|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 + 2023 1-2/2024 3-4/2024 5-6/2024 7-8/2024 9-10/2024 11-12/2024 new HR EN |
1-2/2024 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo HŠD | 5 | |
| Klimatske promjene kao najveći izazov |  
|
|
| Riječ uredništva Krajem 2023. godine (30. studenoga – 13. prosinca) održana je 28. Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP 28). U Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima okupilo se oko 85.000 sudionika, uključujući više od 150 šefova država i vlada. Sudjelovao je i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković te je u svom govoru poručio da su od svih kriza s kojima smo suočeni, klimatske promjene najveći izazov za čovječanstvo. Zaključak konferencije, nakon prve svjetske globalne procjene stanja, ukazao je na presporo djelovanje u svim područjima aktivnosti vezanih za klimu – od smanjenja emisija stakleničkih plinova i jačanja otpornosti na klimatske promjene do dobivanja financijske i tehnološke potpore ranjivim nacijama. Djelovanje se mora ubrzati do 2030. godine, a glavni cilj je održati porast globalne temperaturne do granice od 1,5°C. Pozvane su vlade da ubrzaju prelazak s fosilnih goriva k obnovljivim izvorima energije, da se do 2030. godine utrostruče kapaciteti obnovljive energije i udvostruče stope rasta energetske učinkovitosti, a do 2050. godine postigne neto nulta emisija fosilnih goriva. U posljednje vrijeme vrlo su aktualne teme vezane baš za klimatske promjene. Tako su na ovogodišnjem 54. Europskom šumarskom natjecanju u nordijskom skijanju, održanom u francuskim Alpama, prezentirane promjene u Alpama nastale pod utjecajem klimatskih promjena. Istraživanja su pokazala kako je na ovom području povećanje prosječne temperature od 1980-ih godina ubrzanije u odnosu na globalno povećanje prosječne temperature. Posljedica toga je pomicanje granica vegetacije i šume prema višim nadmorskim visinama, dok stabla poprimaju veće visine. Alpe su postale zelenije nego prije. I na 28. Alpe-Adria zimsko-sportskom susretu šumara u Sloveniji tema prezentacije su posljedice šumskih šteta uslijed nezapamćenih poplava koje su prošle godine zadesile ovu nama susjednu zemlju. Čak i sportska druženja europskih šumara ne mogu zaobići temu klimatskih promjena što samo govori o važnosti ove teme. I unutar Republike Hrvatske na skupu 4. Dana poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u Osijeku prezentirane su posljedice prošlogodišnjega srpanjskog nevremena s velikim štetama u državnim šumama koje se sad procjenjuju na 3,7 milijuna kubika. Sadašnje i buduće djelovanje šumarske struke i znanosti bit će sve više usmjereno na shvaćanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbi gospodarenju u šumama. To zahtjeva angažman svih sastavnica unutar šumarskog sektora. Uredništvo |
autori: Uredništvo HŠD | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Antun Jelinčić, Joso Vukelić, Dora Papković | https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.1 |
7 |
| Fitocenološko istraživanje Ilirskih hrastovo-grabovih šuma s vapnenačkih litica kanjona rijeke Kupe (Kamanje, zapadni dio središnje Hrvatske) |
|
|
| Dane Marčeta, Josip Maglica, Vladimir Petković, Dragan Čomić | https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.2 |
19 |
| Produktivnost skidera Timberjack 350A i Tree Farmer C5D u skupinasto-prebornim sječama i sortim entnoj metodi |
|
|
| Murat Yilmaz, Seda Erkan Bugday | https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.3 |
29 |
| Planiranje šumskih rekreacijskih usluga na razini provincije s višekriterijskim pristupom : Slučaj Turske |
|
|
| Barbaros Yaman, Esra Pulat, Ismet Daşdemir, Yagmur Yeşilbaş | https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.4 |
39 |
| Utjecaj klime i vlažnosti tla u zoni korijena na radijalni prirast crnog bora (Pinus nigra Arnold subsp. pallasiana) u Aritu (Bartin) u Zapadnoj crnomorskoj regiji u Turskoj |
|
|
| Bilal Çetin | https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.5 |
49 |
| Utjecaj vremena skladištenja na klijavost sjemena brucijskog bora (Pinus brutia Ten.) |
|
|
| Merih Göltaş, Hamit Ayberk, Ömer Küçük | https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.6 |
59 |
| Procjena mjesečnog potencijala opasnosti od šumskih požara pomoću analitičkog hijerarhijskog procesa zasnovanog na GIS-u u jugozapadnom dijelu Turske |
|
|
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Matija Landekić, Jakob Troha, Matija Bakarić | https://doi.org/10.31298/sl.148.1-2.7 |
71 |
| Studij slučaja javnih nadmetanja prodaje drvnih sortimenata 2022. godine u Hrvatskoj i Slovenij |
|
|