+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
+ 2023
1-2/2024
3-4/2024
5-6/2024
7-8/2024
9-10/2024
11-12/2024
new


HR  EN   

7-8/2024

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo HŠD-a   325
Godišnjica nezapamćenoga olujnog nevremena u Republici Hrvatskoj      
Sažetak
U prošlogodišnjem uvodnom slovu Šumarskog lista broj 7-8 osvrnuli smo se na posljedice olujnog nevremena koje je 19. srpnja 2023. zadesilo široko kontinentalno područje Republike Hrvatske. Tadašnje procjene šteta u šumi bile su oko 1,5 milijuna m3 drvnog volumena. Godinu dana kasnije, novi podaci prema izvoru iz Hrvatskih šuma d.o.o. kazuju da su dosadašnje štete u državnim šumama oko 4 milijuna m3. Najveću štetu pretrpjela je Uprava šuma Podružnica Vinkovci s 2,7 milijuna m3, što čini dvije trećine ukupne štete. Značajne štete nastale su i na području UŠP Nova Gradiška s 450 tisuća m3, UŠP Bjelovar s 260 tisuća m3, UŠP Zagreb s 250 tisuća m3 i UŠP Požega s 210 tisuća m3. Osim kontinentalnih podružnica UŠP Osijek i Koprivnica, manjim štetama bile su zahvaćene i krške podružnice Buzet, Senj i Gospić. Najviše su stradale šume najvrijednije hrvatske vrste drveća, hrasta lužnjaka, u količini od 1,9 milijuna m3. Procijenjena financijska šteta iznosi oko 163 milijuna eura. Izvanredna situacija zahtijevala je i poduzimanje izvanrednih mjera te je stoga Vlada Republike Hrvatske 31. kolovoza 2023. donijela Uredbu o dopuni Zakona o šumama kojom ministar može u slučaju pojave prirodne nepogode, donijeti naredbu kojom se zabranjuje provođenje pojedinih radova gospodarenja šumama određenih šumskogospodarskim planovima, u skladu s načelima održivog gospodarenja šumama. Temeljem te Uredbe donesena je Naredba Ministarstva poljoprivrede kojom se zabranjuje provedba rada pridobivanja drvnih šumskih proizvoda propisanog šumskogospodarskim planom, i to izvršenje propisa etata glavnog i prethodnog prihoda, do kraja važenja šumskogospodarskog plana u 14 gospodarskih jedinica državnih šuma. Trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. angažiralo je kapacitete vlastitih djelatnika i strojeva kao i vanjskih izvoditelja na hitnoj sanaciji nastale štete. Do kraja 2023. godine sanirano je skoro 20 % stradalih sastojina, a ukupna sanacija očekuje se do kraja 2024. godine. Glavni budući problemi velikog nevremena su pitanje obnove šuma i zaštita tla od zakorovljenja na tako velikoj površini, ali i plasman trenutnih ogromnih zaliha drvnih sortimenata uslijed zasićenosti tržišta i krize na vanjskim tržištima. Upitno je koliko će u budućnosti biti sjemena potrebnog za prirodnu obnovu, ali i za proizvodnju sadnica u rasadnicima. Upitna su i potrebna radna snaga i sredstava za sve potrebne radove uzgoja i zaštite stradalih sastojina. Na kraju, uslijed promijenjene klime i sve češćih ekstremnih vremenskih nepogoda nije isključeno da će nastati nove velike štete na preostalim oštećenim i neoštećenim šumama. Šume od kojih se očekuje da pomognu u smanjenju utjecaja klimatskih promjena i same su žrtva tih promjena. Mogu li šumarska znanost i struka, ali i država i društvo, svojim djelovanjem više pomoći šumama da one pomognu nama?
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo HŠD-a
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Hrvoje Mataković, Karlo Beljan, Stjepan Posavec  
https://doi.org/10.31298/sl.148.7-8.1
327
Percepcija uzroka i posljedica šumskih požara u Republici Hrvatskoj      
 
Mara Marić, Domagoj Ivan Žeravica, Ivana Paladin Soče, Ivana Vitasović-Kosić  
https://doi.org/10.31298/sl.148.7-8.2
341
New potentially invasive species in the flora of Croatia      
 
Vladan Popović, Aleksandar Vemić, Ljubinko Rakonjac, Sanja Jovanović, Sabahudin Hadrović, Aleksandar Lučić  
https://doi.org/10.31298/sl.148.7-8.3
353
The use of morphological traits of European beech (Fagus sylvatica L.) seedlings for selection of reproductive material from the provenances likely affected by climate change      
 
Saliha Unver, Ebru Bilici  
https://doi.org/10.31298/sl.148.7-8.4
363
A comparison of the risk analyses for harvesting activities under different conditions      
 
Ahmet Acarer  
https://doi.org/10.31298/sl.148.7-8.5
375
Will cinereous vulture (Aegypius monachus L.) become extinct in the forests of Türkiye in the future?      
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Damir Ugarković, Mateja Džeko, Ivica Tikvić, Ivan Blažević  
https://doi.org/10.31298/sl.148.7-8.6
389
Usporedba metoda izračuna potencijalne evapotranspiracije u različitim klimatskim tipovima i vegetacijskim pojasevima