|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 1-2/2024 3-4/2024 5-6/2024 7-8/2024 9-10/2024 11-12/2024 + 2025 new HR EN |
9-10/2024 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD-a | 429 | |
| Šumarski osvrt na ovogodišnju požarnu sezonu |  
|
|
| Riječ uredništva Završila je još jedna požarna sezona u Republici Hrvatskoj. Obilježili su je brojni požari i velika opožarena površina. Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 u razdoblju od 1. lipnja do 10. rujna 2024. zabilježeno je ukupno 2.420 požara otvorenog prostora što je povećanje od 40 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukupno je opožareno 14.689 ha što je povećanje od čak 534 % u odnosu na 2023. godinu. Prema podacima Hrvatskih šuma, samo na području Uprave šuma Podružnica Split zabilježeno je 76 šumskih požara s ukupnom opožarenom površinom šuma i šumskih zemljišta od 10.749 ha i procijenjenom materijalnom štetom većom od 120 milijuna eura. Dugoročna statistika Hrvatske vatrogasne zajednice pokazuje kako više od 90 % požara obilježava zapuštene površine neutvrđenog vlasništva i privatnih vlasnika. To nakon požara potvrđuju i slike krajobraza s jasno uočljivom mrežom suhozidova oko takvih površina. Zato požare najčešće ne treba nazivati šumskim požarima već njihovim pravim imenom – požarima zapuštenih privatnih površina. Iz toga proizilazi kako bi najučinkovitija mjera požarne prevencije bilo rješavanje problema vlasništva i održavanja privatnih površina. Kad je riječ o obnovi šuma nakon šumskog požara, one se obavljaju pionirskim vrstama drveća. Dugogodišnja istraživanja progresivnog sukcesijskog razvoja sredozemnih šuma pokazala su da su najbolje vrste za tu namjenu alepski bor u eu- i stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni i crni bor u sub-, epi- i hemimediteranskoj vegetacijskoj zoni. To su domaće, brzorastuće i vitalne pionirske vrste drveća koje relativno brzo obave biološku pripremu staništa za pridolazak vrsta drveća iz klimatogene šumske zajednice. Uporaba drugih crnogoričnih vrsta drveća kao što su primorski bor, pinija, čempres i cedrovi je usko je ograničena obilježjima staništa. Osim toga, primorski bor i cedrovi nisu domaće vrste drveća. Bjelogorične vrste drveća mogu se upotrebljavati u iznimnim slučajevima. Hrastovi, rašeljka, koprivić i makljen nisu pogodne vrste za obnovu šuma nakon požara. Crni jasen, bijeli grab i crni grab mogu se uporabiti samo u kombinaciji s borovima na područjima gdje ima dubljeg tla te nema mraza niti neposredne izloženosti vjetru i suncu. Provedba propisanih šumskouzgojnih radova (pošumljavanje, obnova šuma, njega šuma, čuvanje šuma, zaštita šuma, izgradnja protupožarnih prosjeka) prema programima gospodarenja za gospodarske jedinice pridonijet će sanaciji degradiranog šumskog zemljišta nakon šumskog požara, omogućiti progresiju šumske vegetacije i spriječiti nove erozijske procese. Brst i paša ne mogu biti preventivne protupožarne mjere u šumama. Stoka onemogućuje progresivnu silvidinamiku jer oštećuje i deformira pomladak, a time i obnovu šuma. Stoka posebice preferira vrste drveća iz klimatskozonskih šumskih zajednica. Uništavanjem pomlatka stoka onemogućuje obnovu upravo hrastove klimatskozonske šumske zajednice i zatire dugogodišnji progresivni proces. Zbog toga su šuma i stoka nespojivi pojmovi koji se ne mogu uzeti u obzir prilikom ozbiljnih razmatranja o obnovi šuma i njihovom progresivnom razvoju. Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD-a | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Marko Vuković, Tomislav Jemrić | https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.1 |
431 |
| Wild pear (Pyrus pyraster (L.) Burgsd.) fruit and seed morphology depending on fruit size |
|
|
| Summary The current study aims to evaluate the effects of fruit size of wild pear (Pyrus pyraster (L.) Burgsd.) on morphological fruit and seed traits. Wild pear fruit was collected from 10 trees in the area of Žumberačko gorje in the fall of 2022. The fruit was randomly collected from the ground and divided into three groups according to their weight (small (<10 g), medium (10 – 15 g) and large (>15 g)). Fruit size had a significant effect on the following morphological traits: fruit weight, fruit length, fruit width, the number of filled seeds, the weight of fresh seeds per fruit, the weight of 1 fresh seed and the weight of air-died seed, while no significant difference was found for fruit shape index, the number of empty seeds, the weight of 1 air dried seed and the share of seed dry matter. For all the aforementioned traits where the difference was significant, large fruit had significantly highest values, while in most cases (with the exception of the weight of 1 fresh seed), medium fruit had significantly higher values than small fruit. Comparing the correlation coefficients between different fruit size groups, it is evident that higher fruit size traits had a significant effect on the number of filled seeds in medium and large wild pear fruit only. In addition, it is visible that fruit weight and width, and not fruit length, had of the largest impact on the number of filled seeds. The principal component analysis revealed 3 significant principal components with eigenvalues greater than 1, which explained 75.88% of the total variability. It was shown that large fruit distinguish themselves from small and partly between medium by F1 axis. F1 was mainly influenced by fruit weight, fruit length, fruit width, the number of filled seeds, the weight of fresh seeds per fruit and the weight of air-dried seed per fruit. Based on the results obtained from this study, it can be concluded that for nursery production of wild pear seedlings bigger fruit should be used due to the higher number of filled seeds. Keywords: Pyrus pyraster, fruit, seed, morphology, multivariate analysis, nursery |
autori: Damir Drvodelić ŠL Milan Oršanić ŠL Marko Vuković Tomislav Jemrić | |
| Mirzeta Memišević Hodžić, Azra Čabaravdić, Dalibor Ballian | https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.2 |
441 |
| Fenotipska varijacija svojstava listova u prirodnim populacijama Quercus petraea ((Matt.) Liebl.) u Bosni i Hercegovini |
|
|
| Sažetak Hrast kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Lieblein) jedna je od ekonomski i ekološki vrlo važnih vrsta šumskog drveća i javlja se u oko 15% svih šuma u Bosni i Hercegovini. Prirodne populacije hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini predstavljaju specifične zajednice koje se razlikuju od jedinki iz svog optimuma u zapadnoj, južnoj i istočnoj Europi, te predstavljaju genetičke specifikume bitne za očuvanje biološe raznolikosti hrasta kitnjaka u Europi. Istraživanjem morfoloških svojstava listova željelo se utvrdi stupanj unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti hrasta kitnjaka na području Bosne i Hercegovine, te veze između variranja populacija u fenotipskim svojstvima i geoklimatskih čimbenika. Rezultati istraživanja bit će iskorišteni prilikom odabira mjera za očuvanje ove vrste šumskog drveća. Analizirano je 13 svojstava listova hrasta kitnjaka, sakupljenih sa 237 stabala iz 24 prirodne populacije. Rezultati su pokazali da su koeficijenti varijacije za sva mjerena svojstava u rasponu od 13.3% za duljinu plojke, do 26.5% za duljinu peteljke. Analiza varijance (ANOVA) otkrila je postojanje fenotipskih varijacija unutar i među populacijama. Varijacija unutar populacija bila je prosječno 28.44% i veća nego između populacija (prosječno 16.2%). Klaster analiza pokazala je razdvajanje populacija u dva glavna klastera, gdje su jednom klasteru pripale populacije Jajce Komotin i Fojnica, a drugom klasteru sve ostale populacije. Većina analiziranih svojstava lista (osim duljine peteljke, omjera širine i duljine lista i broja režnjeva) bila je u korelaciji sa geografskom širinom, srednjom temperaturom kvartala s najviše padalina i količinom padalina u najtoplijem kvartalu. Ovi rezultati mogu biti korišteni za očuvanje raznolikosti i upravljanje resursima hrasta kitnjaka u budućnosti. Keywords: Quercus petraea, populacija, varijacija, listovi, morfološka svojstva |
autori: Mirzeta Memišević Hodžić Azra Čabaravdić Dalibor Ballian | |
| Alican Çivg˘a, Serkan Gülsoy, Özdemir Şentürk | https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.3 |
453 |
| Modelling of potential distribution of some non-wood forest products – Modeliranje potencijalne distribucije nekih sporednih šumskih proizvod |
|
|
| Sažetak Sporedni šumski proizvodi postali su sve važniji u mnogim područjima kao što su medicina, farmacija, industrija, hrana, kozmetika i parfemska industrija, a danas se naveliko koriste. Na temelju toga izrađeni su distribucijski modeli tri različita sporedna šumska proizvoda koji su važni u regiji Fethiye-Babadag te su dobivene karte potencijalne rasprostranjenosti. Babadag je jedno od 9 najznačajnijih područja u Turskoj. Za modeliranje u istraživanju korištena je MaxEnt metoda. Generirano je 15 topografskih varijabli za korištenje u modeliranju. Klimatski podaci korišteni u modeliranju također su dobiveni iz baze podataka CHELSA. Kao rezultat procesa modeliranja za vrstu, vrijednost AUC modela dobivena za vrstu Arbutus andrachne L. bila je 0,954, za vrstu Origanum onites L. 0,822, a za vrstu Pistacia terebinthus L. 0,806. Uočeno je da su modeli valjani za sve tri vrste, na temelju dobivenih AUC vrijednosti. Za svaku vrstu prema ovim modelima dobivene su karte potencijalne rasprostranjenosti. Smatra se da ove karte mogu imati učinkovitu i praktičnu ulogu u planiranju studija za svaku vrstu. Keywords: bioklimatske varijable, MaxEnt, sporedni šumski proizvodi, modeliranje distribucije vrsta |
autori: Alican Çivg˘a Serkan Gülsoy Özdemir Şentürk | |
| Taha Yasin Hatay, Zübeyir Özcan, Selçuk Gümüş | https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.4 |
465 |
| A study on measuring an objective aspect score for analysis in forestry: example of forest roads and landslide areas |
|
|
| Summary In forestry, measurements are made to understand the state of natural ecosystems and their changes. The studies have reported that geographical features such as elevation, slope and aspect affect the ecosystem dramatically and that it is crucial to measure them accurately. Also, in forestry analysis and risk assessments, these features are required to be scored objectively and accurately. Elevation and slope can be easily measured and scored using GISbased systems. Although the aspect can be measured simply, the studies suggested diverse approaches on scoring it. The reason for this diversity is essentially that the studies determine the aspect visually and that the circular structure of the aspect makes the scoring difficult. Also, the score of the aspect value differs according to the study hemisphere and concept. Therefore, the requirement of an objective and easily applicable GIS-based measurement and scoring method of the aspect is genuine. In the study, Maçka Forestry Enterprise, which is located in the Trabzon province of Türkiye, was chosen and the aspect map of the region was obtained. Then, 30 forest roads and 30 landslide areas were selected from the region. The forest roads and landslide areas were evaluated according to their aspect, visually. These visual assessments were scored according to the studies in the literature. After all, the aspect scores of the forest roads and landslide areas were also determined according to the proposed method. This method suggests scoring the aspect in a pixel-wise manner and circular averaging. The results were compared and have shown that the aspect scoring studies in the literature are subjective and contradict each other in many ways. The results also showed that the proposed method is accurate, objective, and effective in measuring and scoring the aspect. Also, the proposed method provides a virtual approach rather than a visual one. Finally, the proposed method is shared as an open-source ArcMap Toolbox to be delivered to the end-user. Keywords: forest road, landslide, aspect, aspect score, aspect analysis |
autori: Taha Yasin Hatay Zübeyir Özcan Selçuk Gümüş | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Vladimir Stojanović, Damir Demonja, Sanja Tišma, Maja Mijatov Ladičorbić, Aleksandra Dragin | https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.5 |
477 |
| The contribution of environmental interpretation in nature protection: the case of protected areas in the Republic of Croatia |
|
|
| Summary The interpretation of natural values and the management of visitors in protected areas are related in multiple ways and are an important link in nature protection activities. This paper examines the basic elements of the interpretation and management of visitors in the selected protected areas of the Republic of Croatia. Protected areas are one of the main attributes of the tourist image of Croatia, with significant economic effects in the generated traffic of visitors. However, this can also contribute to the degradation of natural values or, on the other hand, can help protect nature. Due to such challenges, it is necessary to better understand the importance of visitor centres, tourist tours and the way in which codes of ethics are applied in protected areas. In this paper the representation of environmental interpretation techniques and tools in seven protected areas in Croatia were investigated, using information that was obtained mainly through survey research. The basic results indicate that Croatia has made progress in the previous period in the field of interpretation of natural and cultural values in its protected areas. Such progress is not only related to regions where tourism has a mass character and where visits are significant, but has also been made in remote continental parts of the country. Such an approach in the development of protected areas also indicates that these areas are not only massive tourist destinations, but also places for a more complex understanding of the concept of nature protection and sustainable development associated with the use of its potentials. Keywords: nature protection, interpretation, visitor management, protected areas, sustainability, tourism, Croatia |
autori: Vladimir Stojanović Damir Demonja Sanja Tišma Maja Mijatov Ladičorbić Aleksandra Dragin | |
| Damir Barčić, Matija Lukinić, Stjepan Posavec | https://doi.org/10.31298/sl.148.9-10.6 |
489 |
| Analiza protupožarnih mjera i troškova u zaštiti šuma na području krša Republike Hrvatske |
|
|
| Sažetak U radu su analizirane mjere potrebne za protupožarnu zaštitu i s njima povezani troškovi koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i poslije požara. Razvidno je da se troškovi povećaju u uvjetima učestalih požara. Stoga je nužno intenzivirati preventivne mjere i radove koji mogu smanjiti rizik od nastanka požara otvorenog prostora i utjecati na smanjenje površine zahvaćene požarom. U radu su navedene preventivne mjere koje bi se trebale provesti svake požarne sezone radi učinkovitosti sustava protupožarnih aktivnosti. Naime, njihova učinkovitost izravno može utjecati na smanjenje ukupnih troškova prilikom gašenja požara jer je potrebna manja potrošnja i korištenje resursa u vatrogastvu. Troškovi su visoki kada se uzima u obzir vatrogasna intervencija zemaljskih snaga koja se povećava sudjelovanjem protupožarnih zrakoplova. Ključno razdoblje u kojem preventivne mjere trebaju biti uspješno provedene je tijekom požarne sezone od 1. lipnja do 30. rujna. Također, svako ulaganje u preventivne mjere u šumarstvu smanjuje troškove sanacije požarišta te obnove šuma i šumskih zemljišta. Keywords: preventivne mjere, požari, suzbijanje, štete, zaštita |
autori: Damir Barčić ŠL Matija Lukinić Stjepan Posavec ŠL | |