|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 1-2/2023 3-4/2023 5-6/2023 7-8/2023 9-10/2023 11-12/2023 + 2024 new HR EN |
9-10/2023 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 415 | |
| Treba li se brinuti za budućnost ljudskih potencijala u šumarstvu? |  
|
|
| Riječ uredništva Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, već više godina provodi promidžbu fakulteta odlaskom u srednje škole diljem Hrvatske, kao i putem oglasa na web stranicama. Poduzete aktivnosti bile su uvjetovane smanjenim interesom za upis na jedini fakultet u državi koji obrazuje stručnjake u šumarstvu i drvnoj industriji. Popunjenost upisnih kvota posljednjih godina pokazala je opravdanost takvih radnji. U odnosu na ranija razdoblja, posebice osamdesete i devedesete godine 20. stoljeća i prvo desetljeće 21. stoljeća, kada je šumarstvo kao djelatnost bez ikakve promidžbe bilo motiv za upis na fakultet uz veći broj kandidata od potrebnog, novija vremena donijela su promjene kada se treba boriti za prepoznatljivost struke na tržištu obrazovanja i rada. Još jedna promjena vidljiva je kod novih generacija studenata kojima je privlačnije privatno poduzetništvo u šumarstvu, dok se ranije preferilo zapošljavanje u državnoj tvrtki Hrvatske šume d.o.o. Vjerojatno je bitan dio razloga u toj promjeni bila poslovna politika Hrvatskih šuma u vremenu od 2012. do 2018. godine, kada je značajno smanjen broj radnika svih profila, što je pak utjecalo na manju privlačnost obrazovanja u šumarstvu. Također i prosječna plaća u državnoj tvrtki, koja nije bitno veća od državnog prosjeka, smanjuje interes za zapošljavanjem u njoj. U zadnje vrijeme nastoji se stipendiranjem studenata privući nove kadrove i u državnu tvrtku. Prema sadašnjoj dobnoj strukturi zaposlenika Hrvatskih šuma slijedi razdoblje odlaska u mirovinu generacije koja je stasala s osnutkom tvrtke početkom 1991. godine. Da li će izgubljene godine bez pravovremenog zapošljavanja i pripremanja kadrova, posebice šumarskih inženjera/magistara i tehničara, stvoriti probleme u poslovanju državne tvrtke? Hrvatsko šumarsko društvo bavilo se nekoliko puta temom obrazovanja i zapošljavanja u šumarstvu. Na Danima hrvatskog šumarstva održanim 1999. godine u Ogulinu i Bjelolasici, jedna od stručnih tema 103. Skupštine HŠD-a bila je „Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu“. U sklopu 109. Skupštine HŠD-a na Danima hrvatskog šumarstva 2005. godine u Karlovcu, održano je savjetovanje na temu „Srednjoškolska i visokoškolska šumarska nastava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebe šumarske prakse“. Uvodnik Šumarskog lista broj 9-10 iz 2012. godine za temu je imao zapošljavanje u šumarstvu. Tada je zaključeno kako „Već unatrag nekoliko godina nema zapošljavanja inženjera na neodređeno vrijeme, nego na određeno i to na kojekakve ugovore…“. Bilo je to vrijeme kada su završeni magistri šumarstva punili zavode za zapošljavanje i teško dolazili i do pripravničkog staža. Na natječaj Hrvatskih šuma d.o.o. za prijem na revirnička mjesta početkom 2015. godine javilo se 220 kandidata, a primljeno je 79 kandidata. Ni desetak godina kasnije, natječaji za pripravnički staž u tradicionalno šumarskim krajevima kao što je Slavonija, više ne privlače mlade magistre šumarstva. Uvodnik Šumarskog lista broj 7-8 iz 2011. godine donosi „…u ovome broju Šumarskoga lista iščitavamo da je upisna kvota za šk. god. 2011/2012. za zanimanje šumarski tehničar 290 učenika u 11(!) srednjih šumarskih škola, dok je istovremeno u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno preko 500 nezaposlenih šumarskih tehničara.“ Očito je to bilo vrijeme neusklađenosti obrazovanja i tržišta rada ili neprepoznavanja poslodavaca o potrebi zapošljavanja mladih šumarskih tehničara koji bi trebali zamijeniti generacije na odlasku i postati nositelji operativnog šumarstva. Osim stručnih kadrova duže vrijeme je problem i nedostatak radne snage za obavljanje terenskih poslova od uređivanja i uzgajanja šuma do radova pridobivanja drva. Moderne tehnologije su kompenzirale dio toga nedostatka, ali neki radovi se ne mogu obaviti bez ljudskog rada. Hoće li u budućnosti postati normalno ne izvršavati propise gospodarenja zbog nemogućnosti pronalaska adekvatne i obučene radne snage? O tome bi trebali promisliti i djelovati svi čimbenici unutar šumarske struke, zajedno s resornim ministarstvom, ali i Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Marija Pandža, Milenko Milović, Vesna Krpina, Damira Tafra | UDK 630*182 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.1 |
417 |
| Flora otoka Rivnja te vegetacija makije i drveća Rivnja i otočićâ Sestrice |
|
|
| Sažetak Prema literaturnim podacima i provedenim terenskim istraživanjima tijekom 2019. i 2020. na otoku Rivnju (3,615 km2 ) se navodi 346 domaćih i stranih svojti koje imaju sposobnost održavanja izvan uzgoja (309 vrsta, 36 podvrsta i varijetet). Pribrojivši i 84 svojte u uzgoju navodimo da sveukupna flora Rivnja broji 430 svojti. Svojte u uzgoju nisu obuhvaćene analizom flore. Tijekom ranijih istraživanja zabilježeno je 45 svojti, a 385 svojti se po prvi puta navodi u ovome radu. Osim inventarizacije flore, obavljena je taksonomska, ekološka i fitogeografska analiza. Rezultati su predočeni u tablicama 1 – 4 i slikom 2. U sastavu flore dominiraju kritosjemenjače u kojima su dvosupnice (73,99%) znatno zastupljenije od jednosupnica (23,99%). Brojem svojti najzastupljenije su porodice Poaceae (13,01%), Asteraceae s.l. (11,85%) i Fabaceae (8,96%). U spektru životnih oblika dominiraju terofiti (43,93%) i hemikriptofiti (24,28%), a u fitogeografskoj analizi biljke mediteranskoga flornoga elementa (42,77%), što ukazuje na klimatske prilike i geografski položaj otoka Rivnja. U flori su zabilježena četiri endema i četiri ugrožene svojte (Lathyrus ochrus, Carex extensa, Orchis tridentata i Parapholis incurva) te pet svojti orhideja. Po naselju u korovnoj i ruderalnoj vegetaciji zabilježeno je 11 invazivnih svojti (3,18% od ukupne samonikle i subspontane flore otoka). Predlažemo da se lokva koja nije registrirana za otok Rivanj u Popisu stanišnih tipova registrira. Mediteranske povremene lokve (Natura kod 3170) su prioritetna staništa od interesa EU. Vegetacijska istraživanja šuma i makija otoka Rivnja i otočićâ Sestrice obavljeno su tijekom 2019. i 2020. Ukupno je napravljeno 30 fitocenoloških snimaka. Snimke su rađene i analizirane po metodi Braun-Blanquet-a. Na fitocenološkim snimkama izvršena je statistička analiza i načinjen dendrogram. Rezultati su prikazani u tablicama 5-7 klasičnim prikazom fitocenoloških snimaka. Sintaksonomskom analizom iz razreda Quercetea ilicis utvrđene su asocijacije: Erico arboreae-Arbutetum unedonis Allier et Lacoste 1980 ex Foggi in Foggi et Grigioni 1999, Myrto communis-Pistacietum lentisci (Molinier 1954) Rivas-Martínez 1975, Pistacio lentisci-Juniperetum turbinatae Trinajstić 1987 ex Asensi, Díez-Garretas & Quézel 2007 i Myrto communis-Quercetum ilicis (Horvatić 1963) Trinajstić (1976) 1985, a iz razreda Pinetea halepensis asocijacija Pistacio lentisci-Pinetum halepensis De Marco, Veri & Caneva 1984. Najveća opasnost za autohtonu vegetaciju grmlja i drveća su sađene sastojine alepskog bora na Maloj Sestrici i male površine pod alepskim borom na otoku Rivnju. Na Rivnju sjevernozapadno od naselja je gusta i neprohodna makija. Potrebno je iskrčiti protupožarne putove i zabraniti sve aktivnosti koje bi mogle uzrokovati požar. Ključne riječi: fitosociologija; otok Rivanj i otočići Sestrice; sjeverna Dalmacija; vaskularna flora; zadarski arhipelag |
autori: Marija Pandža Milenko Milović KRPINA, Vesna ŠL Damira Tafra | |
| Dževada Sokolović, Zerina Dupovac, Amina Karišik, Jelena Knežević, Velid Halilović, Jusuf Musić | UDK 630* 383 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.2 |
433 |
| Oštećenja na šumskim cestama kao posljedica nepravilne izgradnje |
|
|
| Sažetak Šumske ceste kao trajni građevinski objekti zahtijevaju ispunjene minimalno propisane kvalitete i standarda tijekom izgradnje. Prema dostupnim podacima prosječni troškovi gradnje šumskih cesta u F BiH za 2019. godinu iznosili su 22.282,19 € po dužnom kilometru (Anon 2019a). Ovako niski troškovi gradnje nameću opravdano pitanje kvalitete novoizgrađenih šumskih cesta i potrebno mu je posvetiti odgovarajuću pozornost. Na području F BiH, zbog niza razloga, sve se više grade prilazne ili tzv. tehnološke šumske ceste, koje se zbog činjenice da se radi o vrsti šumskih cesta bez izvedene kolničke konstrukcije mogu koristiti samo po suhom vremenu te zbog toga ne ulaze u obračun klasične otvorenosti šuma. Osim toga, zbog nedostatka odvodnih jaraka i prevelikog uzdužnog nagiba nivelete na ovim cestama mogu nastati nesagledive ekološke posljedice. S obzirom da postojeća otvorenost šuma u F BiH nije na zadovoljavajućoj razini, cilj svih šumarskih poduzeća je njeno povećanje. Kako se gradnjom šumskih cesta bez izvedene kolničke konstrukcije ne utječe na povećanje otvorenosti, količina cesta koju je potrebno izgraditi za dostizanje ciljane klasične otvorenosti ostaje nepromijenjena. Kao rješenje za riješavanje navedene situacije, u praksi se u posljednje vrijeme sve više grade šumske ceste s elementima koji čine kombinaciju sporednih i prilaznih šumskih cesta. U ovom radu je izvršena analiza tehničkih i konstruktivnih elemenata za novoizgrađenu šumsku cestu „Braćinac - Doljanske stijene“ stacionaže 1,72 km. Na osnovi dobivenih rezultata, došlo se do saznanja o elementima koje na ovoj cesti treba unaprijediti kako bi se ista očuvala, odnosno kako bi se omogućilo njeno dugogodišnje korištenje. S tim u vezi evidentirana su odstupanja uzdužnog nagiba nivelete u odnosu na propisane veličine na 41% od ukupne dužine, na 26% od ukupne dužine nagibi škarpi usjeka nisu prilagođeni kategoriji materijala u kojoj su izgrađene, duž cijele šumske ceste nisu izgrađeni odvodni kanali. Navedena odstupanja daju za rezultat propadanje kolničke konstrukcije, s obzirom da su na 24% evidentirana manja, a na 9% veća oštećenja. Imajući u vidu da su mjerenja na terenu urađena samo godinu dana nakon izgradnje šumske ceste, nameće se zaključak da niska kvaliteta gradnje i nepridržavanje tehničkih propisia rezultira ubrzanim propadanje ceste. Ključne riječi: šumske ceste; tehnički i konstruktivni elementi; održavanje šumskih cesta. |
autori: Dževada Sokolović Zerina Dupovac Amina Karišik Jelena Knežević Velid Halilović Jusuf Musić | |
| Vojislav Dukić, Srđan Bilić, Danijela Petrović, Goran Jović | UDK 630*810 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.3 |
445 |
| Primjenjivost različitih modela regresije za procjenu volumena krupnog drva stabala hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) u Bosni i Hercegovini |
|
|
| Sažetak U Bosni i Hercegovini za procjenu volumena stabala hrasta u visokim šumama koriste se uređajne tarife, koje su izrađenene na temelju dvoulaznih volumnih tablica za hrast s područja Njemačke autora Schwappach iz 1905. godine. Postoje indicije da se primjenom navedenih tarifa u uređajnoj praksi dobivaju određene razlike u količini procijenjenog volumena krupnog drva u odnosu na stvarno stanje. Materijal za izradu volumnih tablica odnosno modela regresije predstavljali su podaci izmjere i izračuna stvarnog volumena drva 2.413 modelnih stabala u različitim stanišnim i sastojinskim uvjetima. Na osnovi raspodjele stabala po debljinskim stupnjevima možemo zaključiti da je relativno mali broj stabala koja su deblja od 70 cm, u ostalim debljinskim stupnjevima broj stabla veći je od 100, odnosno u intervalu od 111 do 316. Testirani su modeli koji imaju široku primjenu za izjednačenje volumena krupnog drva stabla kao zavisne varijable u ovisnosti o prsnom promjeru i visini stabla kao nezavisnim varijablama. Za usporedbu i analizu upotrebljivosti modela regresije korišten je veći broj kriterija (Srednja apsolutna greška, Korijen prosječne kvadratne pogreške, Koeficijent determinacije i Akaike informacijski kriterij). Uz navede kriterije, testirane su značajnosti razlika pomoću t-testa parova uzoraka između stvarnih i procijenjenih volumena krupnog drveta stabala te utvrđeni postoci odstupanja procijenjenih od stvarnih volumena, po debljinskim stupnjevima i ukupno. Modeli kao što su Schumacher-Hall i Spurr II daju zadovoljavajuću točnost, s obziron na to da su u pitanju općeniti modeli namijenjeni za procjenu volumena stabala na području cijele Bosne i Hercegovine. Uvođenjem u model i treće varijable, promjer debla na sedam metara visine, povećava se značajno točnost procjene volumena stabala. Zbog izmjere promjera na sedam metara visine povećava se značajno i količina rada na terenu na prikupljanju potrebnih podataka, pa ovaj model nije pogodan za primjenu u operativnim inventurama šuma. Uvođenjem visine baze krošnje stabla kao treće varijable, nije se povećala točnost procjene volumena stabla u odnosu na analizirane dvoulazne modele. Ključne riječi: hrast kitnjak; Smalianova formula; volumen krupnog drva; regresijski model; nelinearna regresija |
autori: Vojislav Dukić Srđan Bilić Danijela Petrović Goran Jović | |
| Milan Drekić, Branislav Kovačević, Leopold Poljaković-Pajnik, Andrej Pilipović, Marina Milović, Vid Rađević | UDK 630*453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.4 |
457 |
| Utjecaj hrastove mrežaste stjenice Corythucha arcuata na visinu biljaka hrasta lužnjaka ovisno o načinu podmlađivanja |
|
|
| Sažetak Hrastova mrežasta stjenica Corythucha arcuata novi je štetnik hrastova u Europi, unešena je 2000. godine iz Sjeverne Amerike. Štete uzrokuju imago i ličinke koje se hrane sišući biljne sokove s donje strane lišća. U radu je analiziran utjecaj hrastove mrežaste stjenice na rast mladih hrastovih biljaka. Pokus je postavljen u ožujku 2019. u dvije varijante, od kojih je prva bila praćenje utjecaja napada stjenice na prosječnu visinu podmlatka hrasta lužnjaka na površini sa završenom oplodnom sječom, odnosno u sjeni djela stare šume koji ostaje za dovršnu sječu, a druga je bio praćenje utjecaja napada stjenice na prosječnu visinu podmlatka koji je rastao na otvorenom prostoru (Slika1,2). U obje varijante pokusa na četiri pokusne površine je uporabljen insekticid tiametoksam radi suzbijanja hrastove stjenice, a preostale četiri nisu tretirane, već su bile izložene napadu stjenice. Procjene intenziteta napada hrastove stjenice provedene su krajem lipnja, srpnja i kolovoza 2019., 2020. i 2021. godine. Mjerenje visine tretiranih i netretiranih biljaka u obje varijante pokusa obavljeno je na kraju vegetacije 2019, 2020 i 2021. godine. Istraživanja su pokazala znatno manji intenzitet napada hrastove stjenice na podmladak hrasta koji je rastao na čistini u odnosu na podmladak ispod starih stabala hrasta lužnjaka (Slika 3). U prvoj godini nije bilo značajnih razlika u prosječnoj visini tretiranih i netretiranih mladica u sjeni, ali su značajne razlike uočene nakon dvije i tri godine, što ukazuje na kumulativni učinak napada stjenice na visinu hrastovog podmlatka (Slike 6,7,8). Tijekom trogodišnjeg istraživanja nisu utvrđene značajne razlike u prosječnoj visini biljaka između tretiranih i netretiranih pokusnih ploha na otvorenom, što je rezultat značajno slabijeg napada stjenica na čistini. Podmladak hrasta lužnjaka na čistini je puno viši od podmlatka u sjeni starih hrastova, što je izravan utjecaj svjetla na biljake. To ukazuje da je s obzirom na manji intenzitet napada hrastove stjenice i brži rast biljaka pri punoj svjetlosti, povoljnije izvršiti obnovu na čistini ili je potrebno obaviti dovršnu sječu prije pojave hrastovog podmlatka. Podmladak hrasta lužnjaka koji se razvija ispod stabala stare sastojine nakon oplodne sječe potrebno je zaštititi od stjenice dok je u sjeni. Ključne riječi: hrastova mrežasta stjenica; štete; Quercus robur; obnavljanje; visina; pomladak |
autori: Milan Drekić Branislav Kovačević Leopold Poljaković-Pajnik Andrej Pilipović Marina Milović Vid Rađević | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Maja Cvek, Doris Šegota, Kaća Piletić, Gabrijela Begić, Maša Knežević, Dijana Tomić Linšak, Marina Šantić | UDK 630*145.7 https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.5 |
465 |
| Komarci u Hrvatskoj, bolesti koje prenose, načini prevencije i suzbijanja |
|
|
| Sažetak Zaštita prirode i okoliša danas čini sastavni dio gospodarskog i šireg društvenog razvoja. Podizanjem razine svijesti, proaktivnim razmišljanjem i djelovanjem, možemo računati na 10.održivi razvoj nadolazećih generacija. Ipak, u toj namjeri promjene ekosustava posljedično utječu na brojnost pojedinih vrsta insekata. Komarci su kozmopolitske životinje iz porodice Culicidae. Prenosnici su mnogih patogena koji izazivaju brojne bolesti kod ljudi i životinja: denga groznica, žuta groznica, groznica Zapadnog Nila, tularemija, japanski encefalitis, malarija, zika groznica i dr. Cilj ovoga preglednog rada je sažeto objediniti trenutne znanstvene spoznaje o komarcima, njihovom životnom ciklusu, vrstama prisutnima u Republici Hrvatskoj, načinu prenošenja mikroorganizama, bolestima koje pojedine vrste komaraca na području Hrvatske prenose te prikaz najmodernijih rješenja prevencije i suzbijanja invazivne vektorske vrste komarca Aedes albopictus putem tehnike sterilnih mužjaka (SIT) koja se smatra među ekološki najprihvatljivijom i najrazvijenijom metodom suzbijanja štetočina kukaca. Ključne riječi: bolesti; komarci; Hrvatska; kontrola komaraca; sterilni komarci; vektori |
autori: Maja Cvek Doris Šegota Kaća Piletić Gabrijela Begić Maša Knežević Dijana Tomić Linšak Marina Šantić | |
| Stanimir Živanović | UDK 630* 431 https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.6 |
477 |
| Određivanje sezone šumskih požara analizom klimatskih uvjeta na području sjeveroistočne Srbije |
|
|
| Sažetak Teritorija Srbije je osjetljiva na šumske požare koji ugrožavaju različite sustave i igraju važnu ulogu u oblikovanju ekosustava. Ispitana je vjerojatnost nastanka i širenja šumskih požara na području sjeveroistočne Srbije, ovisno o utjecaju klimatskih uvjeta. Promjene klimatskih prilika istražuju se na godišnjoj i mjesečnoj razini vrijednosti temperature zraka, oborina i vlažnosti zraka zabilježenih na tri glavne meteorološke postaje (Zaječar, Negotin, Crni Vrh) na području sjeveroistočne Srbije. Analizirane su promjene klimatskih uvjeta u razdoblju 2009.-2022. u odnosu na razdoblje 1961.-1990., s naglaskom na 2012. i 2014. godinu. Duljina prosječne požarne sezone određena je modificiranom verzijom Thornthwaite-ovog indeksa evapotranspiracije. Požarna sezona duža je na području Negotina i Zaječara nego na području Crnog Vrha. Na temelju mjesečnih indeksa vlažnosti utvrđena je značajno duža sezona požara u 2012. u odnosu na 2014., kao i višegodišnje razdoblje 1961.-1990. Provedena je analiza vrijednosti indeksa gorenja (B) za razdoblje 2009. – 2022. te je utvrđena korelacija s podacima o broju šumskih požara. Indeks gorenja na području sjeveroistočne Srbije najveći je u srpnju, kolovozu i rujnu. Značajno veće vrijednosti indeksa gorenja su za 2012. godinu u odnosu na 2014. godinu, što je u korelaciji s pojavom šumskih požara u ovom razdoblju. Ključne riječi: Thornthwaite-ov indeks evapotranspiracije; indeks gorenja; šumski požar; sezona požara; sjeveroistočna Srbija |
autori: Stanimir Živanović | |