|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 1-2/2023 3-4/2023 5-6/2023 7-8/2023 9-10/2023 11-12/2023 + 2024 new HR EN |
11-12/2023 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 503 | |
| Na kraju 2023. godine |  
|
|
| Riječ uredništva Krajem godine obično se svode računi i rezimira napravljeno tijekom 12 mjeseci. Mi ćemo se ukratko osvrnuti na teme kojima se rubrika Uvodnika bavila. U broju 1-2/2023. dotaknuli smo se zakupa šumskog zemljišta koje je dosta aktualno posljednjih godina, a u svrhu povećanja površina za tu namjenu radilo se više izmjena i dopuna propisa, ranije Pravilnika o uređivanju šuma, a ove godine i Zakona o šumama. Olakšavanjem i pomaganjem stočarstvu nastali su problemi šumarstvu i drugim korisnicima prostora, što će trebati uskladiti u budućem razdoblju. U uvodniku broja 3-4/2023. osvrnuli smo se se na aktualan datum u to vrijeme, a to je 21. ožujka, Međunarodni dan šuma. Šume postaju sve važnije, i to ne samo kao prirodni resurs, već i zbog drugih vrijednosti. Tako je ovogodišnja tema Međunarodnog dana šuma bila „Zdrave šume za zdrave ljude“, s naglaskom na zdravstvenu funkciju šuma. Međutim zdravlje šuma u svijetu, a tako i kod nas, postaje sve veći izazov s kojim će se hrvatski šumari sve više susretati. Uvodna tema broja 5-6/2023. bila je posvećena Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu, kao nositelju obrazovanja u šumarskoj i drvnotehnološkoj struci. Osnovan 1898. godine kao Šumarska akademija, kroz 125 godina djelovanja razvio se u modernu visokoškolsku ustanovu, spremnu na usklađivanje s potrebama vremena. Kratkotrajno ovogodišnje srpanjsko nevrijeme pamtit će se kao stoljetna katastrofa po šume, a posebice za najvrijednije sastojine Spačvanskog bazena, što je zabilježeno u broju 7-8/2023. Tadašnje prve procjene šumskih šteta govorile su o 1,5 milijuna m3 drvne zalihe, da bi do kraja godine te procjene narasle na 3,5 milijuna m3. Posljedice nevremena sanirat će se godinama s velikim teškoćama u obnovi tih sastojina. U broju 9-10/2023. zapitali smo se treba li se brinuti za budućnost ljudskih potencijala u šumarstvu. Atraktivnost obrazovanja i zapošljavanja u šumarstvu u Hrvatskoj, uz negativne demografske trendove, sve više opada. Uz spomenute probleme sa zdravljem hrvatskih šuma i budućnost rada u tim šumama ne nudi nažalost previše optimizma. Nije svrha uvodnika pronalaziti samo teške teme u šumarstvu, već se osvrtima žele potaknuti promjene nabolje i to na svim poljima društva i države. Završimo ipak u vedrijem tonu 147. godinu izlaženja Šumarskog lista. Za tri godine obilježit će se impresivnih 150 godina neprekinutog izlaženja znanstveno-stručnog i staleškog glasila Hrvatskoga šumarskog društva, koje ga svrstava među 10 najstarijih šumarskih časopisa u svijetu. Svim članovima HŠD-a i njihovim najmilijima te čitateljima Šumarskog lista, sa željom da i sami sudjeluju svojim radovima u stvaranju novih godišta, sretan Božić i sretna nova 2024. godina, puno zdravlja, privatnih i poslovnih uspjeha. Uredništvo |
autori: Uredništvo | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Damir Ugarković, Mario Šango | UDK 630* 232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.11-12.1 |
505 |
| Usporedba vitaliteta i laboratorijske klijavosti žira hrasta crnike (Quercus ilex L.) |
|
|
| Sažetak Šume hrasta crnike u Hrvatskoj nalaze u raznim degradacijskim stadijima, a jedan od njih je i makija koja je nepovoljniji stadij za klijanje sjemenki hrasta crnike u usporedbi sa crnikovim panjačama ili sastojinama visokog uzgojnog oblika. Crnika je kserofitna vrsta šumskog drveća. Geološku podlogu na kojoj dolazi crnika čine vapnenci i dolomiti koji su i najzastupljeniji na našem sredozemnom području. Crnika počinje cvjetati u osmoj godini života, rodi sjemenom u dobi 12. do 15. godine, a puni urod je svake 4. do 6. godine. Urod žira hrasta crnike je varijabilan, gdje su u osmogodišnjem periodu zabilježena tri obilna uroda žira. Puni urod hrasta crnike ovisi o klimatskim prilikama, ali se značajno razlikuje i između različitih staništa, posebice s obzirom na geološku podlogu i tip tla. Za laboratorijske analize, žir hrasta crnike sakupljen je na području G.J. „Kamenjak“ na otoku Rabu. Navedenom G.J. upravljaju „Hrvatske šume d.o.o.“. Sjeme je sakupljeno u odijelima 15a, 16a, 26a i 27a u periodu od 01. 12. 2020. do 10. 01. 2021. Sakupljanje je obavljeno metodom stresanja žira sa stabala na postavljene prostirke ispod krošanja i metodom sakupljanja otpalog žira s tla. Procjena vitaliteta sjemena metodom tetrazola i laboratorijske klijavosti napravljena je prema ISTA pravilima za hrast crniku. Postotak laboratorijske klijavosti utvrđen je prema postotku pravilnih klijanaca koji su normalno proklijali nakon 35. dana ispitivanja. Ukupni vitalitet žira hrasta crnike bio je visok i iznosio je 90,25 %, dok su ostatak od 9,75 % činile nevitalne sjemenke. Od vitalnog sjemena najveći postotak (79,50 %) čini sjeme kojemu je potpuno obojen embrij i kotiledoni. Žira s kotiledonima koji ima nekroze do 1/3 na distalnom dijelu, a nisu povezane s embrionalnom šupljinom bilo je 10,75 %. U prvih sedam dana nije proklijao niti jedan žir, pa je energija klijavosti iznosila 0,00 %. U prvih 14 dana laboratorijska klijavost iznosila je 30,50 %, nakon 21. dana 76,50 %, nakon 28. dana 83,75 % te nakon 35. dana 88,50 %. Razlika između procjene vitaliteta žira i ukupne laboratorijske klijavosti iznosila je svega 1,75 %. Metoda procjene vitaliteta je brža i jeftinija od ispitivanja klijavosti. Rezultate procjene vitaliteta dobivamo za 18 sati, dok klijavost ispitujemo 28 ili 35 dana. Za praksu se može na osnovi rezultata ovih istraživanja predložiti ispitivanje vitaliteta žira hrasta crnike, a ne laboratorijske klijavosti kako preporučuju ISTA pravila (1993). Prosječno vrijeme klijanja (MGT) iznosilo je 19,91 dana. Pravilnih klijanaca bilo je 74,25 %, a nepravilnih 14,25 %. Na kraju ispitivanja utvrđeno je 8,50 % okularno zdravog žira koji nije proklijao dok je gnjilog žira bilo 3,00 %. Najčešća nepravilnost u iznosu od 56,14 % utvrđena je za kategoriju dva spojena klijanca, slijedi nekroza primarnih listova (12,28 %) i zakržljao primarni korijen (10,53 %). Ostale nepravilnosti pojavljuju se u manje od 10 % slučajeva. Ključne riječi: otok Rab; tetrazol metoda; ISTA pravila; pravilni klijanci; nepravilni klijanci |
autori: DRVODELIĆ, Damir ŠL ORŠANIĆ, Milan ŠL UGARKOVIĆ, Damir ŠL ŠANGO, Mario ŠL | |
| Nera Bakšić, Darko Bakšić | UDK 630* 114 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.11-12.2 |
513 |
| Količine goriva u šumskoj prostirci sastojina hrasta crnike (Quercus ilex L.) i hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) |
|
|
| Sažetak Primjena novijih metoda daljinskih istraživanja, kao što su zračno i terestričko skeniranje lidarom te primjena „Structure--from-motion“ (SfM) fotogrametrije, nadopunila je terensko prikupljanje podataka i omogućila 3D kartiranje slojeva šumskih goriva, čime se značajno pojednostavnila i unaprijedila njihova karakterizacija. Ove metode, međutim, nisu uporabive za kvantificiranje značajki šumske prostirke za koju se podaci i dalje trebaju prikupljati klasičnim terenskim metodama, pri čemu se određuje prisutnost podhorizonata i njihova debljina, dok se značajke prostirke: gustoća, količina, udjel i zaliha ugljika određuju u laboratoriju. Stoga je i dalje standardna praksa izrada regresijskih jednadžbi koje operativcima omogućuju da na temelju debljine šumske prostirke, koja je lako mjerljiva varijabla, odrede količine raspoloživog goriva te zalihe ugljika u njoj, odnosno da na temelju debljina i gustoća pojedinih podhorizonata šumske prostirke odrede količine po podhorizontima i ukupno. Informacije o šumskoj prostirci koriste se u modelima za predikciju ponašanja i širenja šumskih požara, modelima učinka požara, zatim kod planiranja i praćenja mehaničke redukcije goriva, kvantificiranja potrošenog goriva i emisije dima, kvantificiranja zaliha ugljika, za opisivanje staništa i njegove produktivnosti te planiranje pripravnosti. S obzirom na to da sastojine hrasta crnike (Quercus ilex L.) i hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) pridolaze u mediteranskom dijelu Hrvatske gdje je opasnost od šumskih požara najveća, a podaci koji su o šumskoj prostirci do sada publicirani nisu prikladni za navedene modele, glavni ciljevi istraživanja bili su utvrditi debljine, gustoće i količine pojedinih podhorizonata šumske prostirke te izraditi regresijske jednadžbe koje omogućuju procjenu količine raspoloživog goriva u šumskoj prostirci na temelju njene debljine. Uzorkovanje šumske prostirke u sastojinama hrasta crnike (starosti 60, 90 i 100 god.) obavljeno je na otocima Lastovu i Mljetu, dok je uzorkovanje u sastojinama hrasta medunca (starosti 53 i 90 god.) obavljeno u okolici Dugopolja i Biograda na Moru. Količina šumske prostirke i zaliha OC u starim sastojinama hrasta crnike i hrasta medunca dvostruko je manja u odnosu na stare sastojine alepskog bora i dalmatinskog crnog bora. Na osnovi toga može se reći da borove sastojine imaju značajno veću količinu potencijalno raspoloživog goriva u šumskoj prostirci te su zbog toga potencijalno ugroženije požarima, ali i da pohranjuju dvostruko više ugljika u šumskoj prostirci. U ovoj su studiji za sastojine hrasta crnike i hrasta medunca, po prvi puta za Hrvatsku, određene gustoće pojedinih podhorizonata šumske prostirke te su izrađene regresijske jednadžbe koje omogućuju procjenu količine raspoloživog goriva u šumskoj prostirci na temelju njene debljine po podhorizontima i ukupno. Rezultati ovog istraživanja imaju praktičnu vrijednost u jednostavnijem kvantificiranju količina goriva, što je važno u operativnoj primjeni modela za predikciju ponašanja i širenja šumskih požara, ali se mogu koristiti i u ostalim, prethodno spomenutim modelima. Ključne riječi: hrast crnika; hrast medunac; šumska prostirka; količine goriva; zalihe ugljika |
autori: BAKŠIĆ, Nera ŠL BAKŠIĆ, Darko ŠL | |
| Mirzeta Memišević Hodžić, Sulejman Sinanović, Dalibor Ballian | UDK 630*164 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.11-12.3 |
525 |
| Međuodnos svojstava rasta i kvalitete drva na pokusnoj plohi ariša |
|
|
| Sažetak Europski ariš (Larix decidua Mill.) pokazao je vrlo dobar rast i prilagodljivost ekološkim uvjetima u Bosni i Hercegovini. Cilj istraživanja je utvrditi varijabilnost morfoloških svojstava ariša na pokusnoj površini kod Kaknja, te varijabilnosti u početku osržavanja, kao i postojanje korelacija između ovih svojstava. U sjemenskoj sastojini ariša, osnovanoj sadnicama starosti 2+0 1979. godine, napravljena je trajna pokusna površina od 0,45 hektara i na njoj su mjerene visine i promjeri stabala 2002. i 2020. godine, te izračunate temeljnica i volumen. Stabla su 2020. godine bušena na prsnoj visini Preslerovim svrdlom kako bi se odredio udio osrženosti. Izračunate su prosječne vrijednosti svih svojstava. Zatim je odabrano po deset, pet i jedno najbolje stablo po svojstvima promjera, visine, temeljnice, volumena i izračunate razlike između prosječnih vrijednosti za deset stabala i ukupnog prosjeka, prosjeka za pet stabala i ukupnog prosjeka te razlike između maksimalnih i prosječnih vrijednosti za istraživana svojstva. Također je izračunavat Pearsonov koeficijent korelacije između svih istraživanih svojstava. Prosječan promjer stabala starih 41 godinu bio je 24,6 cm, prosječna visina 21,8 m. Rezultati istraživanja osrženosti pokazali su da ariš prosječno počinje osržavati pri starosti od 14 godina. Pearsonov koeficijent korelacije za 2020. godinu pokazuje da postoji negativna korelacija između početka osržavanja prema svim ostalim svojstvima, odnosno stabla koja ranije osržavaju imaju veće vrijednosti svojstava rasta. Rezultati će biti korišteni u procesima individualne selekcije ariša sa dobrim visinskim i debljinskim prirastom i ranim osržavanjem. Ključne riječi: evropski ariš; morfološka svojstva; osržavanje; selekcija |
autori: Mirzeta Memišević Hodžić  Sulejman Sinanović Dalibor Ballian | |
| Biljana M. Nikolić, Katarina Mladenović, Ljubinko Rakonjac, Slobodan Milanović, Marija M. Marković, Srdjan Bojović, Nevena Čule | UDK 630*164+272 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.11-12.4 |
535 |
| Utjecaj ekspozicije krošnje na morfološka svojstva iglica devet četinjača |
|
|
| Sažetak Analizirano je 66 stabala devet vrsta četinjača: atlaskog cedra, crnog bora, bodljikave smreke, duglazije, obične smreke, šumske tise, Pančićeve omorike, koloradske jele i obične jele, iz šest beogradskih parkova. Analizirano je pet iglica sa svake od četiri glavne ekspozicije krošnje. Ispitivana je duljina, širina, površina i opseg iglica. Vrste, parkovi u kojima su pronađene, kao i ekspozicije njihovih kruna, razlikovali su se po duljini i širini iglica. Korelacije između izmjerenih svojstava iglica određene su linearnom regresijskom analizom. Utvrđene su jake pozitivne korelacije između duljine, opsega i površine iglica. Razlike među vrstama u zahtjevima za svjetlom određuju vrste za pojedinačnu sadnju kao vrste koje vole svjetlo ili polusjenu (atlaski cedar, obična smreka, Pančićeva omorika, bodljikava smreka, crni bor i duglazija) ili za grupnu sadnju kao sjenoljubne vrste (obična jela, dugoigličava jela i šumska tisa). Ključne riječi: četinjače; korelacije; izloženost; morfologija iglica; parkovi |
autori: Biljana M. Nikolić Katarina Mladenović Ljubinko Rakonjac Slobodan Milanović Marija M. Marković Srdjan Bojović Nevena Čule | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Jovana Devetaković, Milutin Đilas, Ivona Kerkez Janković | UDK 630*164 https://doi.org/10.31298/sl.147.11-12.5 |
547 |
| Utjecaj tehnologije proizvodnje na preživljavanje i rast jednogodišnjih sadnica quercus pubescens na rubu Panonskog bazena |
|
|
| Sažetak Querqus pubescens ima relativno široku rasprostranjenost u Europi, ali dominantne šume su prilično česte u južnoj Europi, dok su ograničene na tople mikroklimatske uvjete u srednjoj Europi. Na rubu Panonskog bazena,Q. pubescens uglavnom se nalazi na rubu svog autohtonog areala, u izoliranim populacijama koje imaju važnu ulogu u ispitivanju adaptivnog potencijala, posebno imajući u vidu da se predviđa da će šumsko-stepska i submediteranska klima biti dominantna klima u nekim regijama srednje Europe u budućnosti. Postoji vrlo ograničeno znanje o uspostavljanju i obnovi šuma Q. pubescens u današnjoj kontinentalnoj klimi. Velik broj istraživanja o obnovi šuma s ovom vrstom rađen je na području Mediterana, u uvjetima potpuno drugačije klime u usporedbi s kontinentalnom klimom koja je danas karakteristična za središnje dijelove Balkana. Ovo istraživanje pruža informacije o učinku tehnologije proizvodnje na uspjeh sadnica nakon sadnje na terenu u vrlo konkurentnim uvjetima i u uvjetima kontinentalne klime (Beograd, Srbija), a nakon sadnje na prostoru koji je u blizini sastojine iz koje potiče sjeme iz kojeg su proizvedene sadnice. Iako su sadnice golog korijena bile veće visine u rasadniku, kontejnerske sadnice bolje su preživjele i rasle na terenu. Ovo istraživanje je potvrdilo da visina sadnica ne mora nužno imati pozitivan utjecaj na preživljavanje i rast sadnica nakon sadnje u uvjetima intenzivne konkurencije korova. Bolji rast i preživljavanje sadnica nakon sadnje na terenu u korist kontejnerskih sadnica potvrđuje da sadnice s obloženim korijenom lakše podnose presadnju. Općenito, niska stopa preživljavanja za obje vrste sadnica (prosječno preživljavanje 47.60 %; kontejnerske sadnice 55.41 %; sadnice golog korena 41.41 %) može se ocijeniti kao posljedica nekonkurentnih sadnica i nedostatka kontrole korovske vegetacije. Ključne riječi: tehnologija proizvodnje sadnica; preživljavanje; rast; izostanak suzbijanja korova; restauracija |
autori: Jovana Devetaković Milutin Đilas Ivona Kerkez Janković | |
| STRUČNI ČLANCI | ||
| Saša Bogdan, Ida Katičić Bogdan, Martina Temunović | UDK 630* 232.3 https://doi.org/10.31298/sl.147.11-12.7 |
565 |
| O korištenju inozemnog šumskog reprodukcijskog materijala za obnovu domaćih sastojina hrasta lužnjaka iz perspektive genetičara |
|
|
| Uvod Uslijed kronične nestašice žira domaćeg podrijetla, na tržištu je tijekom 2023. godine nabavljena velika količina šumskog reprodukcijskog materijala (ŠRM-a) iz inozemstva, a njegovo korištenje za obnovu sastojina hrasta lužnjaka u Republici Hrvatskoj (RH) je u tijeku. U neslužbenim su se komunikacijama kao izvori unesenog ŠRM-a spominjale provenijencije iz Mađarske, Rumunjske ili Francuske. U konačnici su, koliko nam je poznato, nabavljene sadnice i žir iz Mađarske. Međutim, stvarno podrijetlo uvezenog ŠRM-a nije niti važno jer je ovo priopćenje uglavnom načelnog karaktera i može poslužiti kao uputa za odlučivanje o njegovoj prikladnosti, neovisno o podrijetlu ili vrsti šumskog drveća. Potrebno je naglasiti da je postupak premještanja ŠRM-a (unutar EU) odnosno njegovog uvoza (iz trećih država), te korištenja u RH, reguliran Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu (Narodne novine 75/09, 61/11, 56/13, 14/14, 32/19, 98/19). Navedeni zakon zadovoljavajuće dobro određuje okvir za postupak odlučivanja o tome kakve provenijencije mogu biti prikladne kao izvor ŠRM-a i gdje ih koristiti, u slučaju potrebe. Nažalost, smatramo da postupak odlučivanja o nabavi i korištenju ŠRM-a, primijenjen ove godine, nije odgovarao nekim temeljnim stručnim postavkama. Primijenjena praksa predstavlja visoki rizik za očuvanje jedinstvenosti, bioraznolikosti i produktivnosti naših sastojina hrasta lužnjaka. Cilj je ovog priopćenja ukazati na neke propuste, pojasniti rizike takve prakse, pružiti savjetodavni doprinos iz perspektive naše specijalnosti – genetike šumskog drveća, i time pomoći da se u budućnosti za obnovu naših sastojina koristi prikladni ŠRM. |
autori: BOGDAN, Saša  ŠL KATIČIĆ, Ida ŠL Martina Temunović | |