+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 1-2/2024 3-4/2024 5-6/2024 7-8/2024 9-10/2024 11-12/2024 new HR EN |
![]() 9-10/2024 |
|
RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
Uredništvo HŠD-a | 429 | |
Šumarski osvrt na ovogodišnju požarnu sezonu | ![]() ![]() |
|
Riječ uredništva Završila je još jedna požarna sezona u Republici Hrvatskoj. Obilježili su je brojni požari i velika opožarena površina. Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 u razdoblju od 1. lipnja do 10. rujna 2024. zabilježeno je ukupno 2.420 požara otvorenog prostora što je povećanje od 40 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukupno je opožareno 14.689 ha što je povećanje od čak 534 % u odnosu na 2023. godinu. Prema podacima Hrvatskih šuma, samo na području Uprave šuma Podružnica Split zabilježeno je 76 šumskih požara s ukupnom opožarenom površinom šuma i šumskih zemljišta od 10.749 ha i procijenjenom materijalnom štetom većom od 120 milijuna eura. Dugoročna statistika Hrvatske vatrogasne zajednice pokazuje kako više od 90 % požara obilježava zapuštene površine neutvrđenog vlasništva i privatnih vlasnika. To nakon požara potvrđuju i slike krajobraza s jasno uočljivom mrežom suhozidova oko takvih površina. Zato požare najčešće ne treba nazivati šumskim požarima već njihovim pravim imenom – požarima zapuštenih privatnih površina. Iz toga proizilazi kako bi najučinkovitija mjera požarne prevencije bilo rješavanje problema vlasništva i održavanja privatnih površina. Kad je riječ o obnovi šuma nakon šumskog požara, one se obavljaju pionirskim vrstama drveća. Dugogodišnja istraživanja progresivnog sukcesijskog razvoja sredozemnih šuma pokazala su da su najbolje vrste za tu namjenu alepski bor u eu- i stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni i crni bor u sub-, epi- i hemimediteranskoj vegetacijskoj zoni. To su domaće, brzorastuće i vitalne pionirske vrste drveća koje relativno brzo obave biološku pripremu staništa za pridolazak vrsta drveća iz klimatogene šumske zajednice. Uporaba drugih crnogoričnih vrsta drveća kao što su primorski bor, pinija, čempres i cedrovi je usko je ograničena obilježjima staništa. Osim toga, primorski bor i cedrovi nisu domaće vrste drveća. Bjelogorične vrste drveća mogu se upotrebljavati u iznimnim slučajevima. Hrastovi, rašeljka, koprivić i makljen nisu pogodne vrste za obnovu šuma nakon požara. Crni jasen, bijeli grab i crni grab mogu se uporabiti samo u kombinaciji s borovima na područjima gdje ima dubljeg tla te nema mraza niti neposredne izloženosti vjetru i suncu. Provedba propisanih šumskouzgojnih radova (pošumljavanje, obnova šuma, njega šuma, čuvanje šuma, zaštita šuma, izgradnja protupožarnih prosjeka) prema programima gospodarenja za gospodarske jedinice pridonijet će sanaciji degradiranog šumskog zemljišta nakon šumskog požara, omogućiti progresiju šumske vegetacije i spriječiti nove erozijske procese. Brst i paša ne mogu biti preventivne protupožarne mjere u šumama. Stoka onemogućuje progresivnu silvidinamiku jer oštećuje i deformira pomladak, a time i obnovu šuma. Stoka posebice preferira vrste drveća iz klimatskozonskih šumskih zajednica. Uništavanjem pomlatka stoka onemogućuje obnovu upravo hrastove klimatskozonske šumske zajednice i zatire dugogodišnji progresivni proces. Zbog toga su šuma i stoka nespojivi pojmovi koji se ne mogu uzeti u obzir prilikom ozbiljnih razmatranja o obnovi šuma i njihovom progresivnom razvoju. Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD-a | |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Marko Vuković, Tomislav Jemrić | https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.1 |
431 |
Morfologija ploda i sjemena divlje kruške (Pyrus pyraster (L.) Burgsd.) u ovisnosti o veličini ploda | ![]() ![]() |
|
Sažetak Cilj istraživanja je utvrditi utjecaj veličine ploda divlje kruške (Pyrus pyraster (L.) Burgsd.) na morfološka svojstva ploda i sjemena. Plodovi divlje kruške uzrokovani su nasumično s 10 stabla na području Žumberačkog gorja u jesen 2022. godine. Navedeni plodovi podijeljeni su u tri grupe prema njihovoj masi (mali (< 10 g), srednje veliki (10–15 g) i veliki (> 15 g)). Veličina ploda imala je statistički značajan utjecaj na sljedeća morfološka svojstva: masu ploda, duljinu ploda, širinu ploda, broj punih sjemenki, masu svježeg sjemena po plodu, masu 1 svježe sjemenke i masu sjemena sušenog na zraku po plodu, dok za indeks oblika ploda, broj šturih sjemenki, masu 1 sjemenke sušene na zraku i udio suhe tvari nije zabilježena značajna razlika. Za sva navedena svojstva za koja je zabilježena značajna razlika, veliki plodovi imali su značajno najviše vrijednosti, dok su u većini slučajeva (s iznimkom mase 1 svježe sjemenke) srednje veliki plodovi imali značajno veće vrijednosti od malih plodova. Pri usporedbi korelacijskih koeficijenata s različitim grupama veličine, vidljivo je da je veća veličina ploda značajno utjecala na broj punih sjemenki samo u srednje velikim i velikim plodovima. Također, vidljivo je da od parametara veličine ploda, masa i širina ploda imaju ključni utjecaj na broj punih sjemenki, za razliku od duljine ploda. Provedena analiza glavnih komponenti rezultirala je s dvije funkcije koje su imale veće svojstvene vrijednosti od 1 i koje su objasnile 75,88 % ukupne varijabilnosti. Veliki plodovi razlikuju se u odnosu na male i djelomično u odnosu na srednje velike po F1 osi. F1 os uglavnom je pod utjecajem mase ploda, duljine ploda, širine ploda, broja punih sjemenki, mase svježeg sjemena po plodu i mase sjemena sušenog na zraku po plodu. Na temelju rezultata koji su dobiveni u ovom istraživanju može se zaključiti da za rasadničarsku proizvodnju sadnica divlje kruške veći plodovi trebaju imati prednost zbog većeg broja punih sjemenki. Keywords: Pyrus pyraster, plod, sjeme, morfologija, analiza glavnih komponenti, rasadničarstvo |
autori: Damir Drvodelić ŠL Milan Oršanić ŠL Marko Vuković Tomislav Jemrić | |
Mirzeta Memišević Hodžić, Azra Čabaravdić, Dalibor Ballian | https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.2 |
441 |
Fenotipska varijacija svojstava listova u prirodnim populacijama Quercus petraea ((Matt.) Liebl.) u Bosni i Hercegovini | ![]() ![]() |
|
Sažetak Hrast kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Lieblein) jedna je od ekonomski i ekološki vrlo važnih vrsta šumskog drveća i javlja se u oko 15% svih šuma u Bosni i Hercegovini. Prirodne populacije hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini predstavljaju specifične zajednice koje se razlikuju od jedinki iz svog optimuma u zapadnoj, južnoj i istočnoj Europi, te predstavljaju genetičke specifikume bitne za očuvanje biološe raznolikosti hrasta kitnjaka u Europi. Istraživanjem morfoloških svojstava listova željelo se utvrdi stupanj unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti hrasta kitnjaka na području Bosne i Hercegovine, te veze između variranja populacija u fenotipskim svojstvima i geoklimatskih čimbenika. Rezultati istraživanja bit će iskorišteni prilikom odabira mjera za očuvanje ove vrste šumskog drveća. Analizirano je 13 svojstava listova hrasta kitnjaka, sakupljenih sa 237 stabala iz 24 prirodne populacije. Rezultati su pokazali da su koeficijenti varijacije za sva mjerena svojstava u rasponu od 13.3% za duljinu plojke, do 26.5% za duljinu peteljke. Analiza varijance (ANOVA) otkrila je postojanje fenotipskih varijacija unutar i među populacijama. Varijacija unutar populacija bila je prosječno 28.44% i veća nego između populacija (prosječno 16.2%). Klaster analiza pokazala je razdvajanje populacija u dva glavna klastera, gdje su jednom klasteru pripale populacije Jajce Komotin i Fojnica, a drugom klasteru sve ostale populacije. Većina analiziranih svojstava lista (osim duljine peteljke, omjera širine i duljine lista i broja režnjeva) bila je u korelaciji sa geografskom širinom, srednjom temperaturom kvartala s najviše padalina i količinom padalina u najtoplijem kvartalu. Ovi rezultati mogu biti korišteni za očuvanje raznolikosti i upravljanje resursima hrasta kitnjaka u budućnosti. Keywords: Quercus petraea, populacija, varijacija, listovi, morfološka svojstva |
autori: Mirzeta Memišević Hodžić Azra Čabaravdić Dalibor Ballian | |
Alican Çivg˘a, Serkan Gülsoy, Özdemir Şentürk | https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.3 |
453 |
Modelling of potential distribution of some non-wood forest products – Modeliranje potencijalne distribucije nekih sporednih šumskih proizvod | ![]() ![]() |
|
Sažetak Sporedni šumski proizvodi postali su sve važniji u mnogim područjima kao što su medicina, farmacija, industrija, hrana, kozmetika i parfemska industrija, a danas se naveliko koriste. Na temelju toga izrađeni su distribucijski modeli tri različita sporedna šumska proizvoda koji su važni u regiji Fethiye-Babadag te su dobivene karte potencijalne rasprostranjenosti. Babadag je jedno od 9 najznačajnijih područja u Turskoj. Za modeliranje u istraživanju korištena je MaxEnt metoda. Generirano je 15 topografskih varijabli za korištenje u modeliranju. Klimatski podaci korišteni u modeliranju također su dobiveni iz baze podataka CHELSA. Kao rezultat procesa modeliranja za vrstu, vrijednost AUC modela dobivena za vrstu Arbutus andrachne L. bila je 0,954, za vrstu Origanum onites L. 0,822, a za vrstu Pistacia terebinthus L. 0,806. Uočeno je da su modeli valjani za sve tri vrste, na temelju dobivenih AUC vrijednosti. Za svaku vrstu prema ovim modelima dobivene su karte potencijalne rasprostranjenosti. Smatra se da ove karte mogu imati učinkovitu i praktičnu ulogu u planiranju studija za svaku vrstu. Keywords: bioklimatske varijable, MaxEnt, sporedni šumski proizvodi, modeliranje distribucije vrsta |
autori: Alican Çivg˘a Serkan Gülsoy Özdemir Şentürk | |
Taha Yasin Hatay, Zübeyir Özcan, Selçuk Gümüş | https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.4 |
465 |
Studija o mjerenju objektivne ocjene orijentacije za analizu u šumarstvu: primjer šumskih cesta i klizišta | ![]() ![]() |
|
Sažetak U šumarstvu, mjerenja se provode kako bi se razumjelo stanje prirodnih ekosustava i njihove promjene. Istraživanja su izvijestila da zemljopisne značajke poput nadmorske visine, nagiba i orijentacije izrazito utječu na ekosustav te je ključno njihovo točno mjerenje. Također, u šumarskoj analizi i procjeni rizika, te se značajke moraju objektivno i točno ocjenjivati. Nadmorska visina i nagib mogu se jednostavno izmjeriti i ocijeniti pomoću sustava temeljenih na GIS-u. Iako se orijentacija može jednostavno mjeriti, istraživanja su predložila različite pristupe njezinom bodovanju. Razlog za ovu raznolikost je u tomu što istraživanja određuju orijentaciju vizualno, a kružna struktura orijentacije otežava ocjenjivanje. Također, ocjena orijentacije razlikuje se ovisno o polutci i konceptu istraživanja. Stoga je zahtjev za objektivnom i lako primjenjivom metodom mjerenja i ocjenjivanja orijentacije temeljenom na GIS-u moguć. U ovom istraživanju odabrano je Šumsko poduzeće Maçka, koje se nalazi u provinciji Trabzon u Turskoj, te je dobivena karta orijentacija u regiji. Zatim je iz regije odabrano 30 šumskih cesta i 30 klizišta. Šumske ceste i klizišta ocjenjivani su prema izgledu, vizualno. Vizualne procjene ocjenjivane su prema istraživanjima u literaturi. Uostalom, prema predloženoj metodi određene su i ocjene orijentacije šumskih prometnica i klizišta. Ova metoda predlaže ocjenjivanje orijentacije pomoću piksela i kružnog usrednjavanja. Rezultati su uspoređeni i pokazali su da su studije ocjenjivanja orijentacije u literaturi subjektivne te da međusobno proturječe na mnogo načina. Rezultati su također pokazali da je predložena metoda točna, objektivna i učinkovita u mjerenju i ocjenjivanju orijentacije. Također, predložena metoda pruža virtualni pristup umjesto vizualnog. Konačno, predložena metoda dijeli se kao ArcMap Toolbox otvorenog koda koji se isporučuje krajnjem korisniku. Keywords: šumska cesta, klizište, orijentacija, ocjena orijentacije, analiza orijentacije |
autori: Taha Yasin Hatay Zübeyir Özcan Selçuk Gümüş | |
PREGLEDNI ČLANCI | ||
Vladimir Stojanović, Damir Demonja, Sanja Tišma, Maja Mijatov Ladičorbić, Aleksandra Dragin | https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.5 |
477 |
Doprinos interpretacije okoliša u zaštiti prirode: primjer zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj | ![]() ![]() |
|
Sažetak Interpretacija prirodnih vrijednosti i upravljanje posjetiteljima u zaštićenim područjima međusobno su povezani na više načina i predstavljaju važnu kariku u aktivnostima zaštite prirode. Ovaj rad ispituje osnovne elemente interpretacije i upravljanja posjetiteljima u odabranim zaštićenim područjima Republike Hrvatske. Zaštićena područja jedan su od glavnih elemenata turističke slike Hrvatske sa značajnim ekonomskim učincima u generiranju broja posjetitelja. Međutim, to može doprinijeti degradaciji prirodnih vrijednosti ili pomoći u zaštiti prirode. Zbog takvih izazova neophodno je bolje razumjeti važnost centara za posjetitelje, turističkih tura i načina na koji se etički kodeksi primjenjuju u zaštićenim područjima. U ovome radu istražuje se zastupljenost tehnika i alata interpretacije okoliša u sedam zaštićenih područja Republike Hrvatske pomoću podataka koji su pribavljeni uglavnom anketnim istraživanjem. Osnovni rezultati pokazuju da je Hrvatska ostvarila napredak u prethodnom razdoblju u području interpretacije prirodnih i kulturnih vrijednosti na teritoriju svojih zaštićenih područja. Taj napredak nije samo zabilježen u regijama gdje turizam ima masovni karakter i gdje su posjete značajne, već je ostvaren i u udaljenim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Takav pristup u razvoju zaštićenih područja pokazuje da ona nisu samo masovne turističke destinacije, već i mjesta za složenije razumijevanje koncepta zaštite prirode i održivog razvoja povezanog s korištenjem njezinih potencijala. Keywords: zaštita prirode, interpretacija, upravljanje posjetiteljima, zaštićena područja, održivost, turizam, Hrvatska |
autori: Vladimir Stojanović Damir Demonja Sanja Tišma Maja Mijatov Ladičorbić Aleksandra Dragin | |
Damir Barčić, Matija Lukinić, Stjepan Posavec | https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.6 |
489 |
Analiza protupožarnih mjera i troškova u zaštiti šuma na području krša Republike Hrvatske | ![]() ![]() |
|
Sažetak U radu su analizirane mjere potrebne za protupožarnu zaštitu i s njima povezani troškovi koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i poslije požara. Razvidno je da se troškovi povećaju u uvjetima učestalih požara. Stoga je nužno intenzivirati preventivne mjere i radove koji mogu smanjiti rizik od nastanka požara otvorenog prostora i utjecati na smanjenje površine zahvaćene požarom. U radu su navedene preventivne mjere koje bi se trebale provesti svake požarne sezone radi učinkovitosti sustava protupožarnih aktivnosti. Naime, njihova učinkovitost izravno može utjecati na smanjenje ukupnih troškova prilikom gašenja požara jer je potrebna manja potrošnja i korištenje resursa u vatrogastvu. Troškovi su visoki kada se uzima u obzir vatrogasna intervencija zemaljskih snaga koja se povećava sudjelovanjem protupožarnih zrakoplova. Ključno razdoblje u kojem preventivne mjere trebaju biti uspješno provedene je tijekom požarne sezone od 1. lipnja do 30. rujna. Također, svako ulaganje u preventivne mjere u šumarstvu smanjuje troškove sanacije požarišta te obnove šuma i šumskih zemljišta. Keywords: preventivne mjere, požari, suzbijanje, štete, zaštita |
autori: Damir Barčić ŠL Matija Lukinić Stjepan Posavec ŠL | |