavljenim ciljevima, od smanjenja emisija stakleničkih plinova i jačanja otpornosti na klimatske promjene do dodjeljivanja financijske i tehnološke potpore ranjivim nacijama te glavnom cilju da se održi porast globalne temperaturne do granice od 1,5 °C, već ove godine na novoj 29. konferenciji u Azerbajdžanu vidljivo je da se taj cilj neće moći ispuniti jer je postavljena granica u ovoj godini probijena. Ponukani održavanjem parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj u travnju ove godine u broju 3-4/2024 napisali smo što Hrvatsko šumarsko društvo očekuje od budućih nositelja vlasti. Svoja očekivanja iskazali smo u sljedećih pet točaka: 1. vraćanje termina šumarstvo u naziv resornog ministarstva; 2. uspostava tržišnih odnosa u prodaji drvnih proizvoda državnih šuma i poboljšanje statusa šumarskih stručnjaka; 3. strateško i zakonsko jačanje sektora šumarstva, lovstva i drvne industrije; 4. vraćanje naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) na nekadašnju vrijednost i ravnomjerna raspodjela sredstava naknade OKFŠ za sve potrebe; i 5. zaustavljanje davanja u zakup šumskog zemljišta i kontrola postojećeg stanja. Prilikom konstituiranja nove Vlade RH 16. svibnja 2024. bivše Ministarstvo poljoprivrede promijenilo je naziv u Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Nakon 12 godina opetovanog traženja povrata termina šumarstva u naziv resornog ministarstva struka je barem dobila satisfakciju za vidljivost u nazivu ministarstva. Za stvarnu vidljivost i značaj struke kao za i ostale navedene zahtjeve tek će se trebati izboriti. Broj 5-6/2024 bio je posvećen znanstvenom i stručnom karakteru Šumarskog lista. Na temelju pregleda pisanja iz razdoblja od 1940. do 2015. godine zaključeno je kako je kritičan odnos prema sadržaju i nedostatku stručnih članaka autora iz prakse u Šumarskom listu konstantan. Za promjenu na bolje moraju se pobrinuti sama hrvatska šumarska znanost i struka. U broju 7-8/2024 prisjetili smo se godišnjice nezapamćenoga olujnog nevremena u Republici Hrvatskoj od 19. srpnja 2023. Prve tadašnje procjene šteta u šumi bile su oko 1,5 milijuna m3 drvnog volumena. Godinu dana kasnije štete su u državnim šumama procijenjene na čak 4 milijuna m3. Šume, od kojih se očekuje da pomognu u smanjenju utjecaja klimatskih promjena, i same su postale žrtvama tih promjena. Šumarski osvrt na ovogodišnju požarnu sezonu dan je u broju 9-10/2024. Tekuća godina obilježena je brojnim požarima i velikom opožarenom površinom. U 2.420 požara otvorenog prostora ukupno je opožareno 14.689 ha, što je povećanje od čak 534 % u odnosu na 2023. godinu. Prema podacima više od 90 % požara zahvaća zapuštene površine neutvrđenog vlasništva i one u privatnom vlasništvu. Sa šumarskog stanovišta požare stoga najčešće ne treba nazivati šumskim požarima već njihovim pravim imenom – požarima zapuštenih privatnih površina. Najučinkovitija mjera požarne prevencije bilo bi rješavanje problema vlasništva i održavanja privatnih površina. Šumarskoj struci upućujemo najbolje želje u dolazećoj 2025. godini u kojoj ćemo obilježiti respektabilnih 260 godina hrvatskog šumarstva. Našim čitateljima i članstvu HŠD-a želimo sretan Božić i novu 2025. godinu. Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD-a | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Dženita Alibegić, Esmera Kajtaz, Haris Nikšić, Željko Španjol, Boris Dorbić | https://doi.org/10.31298/sl.148.11-12.1 |
531 |
Varijacije u sadržaju fenola i antioksidacijske aktivnosti svježih i osušenih listova ružmarina (Rosmarinus officinalis L.) s obzirom na provenijenciju - područje Mostara, Bosna i Hercegovina | ![]() ![]() |
|
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi antioksidacijsku aktivnost i sadržaj ukupnih fenola svježeg i osušenog lista ružmarina s obzirom na provenijenciju iz urbane i ruralne sredine, te usporediti dobivene rezultate s rezultatima komercijalnog uzorka. Listovi biljnog materijala R. officinalis skupljeni su tijekom svibnja i lipnja 2024. god. u ljetnom/sunčanom periodu. Homogenizirani uzorak podvrgnut je maceraciji na sobnoj temperaturi uz uporabu destilirane vode i 70%-tne otopine etanola. Ukupni sadržaj fenola određen je Folin-Ciocalteu metodom, a antioksidacijska aktivnost procijenjena je DPPH „scavenging“ metodom te izražena primjenom standarda Trolox-a kao ekvivalenta (µmol TE/g). Udio ukupnih fenola kretao se od 36,11 ± 0,96 do 233,07 ± 1,66 mg GAE/g, ovisno o vrsti korištenog otapala i stanja biljnog materijala. Na temelju prikupljenih podataka može se zaključiti da se primjenom 70% etanola značajno povećava učinkovitost ekstrakcije ukupnih fenola iz ružmarina. Najviše vrijednosti antioksidacijske aktivnosti imali su etanolni ekstrakti (712,70 ± 1,90 – 934,06 ± 0,77 µmol TE/g), bez obzira na provenijenciju biljnog materijala urbane/ruralne sredine i stanja uzorka (suhi/svježi). Vodeni ekstrakti pokazuju niže vrijednosti antioksidacijske aktivnosti, bez obzira na provenijenciju i stanje uzorka (164,13 ± 4,04 do 247,30 ± 3,56 µmol TE/g), pri čemu se ističe vodeni ekstrakt komercijalnog uzorka (867,70 ± 1,98 µmol TE/g). Primjenom One-Way ANOVA testa ustanovljeno je da nema razlike u antioksidacijskoj aktivnosti uzoraka u odnosu na provenijenciju iz urbane/ruralne sredine (0,317 > 0,05), ali ta razlika postoji kada je u pitanju sadržaj ukupnih fenola analiziranih uzoraka (0,015 < 0,05). Rezultati t-testa ukazuju na postojanje razlike u antioksidacijskoj aktivnosti analiziranih uzoraka s obzirom na uporabu različitog otapala u procesu ekstrakcije (0,013 < 0,05), ali ne i za sadržaj ukupnih fenola (0,137 > 0,05). Ključne riječi: ružmarin, fenoli, antioksidacijska aktivnost, provenijencija |
autori: Dženita Alibegić Esmera Kajtaz Haris Nikšić Željko Španjol ŠL Boris Dorbić | |
Özdemir Şentürk | https://doi.org/10.31298/sl.148.11-12.2 |
541 |
Modeliranje distribucije temeljeno na nišama i mapiranje Brucijskog bora u okrugu Gölhisar | ![]() ![]() |
|
Cilj ovoga rada bio je razjasniti temeljne karakteristike i područja primjene različitih tehnika modeliranja koje se koriste u aktualnim istraživanjima ekološkog modeliranja. Koristeći pet različitih metoda modeliranja distribucije, provedeno je modeliranje i mapiranje distribucije brucijskog bora u okrugu Gölhisar. Uzorci su prikupljeni s brucijskog bora na 400 pokusnih ploha u tom području. U modelima su se koristile sljedeće varijable: nadmorska visina, nagib, orijentacija, indeks zračenja, toplinskiindeks, indeks topografskog položaja i geološka podloga. Od metoda modeliranja distribucije vrsta korištene su logistička regresija, klasifikacijo stablo, slučajna šuma, generalizirani aditivni model i maksimalna entropija. Izrađene su ROC krivulje te je učinkovitost modela distribucije vrsta procijenjena pomoću AUC krivulje. Statističke analize otkrile su da su najbolji modeli redom generalizirani aditivni model, slučajna šuma, klasifikacijsko stablo, maksimalna entropija i logistička regresija. Nadmorska visine i vrsta geološke podloge imale su najveći utjecaj u modelima distribucije brucijskogbora. Mapirani su rezultati generaliziranog aditivnog modela koji su imali najveću AUC vrijednost. Utvrđene su neke ekološke i statističke razlike između modela te su prikazani njihovi razlozi. U usporedbis metodama koje se obično koriste za modeliranje distribucije vrsta, metoda generaliziranog aditivnog modela ima specifičnu funkciju zaobljenosti koja osigurava usklađivanje između promjena okoliša i eksplanatornih krivulja te točniju ekološku interpretaciju dobivenih modela. Keywords: klasifikacijsko stablo, ekološko modeliranje, generalizirani aditivni model, logistička regresija, MaxEnt, slučajna šuma |
autori: Özdemir Şentürk | |
Tolga Ozturk, Ebru Bilici, Muhittin Inan, Batin Mehmet Yer | https://doi.org/10.31298/sl.148.11-12.3 |
555 |
Ispitivanje promjena u količinama PM2,5, PM10 i CO2 u okolišu tijekom postupka otkoravanja | ![]() ![]() |
|
Jedna od najdugotrajnijih faza u proizvodnji crnogoričnog drveća je skidanje kore s proizvoda. Tijekom skidanja kore s uređajem s motornom pilom, mnogi zagađivači zraka kao što su ostaci kore, prašina, piljevina, gorivo itd. se miješaju u okoliš. Ova situacija smanjuje kvalitetu zraka za radnike. Ova studija ima za cilj istražiti utjecaj procesa skidanja kore na zdravlje radnika i utjecaj na okoliš u plantažama obalnog bora u regiji Sariyer. Parametri onečišćenja zraka PM2,5, PM10, CO2 i HCHO tijekom procesa skidanja kore izmjereni su pomoću mjerača kvalitete zraka Temtop M2000. Rezultati su pokazali da kada se te vrijednosti uspoređuju sa standardnom metrikom kvalitete zraka, jasno je da vršne vrijednosti PM2,5, PM10 i CO2 (247 µg/m3, 411 µg/m3 i 2549 ppm) rezultiraju "Vrlo nezdravim" " okoliš. Prosječne vrijednosti za sve tri (83,91 µg/m3, 121,69 µg/m3 i 614,19 ppm) klasificirane su kao "nezdrave" za PM2.5 i "umjerene" za PM10 i CO2. Rezultati studije naglašavaju da je proces skidanja kore trupaca povezan s volumenom kore, ispuštanjem CO2 i razinama PM2,5. Stoga je bitno da radnici u žetvi koriste maksimalnu zaštitnu opremu, posebice respiratore. Također postoji potreba za podizanjem svijesti i obukom šumskih radnika o korištenju zaštitne opreme. Ovi nalazi mogu doprinijeti razvoju učinkovitih politika o zdravlju radnika u proizvodnji drva i kvaliteti okoliša. Keywords: otkoravanje,kvaliteta zraka,alat za otkoravanje,drvo,Temtop M2000 |
autori: Tolga Ozturk Ebru Bilici Muhittin Inan Batin Mehmet Yer | |
Mehmet Güvenç NegIz, Og˘uzhan ErfIdan | https://doi.org/10.31298/sl.148.11-12.4 |
565 |
Odnosi vegetacije i okoliša u regiji Akdag˘ (Burdur) | ![]() ![]() |
|
U ovom istraživanju određene su distribucija drvenaste vegetacije i karakteristike biljnog okoliša u regiji Akdag (Burdur) te je uspostavljena klasifikacija šumskih staništa. Terensko istraživanje provedeno je na 85 ploha, pri čemu je identificirano 65 vrsta drvenastih biljaka. Vrste s učestalošću manjom od 5% u matrici vegetacijskih podataka bile su isključene. Također, dobivene su okolišne varijable za svaku uzorkovnu plohu. Grupiranje vegetacije i analiza indikatorskih vrsta provedeni su tijekom faze klasifikacije vegetacije. Naknadno je identificirana najprikladnija diskriminirajuća grupa korištenjem postupka višestruke permutacije odgovora (MRPP). Primijećeno je da je analiza klasteriranja temeljena na Jaccard-Wardovoj metodi dala najprikladniju diskriminirajuću grupu. U sljedećoj fazi, kreirane su distribucijske karte biljnih zajednica za odabranu diskriminirajuću grupu. Nadalje, pozitivne i negativne indikatorske vrste identificirane su kroz analizu međuatributnih odnosa. Spearmanova korelacijska analiza između najbolje diskriminirajuće grupe i okolišnih varijabli otkrila je da varijable nadmorske visine, indeksa temperature i indeksa sunčevog zračenja pokazuju pozitivnu korelaciju, dok su varijable vezane uz matični materijal, Bio1 i Bio15 pokazale negativnu korelaciju. Slični rezultati dobiveni su u kanoničnoj analizi korespondencije (CCA) primijenjenoj za tumačenje odnosa dobivenih putem korelacijske analize korištenjem metoda ordinacije. Prema CCA, nadmorska visina pozitivno je povezana s distribucijom biljaka i vegetacijskim grupama, dok su varijable Bio1 i Bio15 negativno povezane. Keywords: drvenasta vegetacija, klasifikacija šumskog staništa, regija Akdag, nadmorska visina |
autori: Mehmet Güvenç NegIz Og˘uzhan ErfIdan | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Musheerul Hassan, Muhammad Mohsin, Ivana Vitasović-Kosić, Uzma Naser, Shabir Ahmad Bhat, Shabir Ahmad Zargar | https://doi.org/10.31298/sl.148.11-12.5 |
577 |
Učinci klimatskih promjena: pregled ekoloških i gospodarskih posljedica | ![]() ![]() |
|
Klimatske promjene, kao nemilosrdna sila prirode, predstavljaju značajnu prijetnju ekosustavima i ugrožavaju preživljavanje. Ovaj sveobuhvatni pregled znanstvenih istraživanja ispituje različite utjecaje klimatskih promjena, u rasponu od promjene godišnjih doba i povlačenja ledenjaka do rapidnog porasta razine mora. Navedene promjene dovode do prepoznatljivih rizika kao što su porast temperature, smanjenje zaliha podzemne vode, gubitak bioraznolikosti, smanjena poljoprivredna produktivnost i povećani zdravstveni rizici. Utjecaji nadilaze ekološku sferu i prožimaju gospodarstva na globalnoj razini. Posebno treba istaknuti nerazmjeran utjecaj na zemlje s ograničenim resursima i nižim socioekonomskim statusom. Osim toga, u ovom radu istražuje se kompleksna dinamika međunarodne suradnje u klimatskoj politici te se naglašava hitna potreba za zajedničkim naporima za rješavanjem eskalirajuće ekološke krize. Emisije ugljika glavni su uzrok globalnih klimatskih promjena. Kao odgovor na njih, države svijeta okupile su se u okviru Protokola iz Kyota koji se temelji na priznavanju različitih nacionalnih kapaciteta za rješavanje izazova povezanih s klimom. Prijelaz s Protokola iz Kyota na Pariški sporazum naglašava pomak prema kolektivnoj odgovornosti za klimatske promjene te naglašava međunarodnu suradnju i napore za izgradnju otpornosti, posebno za dobrobit ugroženih nacija. Stoga ova sinteza postupaka sustavnog pregleda i metoda bibliometrijske analize naglašava potrebu za koordiniranom akcijom za ublažavanje prijeteće ekološke krize. Strateško planiranje i provedba ključni su za proaktivno ublažavanje negativnih učinaka klimatskih promjena. Akcije kao što su pošumljavanje i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, kao i opsežna upotreba obnovljivih izvora energije poput vjetra, sunca i geotermalne energije, nude značajan potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Keywords: klimatske promjene, okoliš, ekonomija, zemlje s niskim dohotkom, Protokol iz Kyota |
autori: Musheerul Hassan Muhammad Mohsin Ivana Vitasović-Kosić Uzma Naser Shabir Ahmad Bhat Shabir Ahmad Dar | |