|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 1-2/2024 3-4/2024 5-6/2024 7-8/2024 9-10/2024 11-12/2024 + 2025 new HR EN |
3-4/2024 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD | 117 | |
| Što Hrvatsko šumarsko društvo očekuje od budućih nositelja vlasti? |  
|
|
| Riječ uredništva Budući da se u travnju ove godine održavaju parlamentarni izbori, želimo javno priopćiti što Hrvatsko šumarsko društvo kao strukovna i staleška udruga očekuje od budućih nositelja vlasti u Republici Hrvatskoj, s ciljem daljeg unapređenja potrajnog gospodarenja šumama i razvoja šumarskog i drvnotehnološkog sektora. 1. Vraćanje termina šumarstvo u naziv resornog ministarstva Prošlo je više od desetljeća (od početka 2012. godine) kako je imenica šumarstvo nestala iz naziva resornog ministarstva. Šumarska struka stalno je na to upozoravala, a službeno je više puta zatražila povratak termina šumarstvo u naziv ministarstva. To nije samo pitanje simbolike, nego i pokazatelj koliko država cijeni šumarsku struku koja brine za gotovo polovicu kopnene površine Hrvatske na kojoj se nalaze šume i šumska zemljišta. Šumarstvo u Hrvatskoj organizirano djeluje gotovo 260 godina. Kroz čitavo to vrijeme stvaralo je i čuvalo prirodne šume i omogućilo generacijama stanovništva zaposlenje, opskrbu drvnim i nedrvnim proizvodima, korištenje šumskih zemljišta za život i opstanak u svim dijelovima države, omogućilo razvoj šumarskog poduzetništva i drvne industrije u ruralnim područjima, financiranje brojnih infrastrukturnih projekata lokalnih zajednica kroz tzv. šumsku rentu, školovanje učenika i studenata te razvoj turizma, uz brojne druge općekorisne funkcije šuma i usluge šumskih ekosustava, kao što su očuvanje prirodne biološke raznolikosti, pročišćavanje vode i reguliranje njenog otjecanja, zaštita od erozije i bujica, pohranjivanje ugljika iz atmosfere u drvnoj biomasi i dr. 2. Uspostavu tržišnih odnosa u prodaji drvnih proizvoda državnih šuma i poboljšanje statusa šumarskih stručnjaka Trenutno uspostavljeni sustav prodaje drvnih proizvoda iz državnih šuma temeljem višegodišnjih ugovora o dodijeljenim količinama uz fiksnu cijenu već godinama donosi manji prihod Hrvatskim šumama d.o.o., tvrtki koja gospodari državnim šumama i šumskim zemljištima, zbog netržišnih cijena, dok istodobno povećava dobit privatnoj drvnoj industriji koja je dobrim dijelom u stranom vlasništvu i u kojoj radnici rade za niske plaće. Zbog toga je potrebno uspostaviti tržišni sustav prodaje drvnih proizvoda s licitacijama kakav postoji u gotovo svim zemljama EU, pa i u zemljama u okruženju, makar postojali ugovori za količine sirovine. Time bi se omogućilo povećanje plaća svim zaposlenicima u Hrvatskim šumama d.o.o., povećala bi se privlačnost za rad u šumarstvu te bi se potaknuli razvoj ruralnih područja i zadržavanje ruralnog stanovništva. Drvnoj industriji treba pomoći drugim gospodarskim mjerama jer se do sada pokazalo da samo jeftina sirovina nije rezultirala njezinim napretkom. Hrvatski šumarski stručnjaci koji unatoč brojnim problemima i izazovima u gospodarenju šumama kao što su nevremena, bolesti, štetnici i požari, uspijevaju stabilno i pozitivno poslovati, te proizvode vrhunske proizvode za kojima je ogromna potražnja na domaćem i međunarodnom tržištu, moraju biti bolje plaćeni, jer bi se njihovi proizvodi mogli prodavati po znatno većim cijenama od sadašnjih i jer se bave jednim od najtežih poslova, za koje je sve teže pridobiti mlade stručnjake i kvalitetne radnike koji su garancija buduće potrajnosti gospodarenja šumama u Hrvatskoj. 3. Strateško i zakonsko jačanje sektora šumarstva, lovstva i drvne industrije Uprava za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, kao sastavni dio resornog ministarstva, vrh je piramide koja bi uz pomoć svih bitnih šumarskih institucija u Hrvatskoj trebala promišljati i strateški oblikovati budućnost šumarstva i pratećih djelatnosti. Zbog sve većeg proširivanja zakonskih i drugih okvira koji se nameću navedenim djelatnostima, kako zbog brojnih izvanrednih okolnosti kao što su klimatske promjene, vremenske nepogode, požari, bolesti i štetnici, tako i zbog sve većih zahtjeva po pitanju zaštite starih šuma, zaštite ugroženih vrsta i šumskih ekosustava, potrebno je u izradi zakonskih, podzakonskih, projektnih i strateških dokumenata u RH i EU koristiti najbolja znanja i ideje kako bi se ti sektori održivo razvijali u korist čitavog društva u Hrvatskoj, po uzoru na najrazvijenije zemlje EU. 4. Vraćanje naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) na nekadašnju vrijednost i ravnomjernu raspodjelu sredstava naknade OKFŠ za sve potrebe Naknada za općekorisne funkcije šuma, uvedena krajem 1990. godine, do danas je brojnim izmjenama Zakona o šumama gotovo izgubila svoju izvornu namjenu. Dobrim dijelom se ne koristi za gospodarenje šumama, nego za razminiranje i opremanje vatrogasne operative. Danas su šume sve više ugrožene invazivnim bolestima i štetnicima, ekstremnim vremenskim nepogodama, požarima i ostalim negativnim utjecajima klimatskih promjena. Doprinos zajednice, odnosno cijelog gospodarstva, u njihovoj zaštiti i saniranju šteta više je nego potreban. Vjerojatno je u tom kontekstu EU i donijela plan o sadnji 3 milijarde novih stabala. Umanjenje stope naknade OKFŠ-a i povećanje cenzusa na veličinu prihoda za koji se plaća OKFŠ stalno smanjuje iznos uplaćenih sredstava OKFŠ, a bitno ne rasterećuje poduzetnike. Budući da se u strategiji EU za šume navodi naknada za OKFŠ u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse u EU, smatramo da naknadu treba ponovno uvesti za sve tvrtke, formirati Fond za OKFŠ, javno objavljivati godišnja izvješća o korištenju sredstava naknade, a iznos stope naknade za OKFŠ izračunati s obzirom na stvarne potrebe i na temelju troškova u zadnjih 5 – 10 godina koji se odnose na ono za što je naknada namijenjena. Kao sličan primjer treba spomenuti Austrijski fond za šume koji je uveden prije nekoliko godina i koji je namijenjen za pomoć sektoru šumarstva prema potrebama. Isto tako očekujemo da se sektor šumarstva tretira najmanje jednako kao i drugi sektori poput poljoprivrede i vodoprivrede koji dobivaju poticaje i naknade. Dok se naknada za OKFŠ stalno smanjivala, naknada za obnovljive izvore energije se povećavala. Smatramo da se obnova šuma nakon požara mora u potpunosti financirati iz naknade za OKFŠ i time u potpunosti biti u skladu sa Zakonom o šumama koji to propisuje. 5. Zaustavljanje davanja u zakup šumskog zemljišta i kontrolu postojećeg stanja Prema podacima Ministarstva poljoprivrede RH oko 60.000 ha šumskog zemljišta dosada je dano u zakup za ispašu, dok se još 60.000 ha šumskog zemljišta planira dati u zakup. Napominjemo da zbog nekontroliranog kretanja životinja često dolazi do degradacije okolnih šuma, ali i do degradacije neobraslog šumskog zemljišta, do smanjenja prirodne biološke raznolikosti u šumama i na šumskom zemljištu, do smanjenog uroda šumskih plodova, do problema s prirodnom obnovom šuma i nemogućnosti kontroliranja domaćih životinja u šumama. Povijest pašarenja uči nas da je to neodrživo i nestručno s obzirom na namjenu šumskih zemljišta i ciljeve šumarstva, pogotovo zbog toga što postoje ogromne površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta iskoristive za tu namjenu. O svemu navedenom više se puta pisalo u uvodnicima Šumarskog lista jer su to teme koje zaokupljaju hrvatske šumare i koje bi trebalo promijeniti u korist cijelog šumarstva, hrvatskog gospodarstva i svih ljudi u Hrvatskoj. Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Kristijan Cokoski, Dejan Beuković, Miroslava Polovinski-Horvatović, Vladimir Maletić, Marko Vukadinović, Elizabeta Dimitrieska-Stojković, V. Enimiteva | https://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.1 |
121 |
| Razine žive (Hg) i arsena (As) u jetri divlje svinje (Sus scrofa) na jedanaest lovnih područja iz Republike Sjeverne Makedonije |
|
|
| Sažetak Monitori su nedavno definirani kao organizmi kod kojih se promjene poznatih karakteristika mogu mjeriti kako bi se procijenio opseg onečišćenja okoliša. Među brojnim vrstama divljači, divlja svinja kao svejed okarakterizirana je kao iznimno dobar biomonitor. Koncentracije jednog teškog metala (Hg) i jednog metaloida (As) izmjerene su pomoću atomskog apsorpcijskog spektrometra s hladnom parom i atomske apsorpcijske spektrofotometrije u tkivu jetre divljih svinja. Iz 11 lovnih područja koja pokrivaju cijeli teritorij Sjeverne Makedonije u razdoblju od 7 godina (2016-2022) uzeto je ukupno 608 uzoraka jetre divlje svinje izlovljene tijekom redovne lovne sezone. Srednja koncentracija Hg iz 11 lovnih područja, kretala se od 12,7 µg/kg do 68,8 µg/kg, a srednja koncentracija za sva je bila 45,67 µg/kg. Prosječna koncentracija As kretala se od 22 µg/kg do 55,3 µg/kg, a srednja koncentracija za sve je bila 33,1 µg/kg. Koncentracija žive je kod 6,56% (40) uzoraka prekoračila dopuštenu granicu, dok za arsen ni jedan ispitani uzorak nije prekoračio dopuštenu granicu. Za oba elementa utvrđena je statistički značajna razlika u odnosu na godine, s nepravilnim oscilacijama iz godine u godinu. Srednje vrijednosti za živu i arsen su ohrabrujuće i općenito ukazuju na relativno nisku kontaminaciju na području Republike Sjeverne Makedonije. Međutim, statističke razlike zbog godine kao faktora ukazuju na potrebu za daljnjim istraživanjem. Keywords: divlja svinja,Hg,As,lovna područja,jetra |
autori: Kristijan Cokoski Dejan Beuković Miroslava Polovinski-Horvatović Vladimir Maletić Marko Vukadinović Elizabeta Dimitrieska-Stojković Vangelica Enimiteva | |
| Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Ela Španjol, Marko Vuković, Tomislav Jemrić | https://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.2 |
131 |
| Morfološke osobine plodova i sjemena i trajanje učinka skarifikacije sjemena sumpornom kiselinom na neke vrste iz roda Crataegus Tourn. ex L. |
|
|
| Sažetak Vrste gloga (Crataegus Tourn. ex L.) su znane po njihovim pozitivnim medicinskim, ekološkim i ekonomskim svojstvima. Glavni cilj ovog istraživanja bio je definirati morfološke karakteristike ploda i sjemena te utjecaj skarifikacije sumpornom kiselinom (96%tna koncentracija) sa različitim vremenom trajanja na sjeme tri različite vrste gloga (C. crus-galli, C. monogyna, C. laevigata). Utvrđene su statistički značajne razlike za sva mjerena morfološka svojstva ploda i sjemena. Najveću masu, duljinu i širinu ploda je imala C. crus-galli, a najmanju C. monogyna. Različita duljina trajanja skarifikacije sumpornom kiselinom (96%tna koncentracija) je primijenjena na sjemenu C. cruss-galli (150 i 210 min), C. laevigata i C. cruss-galli (45, 75 i105 min). Značajne razlike su zabilježene samo u odnosu na kontrolu. Debljina najtanjeg dijela sjemene ljuske bila je značajno smanjena u skarificiranom sjemenu C. crus-galli i C. laevigata za razliku od kontrole. Debljina najdebljeg dijela sjemene ljuske bila je značajno smanjena samo kod sjemena C. crus-galli skarificiranom 210 minuta u odnosu na kontrolu. Shodno navedenome optimalno trajanje skarifikacije sjemena C. crus-galli trebalo bi biti 210 min. Rezultati dobiveni u ovom istraživanju doprinijet će boljem poznavanju morfologije i predsjetvenog tretmana sjemena nekih Crataegus vrsta koje se mogu koristiti u rasadničarskoj proizvodnji. Keywords: skarifikacija, dvostruka dormantnost sjemena, seeds,Crataegus monogyna,Crataegus monogyna,Crataegus laevigata,Crataegus laevigata,Crataegus crus-galli,Crataegus crus-galli |
autori: DRVODELIĆ, Damir ŠL ORŠANIĆ, Milan ŠL Ela Španjol Marko Vuković Tomislav Jemrić | |
| Ylmaz Türk, Harun Canyurt | https://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.3 |
139 |
| Sposobnosti korištenja UAV-ova za određivanje volumena iskopa šumskih cesta u planinskim područjima |
|
|
| Sažetak Sustavi za podršku u odlučivanju koji se temelje na prostornim podacima naširoko se koriste u nekimzemljama za planiranje proizvodnih aktivnosti u šumarstvu i projektiranje šumskih prometnica.Posljednjih godina bespilotne letjelice (UAV) igraju aktivnu ulogu u proizvodnji preciznih digitalnihmodela elevacije (DEM) šumskih područja u visokoj rezoluciji. Priprema postupnog plaćanja prilikomizgradnje šumskih cesta iziskuje mnogo posla. Osim toga, naknada koja se plaća izvođaču radova nakonzavršetka izgradnje ceste utvrđuje se prema konačnom trošku u postupnom plaćanju. U ovomradu istražena je primjenjivost UAV tehnologije za određivanje volumena usjeka i nasipa šumskihcesta te za klasifikaciju zemljišta. Istraživanje je provedeno na dionici od 640 metara šumske cestekodirane 001 pod Podupravom za uređenje šuma Taşliyayla (Taşliyayla Forest Management Sub-Directorate- Bolu/Turska). Letovi s UAV-om (dronom) obavljani su pomoću autonomnog načina radaprije i nakon izgradnje ceste. Osim toga, kako bi se utvrdio volumen usjeka, izmjerene su geometrijskekarakteristike ceste nakon što je izgrađena. Prema rezultatima istraživanja, izmjereno 2189 m3volumena usjeka pomoću podataka UAV-a s prosječnom pogreškom od 3 cm. Pomoću terenskih mjerenjautvrđen je volumen usjeka od 2080 m3. Između podataka UAV-a i rezultata terenskih mjerenjautvrđena je razlika od +5%. Osim toga, korištenjem programskog jezika JavaScript na platformi GoogleEarth Engine, klasifikacija tla (46%) i rahlog tla (54%) identificirana je pomoću ortofoto snimaka. Dobivenirezultati ukazuju na upotrebljivost bespilotnih letjelica u određivanju volumena šumskih cesta. Keywords: bespilotne letjelice,UAVs,cut volume,šumske ceste,digitalni elevacijski model,forest roads,digital elevation model,Turska,volumen usjeka,Türkiye |
autori: Yilmaz Türk Harun Canyurt | |
| Cansu Öztürk, Servet Caliskan | https://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.4 |
153 |
| Utjecaj osjetljivosti na isušivanje i kritičnog sadržaja vlage na žireve vrsta Quercus cerris, Quercus petraea i Quercus robur |
|
|
| Sažetak U ovoj studiji, kritični sadržaj vlage i osjetljivost na isušivanje sjemena Quercus cerris (hrast turski), Quercus petraea (hrast kitnjak), Quercus robur (hrast lužnjak) određeni su kako bi se vidjelo kako isušivanje utječe na sadržaj vlage u žiru i ponašanje klijanja. Sadržaj vlage u ubranom žiru bio je 41% za Q. cerris, 46% za Q. petraea i 45% za Q. robur. Žirovi su razdvojeni u podgrupe, poprskani destiliranom vodom kako bi se postigao maksimalan sadržaj vlage i zatim ostavljeni da se suše 18 dana. Postojale su statistički značajne razlike u klijavosti u funkciji vremena sušenja i smanjenja sadržaja vlage. Početno klijanje je odgođeno. Najveći udio vlage bio je 48% za Q. cerris, 51% za Q. petraea i 49% za Q. robur žir. Najveći unos vode bio je 17% kod Q. cerris, 11% kod Q. petraea, a najmanji 9% kod Q. robur. Sadržaj vlage s postotkom klijavosti ispod 50% smatra se kritičnim sadržajem vlage. U razdoblju od 12-15 dana od početka procesa sušenja žir je dosegao kritičnu vlažnost. Postotak klijavosti se smanjio sa 83% na 43% za Q. cerris, sa 100% na 44% za Q. petraea i sa 97% na 43% za Q. robur kako se sadržaj vlage smanjio od maksimalnog do kritičnog sadržaja vlage. Za Q. cerris, Q. petraea, Q. robur kritični sadržaji vlage pri kojima žir počinje gubiti održivost bili su između 28-31%, 31-36% odnosno 32-37%. Rezultati ove studije daju smjernice za rasadničke prakse koje se provode na vrstama hrasta, od berbe žira do sjetve i njege nakon sjetve. Keywords: klijavost,hrast,hrast kitnjak,hrast lužnjak,rekalcitrantno sjeme,hrast cer |
autori: Cansu Öztürk Servet Caliskan | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Kyriaki Kitikidou, Elias Milios | https://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.5 |
163 |
| LineFit .xls: predložak programa Microsoft Excel za prilagodbu 11 regresijskih modela podacima Y-X |
|
|
| Sažetak Ključni izazov u bilo kojem području okoliša (šumarstvo, poljoprivreda itd.), koji stavlja naglasak na analizu podataka u svrhu donošenja odluka i rješavanja problema, je procjena zavisne okolišne varijable (Y) kroz nezavisne (X). U ovom radu predložen je predložak programa Microsoft Excel za procjenu skupa jedanaest popularnih regresijskih modela Y-X. Svaki istraživač može koristiti LineFit.xls kao alat za modeliranje za procjenu ovih jedanaest regresijskih modela i odabir onog koji najbolje odgovara njihovim podacima provođenjem testova na svim regresijskim pretpostavkama i uspoređivanjem modela koristeći najčešće kriterije usporedbe. Budući da je Microsoft Excel program koji se naširoko koristi i jednostavan je za korištenje, omogućuje jednostavno ažuriranje, proširenje i personalizaciju testova kako bi se zadovoljile određene potrebe. Keywords: prilagodba podataka,modeliranje podataka,usporedba prikladnosti,MS Office softver |
autori: Kyriaki Kitikidou Elias Milios | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Krunoslav Teslak, Martina Teslak, Milan Vrbanus | https://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.6 |
171 |
| 220. godišnjica rođenja Antuna Tomića, istinskog šumarskog intelektualaca svevremenskih promišljanja o gospodarenju šumama |
|
|
| Sažetak Temelji moderne šumarske znanosti i struke u Hrvatskoj (preporodno razdoblje) postavljeni su tijekom 19. stoljeća. U relativno kratkom vremenu tijekom druge polovine 19. stoljeća osnovano je Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo (1846), pokrenut je Šumarski list (1877), osnovano Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima (1860), usvojen Zakon o šumama za cijelu Austro-Ugarsku Monarhiju (1852), proveden „Zakon o imovnih općina u hrvatskoj i slavonskoj vojnoj Krajini“ (1873) i započela je s radom Šumarska akademija na Sveučilištu u Zagrebu (1898). Razdoblje je obilježeno i pojavom većeg broja stručno obrazovanih šumarskih stručnjaka koji su višu i visoku šumarsku naobrazbu stjecali u šumarskim učilištima u Hrvatskoj (Križevci) ili drugim europskim centrima. Među njima posebno se ističe Antun (Ante) Tomić rođen 1803. godine u Vinkovcima čije je djelovanje obilježilo sve nabrojane događaje u 19. stoljeću, a važne za hrvatsko šumarstvo. Iako se o djelovanju Antuna Tomića već pisalo i ranije (npr. Nenadić, Kerstenčanek, Piškorić i drugi) 220 godišnjica njegova rođenja dobar je povod za osvježiti sjećanje na Tomićev doprinos šumarskoj struci i hrvatskoj domovini. Prema tome cilj u ovom radu je prikazati Tomićevo djelovanje u kontekstu suvremenih izazova šumarske znanosti i struke. Antun Tomić završio je trogodišnje obrazovanje u Mariabrunnskom (Beč) šumarskom učilištu te je nakon vježbeništva obavljao odgovorne funkcije carsko-kraljevskog nadšumara u nizu pukovnija Vojne krajine. Paralelno se bavio znanstvenim radom te je iznio niz promišljanja o normalnoj drvnoj zalihi, razvoju šuma, modela uređivanja šuma i osiguranju potrajnosti šuma. Autor je organizacijskih reformi u šumarstvu Vojne krajine („Naputku za izlučenje imovno-obćinskih šuma u Krajini“ iz 1871. godine), osnivač i prvi predsjednik Hrvatskog šumarskog društva te vrstan šumarski stručnjak i znanstvenik koji svoje opsežno radno iskustvo pretače u primjenjive znanstvene radove iz gotovo svih područja šumarstva. Poveznica u svim radovima je očuvanje šuma te uspostava normaliteta i kroz normalitet potrajnost gospodarenja. Pri tome istančan Tomićev osjećaj za prirodnost očituje se u traženju preciznije prostorne stratifikacije šuma, preciznijeg utvrđivanja prirasta šume, fleksibilnijeg definiranja etata, većeg ulaganja u zaštitu i njegu šuma (posebno na narušenom (npr. krškom) staništu, a sve u cilju osiguranja potrajnosti gospodarenja šumama. Tomić sve nabrojane postavke uokviruje u svoju racionalnu metodu uređivanja šuma, tada vrlo naprednu kombiniranu metodu koja uvažava stvarno stanje i mogućnosti šuma. Pogledi Antuna Tomića na šumarstvo u temeljima su suvremene hrvatske šumarske struke, a težnja za uspostavom prostorno-vremenskog i strukturnog normaliteta šuma, time i potrajnost gospodarenja njima, trajan su izazov i cilj. Keywords: Antun Tomić, Hrvatsko šumarsko društvo,imovne općine,Vojna krajina,šumarski znanstvenici,povijest šumarstva,history if forestry |
autori: TESLAK, Krunoslav ŠL Martina Teslak Milan Vrbanus | |