|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 1-2/2024 3-4/2024 5-6/2024 7-8/2024 9-10/2024 11-12/2024 new HR EN |
5-6/2024 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD-a | 217 | |
| Znanstveni i stručni karakter Šumarskog lista |  
|
|
| Sažetak Prilikom reorganizacije Jugoslavenskoga šumarskog udruženja, na konstituirajućoj skupštini Hrvatskoga šu-marskog društva održanoj u Zagrebu 17. ožujka 1940., između nekoliko prijedloga akcijskog odbora HŠD jedan je glasio: „Upravni odbor je dužan brinuti se da List donosi što više članaka iz dnevne šumarske prakse i da List što više približi dnevnim događajima i stvarnim potrebama šumara i šumarske službe na terenu.“ (Šumarski list broj 3-4/1940) Urednik Šumarskog lista dr. sc. Milan Androić u izvještaju o časopisu na 76. redovitoj Skupštini Šumarskog dru-štva Hrvatske 13. veljače 1955. se osvrnuo na poteškoće u odabiru članaka: “…Nije dakle teško razumjeti što naš list uzima često takav visoko naučni karakter. U pomanjkanju materijala sa terena štampamo članke naših drugova sa fakulteta, kojima je zapravo i dužnost da pišu. Što je zbog toga više puta list obilan tim člancima, ne bismo to mogli uzeti za zlo. Ti članci su po sadržaju stručni i ne bi se moglo reći da su oni uvijek bez praktične vrijednosti. Smatramo, da naši ljudi nauke zahvaćaju probleme koji i te kako tište praksu. Ne bi se dakle moglo predbaciti Šumarskom listu da je visoko naučan, jer ako bi takav i bio, to može samo da mu podigne ugled kod nas i u svijetu…U listu treba da se nauka i praksa nadopunjuju, jer bi to bilo na obostranu korist. Nažalost mi nismo naišli na odaziv stručnjaka iz prakse za suradnju u listu. Moguće će 1955. god. u tome biti preokret, a to bi sigurno bila velika želja budućeg urednika.“ (Šumarski list broj 3-4/1955) Na 17. sjednici Upravnog odbora Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske održanoj 11. studenoga 1975. u Zagrebu izvješteno je o održanom sastanku užeg i terenskog Redakcijskog odbora Šu-marskog lista. Pod iznesenim konstatacijama i prijedlozima na sastanku navedeno je i sljedeće: „1. Šumarski list ne objavljuje u dovoljnoj mjeri događaje i promjene organizacijske i stručne prirode, koji su se zbivali i zbivaju u šumarstvu i drvnoj industriji od 1945. g. na ovamo. Sadašnja tematika i fizionomija lista ne zadovoljava stru-čnjake terenske operative., 2. Kroz selekciju pristiglih članaka i usmjerenije pisanje, Šumarski list mora biti prikladniji, korisniji i atraktivniji po svojem sadržaju i više usmjeren potrebama terena., 3. Aktualne znanstve-ne članke i dalje objavljivati, ali u sažetom i prihvatljivijem obliku i kratkim uputstvima autora na koji način i kako da stručnjaci na terenu pristupe primjeni ovako objavljenih znanstvenih zaključaka., 4. Članci iz povijesti našega šumarstva i drv. industrije trebaju biti bogatije zastupani na stranicama Šumarskog lista…“ (Šumarski list 11-12/1975) Tehnički urednik Šumarskog lista Oskar Piškorić, dipl. ing. šum., u izvješću o Šumarskom listu na 90. redovitoj Skupštini Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske održanoj 27. veljače 1985. u Za-grebu završno je naveo: „Na kraju je podvukao, da još uvijek malo priloga – članaka dobivamo sa terena. Nagla-šava da su u ranijim razdobljima (prije 50 i više godina) glavni suradnici Šumarskog lista bili stručni ljudi sa terena iz prakse.“ (Šumarski list 5-6/1985) Glavni urednik Šumarskog lista prof. dr. sc. Boris Hrašovec na 1. sjednici Upravnog odbora HŠD 20. veljače 2015. u Zagrebu konstatira sljedeće: „Glede znanstvenog vrednovanja Šumarskog lista on danas ima visoki fak-tor indeksiranosti. Upitno je da li i koliko on još može rasti zbog karaktera lista koji nije samo znanstveni, već i stručni i staleški časopis s formom koja je kroz dugu povijest utemeljena. Danas ako želite visoki faktor inde-ksiranosti časopis mora imati isključivo znanstveni karakter s člancima većinom objavljenim na engleskom jeziku. No ipak, raduje da sve više referentnih časopisa prati Šumarski list i mnoge svjetski poznate knjižnice uvrštavaju ga u svoj fundus…“ (Šumarski list 1-2/2015) Na 3. sjednici Upravnog odbora HŠD-a 17. listopada 2015. u Krasnu glavni urednik Šumarskog lista prof. dr. sc. Josip Margaletić u svom izvještaju iznio je: „Činjenica je da preko 70 % znanstvenih radova objavljenih u Šu-marskom listu dolazi iz okruženja, tj. iz susjednih država, pa se s pravom možemo pitati što je s našim znan-stvenicima, no to je današnja realnost.“ Na to se nadovezuje i sljedeća zabilježba: „Mr. sc. Josip Dundović izrazio je potrebu poticanja naših kolega s terena za objavljivanjem stručnih radova, čiji nedostatak je evidentan. Pre-dložio je da se i danas s ove sjednice uputi poziv kolegama s terena za većim angažmanom u tom smislu.“ (Šu-marski list 11-12/2015) Pročitavši sve prethodno navedeno i prikupljeno iz razdoblja od 1940. do 2015. godine izgleda da je kritičan odnos prema sadržaju i nedostatku stručnih članaka autora iz prakse u Šumarskom listu jedna konstanta. Toga su uvijek bili svjesni urednici časopisa, ali i šumari koji su pomnije čitali Šumarski list. Postoje i oni koji sami kažu da ne čitaju Šumarski list jer se u njemu nema što pročitati, a u posljednje vrijeme zamjeraju i nedostatak domaćih autora. Može li se po tom pitanju nešto promijeniti? Čim se o nečemu piše i priča znači da se to i prati. Konstruktivna kritika je korisna i može voditi poboljšanju, ali za objektivne kritike potrebno je sveobuhvatno sagledavanje uvjeta i prilika za stvaranje časopisa koji se kroz vrijeme mijenjao i prilagođavao baš u cilju ops-tanka. Usprkos svemu Šumarski list od svoga prvog broja objavljenog 1. siječnja 1877. neprekidno izlazi pa i u kriznim i ratnim vremenima. To ga je svrstalo u najstariji hrvatski znanstveni časopis s neprekinutim izlaženjem, a u svjetskim razmjerima je na diobi 5. i 6. mjesta. Za manje od dvije godine krenut će izdavanje 150. volumena lista. Sve to govori o opstojnosti strukovnog glasila unatoč svim izazovima kroz koje je prolazilo. Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD-a | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Igor Poljak, Zlatko Šatović, Antonio Vidaković, Katarina Tumpa, Marilena Idžojtić | https://doi.org/10.31298/sl.148.5-6.1 |
219 |
| Population variability of rosemary willow (Salix eleagnos Scop.) based on leaf morphometry: evidence of small and large-leaf morphotypes |
|
|
| Ivan Perković, David Počekal, Vibor Roje, Darko Bakšić, Nikola Pernar | https://doi.org/10.31298/sl.148.5-6.2 |
237 |
| Utjecaj matičnog supstrata na značajke kalkokambisola na području NP Plitvička jezera |
|
|
| Mirzeta Memišević Hodžić, Dalibor Ballian | https://doi.org/10.31298/sl.148.5-6.3 |
249 |
| Fenološka svojstva listanja i zadržavanja listova crnih topola (Populus nigra L.) u klonskom arhivu u Žepču |
|
|
| Ahmet Acarer | https://doi.org/10.31298/sl.148.5-6.4 |
261 |
| Brown bear (Ursus Arctos L.) distribution model in Europe: Current situation and the potential role of climate change |
|
|
| Mevlüt Zenbilci, Serkan Özdemir, Alican Çivg˘a, Yasin Ünal, Idris Og˘urlu | https://doi.org/10.31298/sl.148.5-6.5 |
273 |
| Habitat suitability modeling of wild goat (Capra aegagrus Erxleben, 1777) in different periods |
|
|
| Gizem Misirliog˘lu, Selçuk Gümüş | https://doi.org/10.31298/sl.148.5-6.6 |
285 |
| Time-dependent change of natural vegetation on forest road fill slopes and its effects on erosion decrease |
|
|