+ 2008
+ 2009
+ 2010
+ 2011
+ 2012
+ 2013
+ 2014
+ 2015
+ 2016
+ 2017
+ 2018
+ 2019
+ 2020
+ 2021
+ 2022
+ 2023
1-2/2024
3-4/2024
5-6/2024
7-8/2024
9-10/2024
11-12/2024
new


HR  EN   

3-4/2024

WEB IZDANJE


Znanstveno-stručno i staleško glasilo
Hrvatskoga šumarskog društva
      Prvi puta izašao 1877. godine i neprekidno izlazi do današnjeg dana
            Prvi broj WEB izdanja sa brojem 1-2/2008.
   ISSN No.: 1846-9140              UDC 630*https://doi.org/10.31298/sl
upute autorima
TISKANO IZDANJE
DIGITALNA ARHIVA

   Izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

   Adresa: 10000 Zagreb, Trg Mažuranića 11, Croatia
   Telefon/fax: ++385 1 4828 477
   e-mail: urednistvo@sumari.hr
   Glavni urednik: Josip Margaletić


     
 
RIJEČ UREDNIŠTVA
 
Uredništvo HŠD   117
Što Hrvatsko šumarsko društvo očekuje od budućih nositelja vlasti?      
Riječ uredništva
Budući da se u travnju ove godine održavaju parlamentarni izbori, želimo javno priopćiti što Hrvatsko šumarsko društvo kao strukovna i staleška udruga očekuje od budućih nositelja vlasti u Republici Hrvatskoj, s ciljem daljeg unapređenja potrajnog gospodarenja šumama i razvoja šumarskog i drvnotehnološkog sektora.
1. Vraćanje termina šumarstvo u naziv resornog ministarstva
Prošlo je više od desetljeća (od početka 2012. godine) kako je imenica šumarstvo nestala iz naziva resornog ministarstva. Šumarska struka stalno je na to upozoravala, a službeno je više puta zatražila povratak termina šumarstvo u naziv ministarstva. To nije samo pitanje simbolike, nego i pokazatelj koliko država cijeni šumarsku struku koja brine za gotovo polovicu kopnene površine Hrvatske na kojoj se nalaze šume i šumska zemljišta.
Šumarstvo u Hrvatskoj organizirano djeluje gotovo 260 godina. Kroz čitavo to vrijeme stvaralo je i čuvalo prirodne šume i omogućilo generacijama stanovništva zaposlenje, opskrbu drvnim i nedrvnim proizvodima, korištenje šumskih zemljišta za život i opstanak u svim dijelovima države, omogućilo razvoj šumarskog poduzetništva i drvne industrije u ruralnim područjima, financiranje brojnih infrastrukturnih projekata lokalnih zajednica kroz tzv. šumsku rentu, školovanje učenika i studenata te razvoj turizma, uz brojne druge općekorisne funkcije šuma i usluge šumskih ekosustava, kao što su očuvanje prirodne biološke raznolikosti, pročišćavanje vode i reguliranje njenog otjecanja, zaštita od erozije i bujica, pohranjivanje ugljika iz atmosfere u drvnoj biomasi i dr.
2. Uspostavu tržišnih odnosa u prodaji drvnih proizvoda državnih šuma i poboljšanje statusa šumarskih stručnjaka
Trenutno uspostavljeni sustav prodaje drvnih proizvoda iz državnih šuma temeljem višegodišnjih ugovora o dodijeljenim količinama uz fiksnu cijenu već godinama donosi manji prihod Hrvatskim šumama d.o.o., tvrtki koja gospodari državnim šumama i šumskim zemljištima, zbog netržišnih cijena, dok istodobno povećava dobit privatnoj drvnoj industriji koja je dobrim dijelom u stranom vlasništvu i u kojoj radnici rade za niske plaće. Zbog toga je potrebno uspostaviti tržišni sustav prodaje drvnih proizvoda s licitacijama kakav postoji u gotovo svim zemljama EU, pa i u zemljama u okruženju, makar postojali ugovori za količine sirovine.
Time bi se omogućilo povećanje plaća svim zaposlenicima u Hrvatskim šumama d.o.o., povećala bi se privlačnost za rad u šumarstvu te bi se potaknuli razvoj ruralnih područja i zadržavanje ruralnog stanovništva. Drvnoj industriji treba pomoći drugim gospodarskim mjerama jer se do sada pokazalo da samo jeftina sirovina nije rezultirala njezinim napretkom. Hrvatski šumarski stručnjaci koji unatoč brojnim problemima i izazovima u gospodarenju šumama kao što su nevremena, bolesti, štetnici i požari, uspijevaju stabilno i pozitivno poslovati, te proizvode vrhunske proizvode za kojima je ogromna potražnja na domaćem i međunarodnom tržištu, moraju biti bolje plaćeni, jer bi se njihovi proizvodi mogli prodavati po znatno većim cijenama od sadašnjih i jer se bave jednim od najtežih poslova, za koje je sve teže pridobiti mlade stručnjake i kvalitetne radnike koji su garancija buduće potrajnosti gospodarenja šumama u Hrvatskoj.
3. Strateško i zakonsko jačanje sektora šumarstva, lovstva i drvne industrije
Uprava za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, kao sastavni dio resornog ministarstva, vrh je piramide koja bi uz pomoć svih bitnih šumarskih institucija u Hrvatskoj trebala promišljati i strateški oblikovati budućnost šumarstva i pratećih djelatnosti. Zbog sve većeg proširivanja zakonskih i drugih okvira koji se nameću navedenim djelatnostima, kako zbog brojnih izvanrednih okolnosti kao što su klimatske promjene, vremenske nepogode, požari, bolesti i štetnici, tako i zbog sve većih zahtjeva po pitanju zaštite starih šuma, zaštite ugroženih vrsta i šumskih ekosustava, potrebno je u izradi zakonskih, podzakonskih, projektnih i strateških dokumenata u RH i EU koristiti najbolja znanja i ideje kako bi se ti sektori održivo razvijali u korist čitavog društva u Hrvatskoj, po uzoru na najrazvijenije zemlje EU.
4. Vraćanje naknade za općekorisne funkcije šuma (OKFŠ) na nekadašnju vrijednost i ravnomjernu raspodjelu sredstava naknade OKFŠ za sve potrebe
Naknada za općekorisne funkcije šuma, uvedena krajem 1990. godine, do danas je brojnim izmjenama Zakona o šumama gotovo izgubila svoju izvornu namjenu. Dobrim dijelom se ne koristi za gospodarenje šumama, nego za razminiranje i opremanje vatrogasne operative. Danas su šume sve više ugrožene invazivnim bolestima i štetnicima, ekstremnim vremenskim nepogodama, požarima i ostalim negativnim utjecajima klimatskih promjena. Doprinos zajednice, odnosno cijelog gospodarstva, u njihovoj zaštiti i saniranju šteta više je nego potreban. Vjerojatno je u tom kontekstu EU i donijela plan o sadnji 3 milijarde novih stabala. Umanjenje stope naknade OKFŠ-a i povećanje cenzusa na veličinu prihoda za koji se plaća OKFŠ stalno smanjuje iznos uplaćenih sredstava OKFŠ, a bitno ne rasterećuje poduzetnike.
Budući da se u strategiji EU za šume navodi naknada za OKFŠ u Hrvatskoj kao primjer dobre prakse u EU, smatramo da naknadu treba ponovno uvesti za sve tvrtke, formirati Fond za OKFŠ, javno objavljivati godišnja izvješća o korištenju sredstava naknade, a iznos stope naknade za OKFŠ izračunati s obzirom na stvarne potrebe i na temelju troškova u zadnjih 5 – 10 godina koji se odnose na ono za što je naknada namijenjena. Kao sličan primjer treba spomenuti Austrijski fond za šume koji je uveden prije nekoliko godina i koji je namijenjen za pomoć sektoru šumarstva prema potrebama. Isto tako očekujemo da se sektor šumarstva tretira najmanje jednako kao i drugi sektori poput poljoprivrede i vodoprivrede koji dobivaju poticaje i naknade. Dok se naknada za OKFŠ stalno smanjivala, naknada za obnovljive izvore energije se povećavala. Smatramo da se obnova šuma nakon požara mora u potpunosti financirati iz naknade za OKFŠ i time u potpunosti biti u skladu sa Zakonom o šumama koji to propisuje.
5. Zaustavljanje davanja u zakup šumskog zemljišta i kontrolu postojećeg stanja
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede RH oko 60.000 ha šumskog zemljišta dosada je dano u zakup za ispašu, dok se još 60.000 ha šumskog zemljišta planira dati u zakup. Napominjemo da zbog nekontroliranog kretanja životinja često dolazi do degradacije okolnih šuma, ali i do degradacije neobraslog šumskog zemljišta, do smanjenja prirodne biološke raznolikosti u šumama i na šumskom zemljištu, do smanjenog uroda šumskih plodova, do problema s prirodnom obnovom šuma i nemogućnosti kontroliranja domaćih životinja u šumama. Povijest pašarenja uči nas da je to neodrživo i nestručno s obzirom na namjenu šumskih zemljišta i ciljeve šumarstva, pogotovo zbog toga što postoje ogromne površine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta iskoristive za tu namjenu.
O svemu navedenom više se puta pisalo u uvodnicima Šumarskog lista jer su to teme koje zaokupljaju hrvatske šumare i koje bi trebalo promijeniti u korist cijelog šumarstva, hrvatskog gospodarstva i svih ljudi u Hrvatskoj.
Uredništvo


    autori:
    Uredništvo HŠD
 
 
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI
 
Kristijan Cokoski, Dejan Beuković, Miroslava Polovinski-Horvatović, Vladimir Maletić, Marko Vukadinović, Elizabeta Dimitrieska-Stojković, V. Enimiteva  
https://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.1
121
The levels of mercury (Hg) and arsenic (As) in wild boar’s liver (Sus scrofa) in eleven hunting areas from the Republic of North Macedonia      
Summary
The monitors have recently been defined as the organisms in which changes in known characteristics can be measured to assess the extent of the environmental contamination. Among the numerous game species, the wild boar as omnivore is characterized as an exceptionally good biomonitor. The concentrations of one heavy metal (Hg) and one metalloid (As) were measured using cold vapor atomic absorption spectrometer and atomic absorption spectrophotometry in the liver tissue of free-living wild boars. From 11 hunting areas locations that cover the whole territory of North Macedonia in a period of 7 years (2016-2022) a total of 608 wild boar liver samples were harvested during the regular hunting season. The mean concentration of Hg from 11 hunting grounds ranged from 12.7 µg/kg to 68.8 µg/kg, and mean concentration for all was 45.67 µg/kg. The average concentration of As ranged from 22 µg/kg to 55.3 µg/kg, and mean concentration for all was 33.1 µg/kg. For mercury, 6.56% or 40 of the total number of samples (608) exceeded the maximum allowed limits, and for arsenic none of the examined samples exceeded the allowed limit. For both elements a statistically significant difference was determined in relation to the years, with irregular oscillations from year to year. The mean values for mercury and arsenic are encouraging and generally indicate the relatively low contamination in the territory of the Republic of North Macedonia. However, the statistical differences due to the year as a factor suggest there is the need for the further research.
Keywords: Wild boar,Mercury (Hg),Arsenic (As),Hunting areas,Liver


    autori:
    Kristijan Cokoski
    Dejan Beuković
    Miroslava Polovinski-Horvatović
    Vladimir Maletić
    Marko Vukadinović
    Elizabeta Dimitrieska-Stojković
    Vangelica Enimiteva
 
Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Ela Španjol, Marko Vuković, Tomislav Jemrić  
https://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.2
131
Fruit and seed morphological traits and duration effect of sulfuric acid seed scarification on some Crataegus Tourn. ex L. species      
Summary
Hawthorn species (Crataegus Tourn. ex L.) are widely known for their medical, ecological, and economic benefits. The main issue of this study was to define the morphological characteristics of fruits and seeds as well as the impact of sulfuric acid (96% concentration) scarification with different time duration on seeds of three different hawthorn species (C. crus-galli, C. monogyna, C. laevigata). Statically significant differences were reported for all measured fruit and seed morphological traits. Highest fruit weight, length and width was recorded for C. crus-galli, while lowest for C. monogyna. Different sulfuric acid (96% concentration) scarification treatments were used for C. cruss-galli (150 and 210 min), C. laevigata, and C. cruss-galli (45, 75 and 105 min) seeds. Only significant differences were found in contrast to the control. Thickness of the tiniest part of the seed coat was significantly reduced in C. crus-gallic and C. laevigata scarified seeds in contrast to control. Thickness of the thickest part of the seed coat was significantly reduced only in C. crus-galli seeds scarified for 210 min in contrast to control. Therefore, optimal duration of scarification treatment for C. crus-galli seeds should be 210 min. The results obtained in this study will contribute to a better knowledge of morphometric characteristics and the pre-sowing treatment of seeds of some Crataegus species which can be utilized in nursery production.
Keywords: scarification, double dormancy of seeds,seeds,Crataegus monogyna,Crataegus monogyna,Crataegus laevigata,Crataegus laevigata,Crataegus crus-galli,Crataegus crus-galli


    autori:
    DRVODELIĆ, Damir    ŠL
    ORŠANIĆ, Milan    ŠL
    Ela Španjol
    Marko Vuković
    Tomislav Jemrić
 
Ylmaz Türk, Harun Canyurt  
https://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.3
139
Capabilities of using UAVs to determine forest road excavation volumes in mountainous areas      
Summary
Decision support systems based on spatial data are widely used in some countries for planning production activitiesin forestry and designing forest roads. In recent years, Unmanned Aerial Vehicles (UAVs) have been playingan active role in the production of high resolution and accurate digital elevation models (DEMs) of forested areas.In the preparation of progress payments for forest road construction works, the workload is high, while the feethat has to be paid to the contractor company after the completion of the road construction is determined accordingto the final cost in the progress payment schedules. In this study, the applicability of UAV technology for determiningforest road cut volume and land classification was investigated. A 640-meter section of the forest roadcoded 001 of Taşliyayla Forest Management Sub-Directorate (Bolu/Türkiye) was examined in the study. Flightswith an UAV (drone) were carried out in autonomous mode before and after the construction of the road examinedin the study. In addition, in order to determine the amount of cut, measurements of the geometric characteristicsof the road were made in the field after the road construction. As a result of the study, 2189 m3 cut volumewas found with the UAV data with an average error of 3 cm. According to the field measurement results, theamount of cut was determined as 2080 m3. A difference of +5% was found between the UAV data and the fieldmeasurement results. In addition, using the JavaScript coding language on the Google Earth Engine platform, soil(46%) and loose soil (54%) land classification was identified from the orthophoto images. The obtained resultsreveal the usability of UAVs in determining forest road volumes.
Keywords: UAVs,cut volume,forest roads,digital elevation model,Türkiye


    autori:
    Yilmaz Türk
    Harun Canyurt
 
Cansu Öztürk, Servet Caliskan  
https://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.4
153
Influence of desiccation sensitivity and critical moisture content on Quercus cerris, Quercus petraea and Quercus robur acorns      
Summary
In this study, critical moisture contents and desiccation sensitivity of Quercus cerris (Turkey oak), Quercus petraea (Sessile oak), Quercus robur (Pedunculate oak) seeds were determined to see how desiccation affects acorn moisture content and germination behaviour. The moisture content of the harvested acorns was found to be 41% for Q. cerris, 46% for Q. petraea and 45% for Q. robur. The acorns were separated into sublots, sprayed with distilled water to reach their maximum moisture content and then left to dry for 18 days. There were statistically significant differences in germination as a function of desiccation time and decreasing moisture content. Initial germination was delayed. The highest moisture contents were 48% for Q. cerris, 51% for Q. petraea and 49% for Q. robur acorns. The highest water uptake was 17% in Q. cerris, 11% in Q. petraea and the lowest was 9% in Q. robur. The moisture content with a germination percentage below 50% was considered as the critical moisture content. In a period of 12-15 days after the beginning of the drying process, the acorns reached the critical moisture content. The germination percentage decreased from 83% to 43% for Q. cerris, from 100% to 44% for Q. petraea and from 97% to 43% for Q. robur as the moisture content decreased from the maximum to the critical moisture content. For Q. cerris, Q. petraea and Q. robur, the critical moisture contents at which acorns begin to lose viability were between 28-31%, 31-36% and 32-37%, respectively. The results of the present study provide guidance for nursery practices carried out on oak species, from acorn harvesting to seeding and post-seeding care.
Keywords: germination,oak,pedunculate oak,recalcitrant seed,sessile oak,Turkey oak


    autori:
    Cansu Öztürk
    Servet Caliskan
 
 
PRETHODNO PRIOPĆENJE
 
Kyriaki Kitikidou, Elias Milios  
https://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.5
163
LineFit.xls: a Microsoft Excel template for fitting 11 regression models to Y-X data      
Summary
An essential challenge in any environmental field (forestry, agriculture, etc.), which places an emphasis on data analysis for the purpose of decision making and problem solving, is the estimation of a dependent environmental variable (Y) through an independent one (X). In this work, a Microsoft Excel template is proposed for assessing a set of eleven popular regression Y-X models. Any researcher can use LineFit.xls as a modeling tool for assessing these eleven regression models and selecting the one that best fits their data by running tests on all regression assumptions and comparing models using the most common fitting comparison criteria. Microsoft Excel, being a widely used and user-friendly program, makes it easy to update, expand, and personalize the tests to meet specific needs.
Keywords: data fitting,data modeling,fit comparasion, MS Office software


    autori:
    Kyriaki Kitikidou
    Elias Milios
 
 
PREGLEDNI ČLANCI
 
Krunoslav Teslak, Martina Teslak, Milan Vrbanus  
https://doi.org/10.31298/sl.148.3-4.6
171
220. godišnjica rođenja Antuna Tomića, istinskog šumarskog intelektualaca svevremenskih promišljanja o gospodarenju šumama      
Sažetak
Temelji moderne šumarske znanosti i struke u Hrvatskoj (preporodno razdoblje) postavljeni su tijekom 19. stoljeća. U relativno kratkom vremenu tijekom druge polovine 19. stoljeća osnovano je Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo (1846), pokrenut je Šumarski list (1877), osnovano Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima (1860), usvojen Zakon o šumama za cijelu Austro-Ugarsku Monarhiju (1852), proveden „Zakon o imovnih općina u hrvatskoj i slavonskoj vojnoj Krajini“ (1873) i započela je s radom Šumarska akademija na Sveučilištu u Zagrebu (1898). Razdoblje je obilježeno i pojavom većeg broja stručno obrazovanih šumarskih stručnjaka koji su višu i visoku šumarsku naobrazbu stjecali u šumarskim učilištima u Hrvatskoj (Križevci) ili drugim europskim centrima. Među njima posebno se ističe Antun (Ante) Tomić rođen 1803. godine u Vinkovcima čije je djelovanje obilježilo sve nabrojane događaje u 19. stoljeću, a važne za hrvatsko šumarstvo. Iako se o djelovanju Antuna Tomića već pisalo i ranije (npr. Nenadić, Kerstenčanek, Piškorić i drugi) 220 godišnjica njegova rođenja dobar je povod za osvježiti sjećanje na Tomićev doprinos šumarskoj struci i hrvatskoj domovini. Prema tome cilj u ovom radu je prikazati Tomićevo djelovanje u kontekstu suvremenih izazova šumarske znanosti i struke. Antun Tomić završio je trogodišnje obrazovanje u Mariabrunnskom (Beč) šumarskom učilištu te je nakon vježbeništva obavljao odgovorne funkcije carsko-kraljevskog nadšumara u nizu pukovnija Vojne krajine. Paralelno se bavio znanstvenim radom te je iznio niz promišljanja o normalnoj drvnoj zalihi, razvoju šuma, modela uređivanja šuma i osiguranju potrajnosti šuma. Autor je organizacijskih reformi u šumarstvu Vojne krajine („Naputku za izlučenje imovno-obćinskih šuma u Krajini“ iz 1871. godine), osnivač i prvi predsjednik Hrvatskog šumarskog društva te vrstan šumarski stručnjak i znanstvenik koji svoje opsežno radno iskustvo pretače u primjenjive znanstvene radove iz gotovo svih područja šumarstva. Poveznica u svim radovima je očuvanje šuma te uspostava normaliteta i kroz normalitet potrajnost gospodarenja. Pri tome istančan Tomićev osjećaj za prirodnost očituje se u traženju preciznije prostorne stratifikacije šuma, preciznijeg utvrđivanja prirasta šume, fleksibilnijeg definiranja etata, većeg ulaganja u zaštitu i njegu šuma (posebno na narušenom (npr. krškom) staništu, a sve u cilju osiguranja potrajnosti gospodarenja šumama. Tomić sve nabrojane postavke uokviruje u svoju racionalnu metodu uređivanja šuma, tada vrlo naprednu kombiniranu metodu koja uvažava stvarno stanje i mogućnosti šuma. Pogledi Antuna Tomića na šumarstvo u temeljima su suvremene hrvatske šumarske struke, a težnja za uspostavom prostorno-vremenskog i strukturnog normaliteta šuma, time i potrajnost gospodarenja njima, trajan su izazov i cilj.
Keywords: Antun Tomić, Hrvatsko šumarsko društvo,imovne općine,Vojna krajina,šumarski znanstvenici,povijest šumarstva,history if forestry


    autori:
    TESLAK, Krunoslav    ŠL
    Martina Teslak
    Milan Vrbanus