|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 1-2/2023 3-4/2023 5-6/2023 7-8/2023 9-10/2023 11-12/2023 + 2024 new HR EN |
9-10/2023 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 415 | |
| Treba li se brinuti za budućnost ljudskih potencijala u šumarstvu? |  
|
|
| Riječ uredništva Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, već više godina provodi promidžbu fakulteta odlaskom u srednje škole diljem Hrvatske, kao i putem oglasa na web stranicama. Poduzete aktivnosti bile su uvjetovane smanjenim interesom za upis na jedini fakultet u državi koji obrazuje stručnjake u šumarstvu i drvnoj industriji. Popunjenost upisnih kvota posljednjih godina pokazala je opravdanost takvih radnji. U odnosu na ranija razdoblja, posebice osamdesete i devedesete godine 20. stoljeća i prvo desetljeće 21. stoljeća, kada je šumarstvo kao djelatnost bez ikakve promidžbe bilo motiv za upis na fakultet uz veći broj kandidata od potrebnog, novija vremena donijela su promjene kada se treba boriti za prepoznatljivost struke na tržištu obrazovanja i rada. Još jedna promjena vidljiva je kod novih generacija studenata kojima je privlačnije privatno poduzetništvo u šumarstvu, dok se ranije preferilo zapošljavanje u državnoj tvrtki Hrvatske šume d.o.o. Vjerojatno je bitan dio razloga u toj promjeni bila poslovna politika Hrvatskih šuma u vremenu od 2012. do 2018. godine, kada je značajno smanjen broj radnika svih profila, što je pak utjecalo na manju privlačnost obrazovanja u šumarstvu. Također i prosječna plaća u državnoj tvrtki, koja nije bitno veća od državnog prosjeka, smanjuje interes za zapošljavanjem u njoj. U zadnje vrijeme nastoji se stipendiranjem studenata privući nove kadrove i u državnu tvrtku. Prema sadašnjoj dobnoj strukturi zaposlenika Hrvatskih šuma slijedi razdoblje odlaska u mirovinu generacije koja je stasala s osnutkom tvrtke početkom 1991. godine. Da li će izgubljene godine bez pravovremenog zapošljavanja i pripremanja kadrova, posebice šumarskih inženjera/magistara i tehničara, stvoriti probleme u poslovanju državne tvrtke? Hrvatsko šumarsko društvo bavilo se nekoliko puta temom obrazovanja i zapošljavanja u šumarstvu. Na Danima hrvatskog šumarstva održanim 1999. godine u Ogulinu i Bjelolasici, jedna od stručnih tema 103. Skupštine HŠD-a bila je „Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu“. U sklopu 109. Skupštine HŠD-a na Danima hrvatskog šumarstva 2005. godine u Karlovcu, održano je savjetovanje na temu „Srednjoškolska i visokoškolska šumarska nastava u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na potrebe šumarske prakse“. Uvodnik Šumarskog lista broj 9-10 iz 2012. godine za temu je imao zapošljavanje u šumarstvu. Tada je zaključeno kako „Već unatrag nekoliko godina nema zapošljavanja inženjera na neodređeno vrijeme, nego na određeno i to na kojekakve ugovore…“. Bilo je to vrijeme kada su završeni magistri šumarstva punili zavode za zapošljavanje i teško dolazili i do pripravničkog staža. Na natječaj Hrvatskih šuma d.o.o. za prijem na revirnička mjesta početkom 2015. godine javilo se 220 kandidata, a primljeno je 79 kandidata. Ni desetak godina kasnije, natječaji za pripravnički staž u tradicionalno šumarskim krajevima kao što je Slavonija, više ne privlače mlade magistre šumarstva. Uvodnik Šumarskog lista broj 7-8 iz 2011. godine donosi „…u ovome broju Šumarskoga lista iščitavamo da je upisna kvota za šk. god. 2011/2012. za zanimanje šumarski tehničar 290 učenika u 11(!) srednjih šumarskih škola, dok je istovremeno u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavljeno preko 500 nezaposlenih šumarskih tehničara.“ Očito je to bilo vrijeme neusklađenosti obrazovanja i tržišta rada ili neprepoznavanja poslodavaca o potrebi zapošljavanja mladih šumarskih tehničara koji bi trebali zamijeniti generacije na odlasku i postati nositelji operativnog šumarstva. Osim stručnih kadrova duže vrijeme je problem i nedostatak radne snage za obavljanje terenskih poslova od uređivanja i uzgajanja šuma do radova pridobivanja drva. Moderne tehnologije su kompenzirale dio toga nedostatka, ali neki radovi se ne mogu obaviti bez ljudskog rada. Hoće li u budućnosti postati normalno ne izvršavati propise gospodarenja zbog nemogućnosti pronalaska adekvatne i obučene radne snage? O tome bi trebali promisliti i djelovati svi čimbenici unutar šumarske struke, zajedno s resornim ministarstvom, ali i Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Marija Pandža, Milenko Milović, Vesna Krpina, Damira Tafra | UDK 630*182 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.1 |
417 |
| The flora of the island of Rivanj and the vegetation of the macchia and forest of Rivanj and the Sestrice islets |
|
|
| Summary According to literature data and field research conducted in 2019 and 2020, there are 346 vascular native and non-native taxa with the ability to survive outside crops (309 species, 36 subspecies and varieties) on the island of Rivanj (3,615 km2). Including 84 taxa in cultivation, we state that the total flora of Rivanj numbers 430 taxa. Those in cultivation are not included in the flora analysis. During earlier research, 45 taxa were recorded, while 385 taxa are listed for the first time in this work. In addition to the flora inventory, a taxonomic, ecological and phytogeographical analysis was performed. The results are presented in Tables 1–4 and Figure 2. The composition of the flora is dominated by angiosperms, in which dicotyledons (73.99%) are significantly more common than monocotyledons (23.99%). The flora also includes two ferns and 5 gymnosperms. By the number of taxa, the most represented families are Poaceae (13.01%), Asteraceae s.l. (11.85%) and Fabaceae (8.96%). The spectrum of life forms is dominated by therophytes (43.93%) and hemicryptophytes (24.28%), while plants of the Mediterranean floral element (42.77%) dominate in the phytogeographical analysis, which indicates the climatic conditions and geographical position of the island of Rivanj. Four endemics and four endangered taxa (Lathyrus ochrus – critically endangered, Carex extensa – endangered and two vulnerable taxa: Orchis tridentata and Parapholis incurva) were recorded in the flora, as well as five orchid. Eleven invasive taxa were recorded in the weed and ruderal vegetation of the settlement (3.18% of the total flora of the island). The investigation of the macchia and forest vegetation of the island of Rivanj and the islets of Sestrice was conducted in 2019 and 2020. The relevés were produced and analyzed according to the Braun-Blanquet method. Thirty relevés presenting the vegetation of the Quercetea ilicis and Pinetea halepensis classes were statistically analyzed and their dendrogram created. The results are shown in Tables 5–7 in accordance with the classic presentation regarding phytosociological relevés. Through the syntaxonomic analysis the Erico arboreae-Arbutetum unedonis Allier et Lacoste 1980 ex Foggi in Foggi et Grigioni 1999, Myrto communis-Pistacietum lentisci (Molinier 1954) Rivas-Martínez 1975, Pistacio lentisci-Juniperetum turbinatae Trinajstić 1987 ex Asensi, Díez-Garretas & Quézel 2007 and Myrto communis-Quercetum ilicis (Horvatić 1963) Trinajstić (1976) 1985 associations from the Quercetea ilicis class and the Pistacio lentisci-Pinetum halepensis De Marco, Veri & Caneva 1984 association. The autochthonous macchia and forest vegetation is mostly endangered by planted community of Aleppo pine on the islet of Mala Sestrica and on smaller areas on the island of Rivanj. North-west of the settlements on the Rivanj island a thick and impassable macchia grows. It is necessary to clear out the firefighting access paths and ban all activities that might cause fire. Key words: phytosociology; the island of Rivanj and the islets of Sestrice; Northern Dalmatia; the Zadar archipelago; vascular flora |
autori: Marija Pandža Milenko Milović KRPINA, Vesna ŠL Damira Tafra | |
| Dževada Sokolović, Zerina Dupovac, Amina Karišik, Jelena Knežević, Velid Halilović, Jusuf Musić | UDK 630* 383 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.2 |
433 |
| Oštećenja na šumskim cestama kao posljedica nepravilne izgradnje |
|
|
| Sažetak Šumske ceste kao trajni građevinski objekti zahtijevaju ispunjene minimalno propisane kvalitete i standarda tijekom izgradnje. Prema dostupnim podacima prosječni troškovi gradnje šumskih cesta u F BiH za 2019. godinu iznosili su 22.282,19 € po dužnom kilometru (Anon 2019a). Ovako niski troškovi gradnje nameću opravdano pitanje kvalitete novoizgrađenih šumskih cesta i potrebno mu je posvetiti odgovarajuću pozornost. Na području F BiH, zbog niza razloga, sve se više grade prilazne ili tzv. tehnološke šumske ceste, koje se zbog činjenice da se radi o vrsti šumskih cesta bez izvedene kolničke konstrukcije mogu koristiti samo po suhom vremenu te zbog toga ne ulaze u obračun klasične otvorenosti šuma. Osim toga, zbog nedostatka odvodnih jaraka i prevelikog uzdužnog nagiba nivelete na ovim cestama mogu nastati nesagledive ekološke posljedice. S obzirom da postojeća otvorenost šuma u F BiH nije na zadovoljavajućoj razini, cilj svih šumarskih poduzeća je njeno povećanje. Kako se gradnjom šumskih cesta bez izvedene kolničke konstrukcije ne utječe na povećanje otvorenosti, količina cesta koju je potrebno izgraditi za dostizanje ciljane klasične otvorenosti ostaje nepromijenjena. Kao rješenje za riješavanje navedene situacije, u praksi se u posljednje vrijeme sve više grade šumske ceste s elementima koji čine kombinaciju sporednih i prilaznih šumskih cesta. U ovom radu je izvršena analiza tehničkih i konstruktivnih elemenata za novoizgrađenu šumsku cestu „Braćinac - Doljanske stijene“ stacionaže 1,72 km. Na osnovi dobivenih rezultata, došlo se do saznanja o elementima koje na ovoj cesti treba unaprijediti kako bi se ista očuvala, odnosno kako bi se omogućilo njeno dugogodišnje korištenje. S tim u vezi evidentirana su odstupanja uzdužnog nagiba nivelete u odnosu na propisane veličine na 41% od ukupne dužine, na 26% od ukupne dužine nagibi škarpi usjeka nisu prilagođeni kategoriji materijala u kojoj su izgrađene, duž cijele šumske ceste nisu izgrađeni odvodni kanali. Navedena odstupanja daju za rezultat propadanje kolničke konstrukcije, s obzirom da su na 24% evidentirana manja, a na 9% veća oštećenja. Imajući u vidu da su mjerenja na terenu urađena samo godinu dana nakon izgradnje šumske ceste, nameće se zaključak da niska kvaliteta gradnje i nepridržavanje tehničkih propisia rezultira ubrzanim propadanje ceste. Ključne riječi: šumske ceste; tehnički i konstruktivni elementi; održavanje šumskih cesta. |
autori: Dževada Sokolović Zerina Dupovac Amina Karišik Jelena Knežević Velid Halilović Jusuf Musić | |
| Vojislav Dukić, Srđan Bilić, Danijela Petrović, Goran Jović | UDK 630*810 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.3 |
445 |
| Applicability of different regression models for estimation of merchantable wood volume of sessile oak (Quercus petraea (Matt.) Liebl.) in Bosnia and Herzegovina |
|
|
| Summary In Bosnia and Herzegovina, there are tariff tables used for estimating the volume of sessile oak trees in high forests, which were created on the basis of two-entry volume tables for oak trees from the area of Germany, authored by Schwappach in 1905. There are indications that the application of the aforementioned tariffs in forest management practice results in certain differences in the estimated amount of merchantable wood volume compared to the real situation. The material for creation of volume tables was the data concerning the measurement of 2,413 model trees in different habitat and stand conditions. A large number of widely used regression models was tested to equalize the volume of merchantable wood volume as a dependent variable in terms of the diameter at breast height and height of the tree as independent variables. Regression models such as Schumacher-Hall and Spurr II provide satisfactory accuracy, that is, they can be used to estimate the merchantable wood volume of sessile oak trees in high forests (pure and mixed) in the territory of Bosnia and Herzegovina, with a permissible deviation. By introducing the third variable into the model, diameter at seven meters height, the accuracy of the tree volume estimation increases significantly, but due to the significant increase in the volume of work on collecting the necessary data, this model is not suitable for use in forest inventories. Key words: sessile oak; Smalian’s formula; merchantable wood volume; regression model; nonlinear regression |
autori: Vojislav Dukić Srđan Bilić Danijela Petrović Goran Jović | |
| Milan Drekić, Branislav Kovačević, Leopold Poljaković-Pajnik, Andrej Pilipović, Marina Milović, Vid Rađević | UDK 630*453 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.4 |
457 |
| Impact of oak lace bug Corythucha arcuata on the height of pedunculate oak plants depending on the way of regeneration |
|
|
| Summary Oak lace bug Corythucha arcuata represents a new pest of oaks in Europe, introduced from North America in year 2000. Damage is caused by adults and larvae that feed on the underside of leaves. The paper presents the results of investigation of impact of Corythucha arcuata on pedunculate oak growth. The two variant experiment was established in 2019 and included the evaluation of the effect of oak lace bug on the height of the seedlings (i) grown under the shade of the adult trees after the intermediate felling and (ii) seedlings grown unshaded after the final felling. Both variants included eight plots of which four were treated with the insecticide thiamethoxam, while other four were untreated. Assessment of the intensity of the attack was performed in June, July and August in 2019, 2020 and 2021, while the height of the plants was measured at the end of the vegetation period in 2019, 2020 and 2021. The results indicate significant decrease in the intensity of the attack on seedlings grown unshaded by the old trees. After first year, there was no difference in average height of the treated and untreated seedlings grown after the intermediate felling, while the difference was evident after second and third year. Such results indicate cumulative effect of the oak lace bug attack on the seedlings of the penduculate oak. On the other hand, during whole experiment, the differences between treated and untreated plant average height after the final felling were not evident. Key words: oak lace bug; damage; Quercus robur; regeneration; height; seedlings |
autori: Milan Drekić Branislav Kovačević Leopold Poljaković-Pajnik Andrej Pilipović Marina Milović Vid Rađević | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Maja Cvek, Doris Šegota, Kaća Piletić, Gabrijela Begić, Maša Knežević, Dijana Tomić Linšak, Marina Šantić | UDK 630*145.7 https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.5 |
465 |
| Komarci u Hrvatskoj, bolesti koje prenose, načini prevencije i suzbijanja |
|
|
| Sažetak Zaštita prirode i okoliša danas čini sastavni dio gospodarskog i šireg društvenog razvoja. Podizanjem razine svijesti, proaktivnim razmišljanjem i djelovanjem, možemo računati na 10.održivi razvoj nadolazećih generacija. Ipak, u toj namjeri promjene ekosustava posljedično utječu na brojnost pojedinih vrsta insekata. Komarci su kozmopolitske životinje iz porodice Culicidae. Prenosnici su mnogih patogena koji izazivaju brojne bolesti kod ljudi i životinja: denga groznica, žuta groznica, groznica Zapadnog Nila, tularemija, japanski encefalitis, malarija, zika groznica i dr. Cilj ovoga preglednog rada je sažeto objediniti trenutne znanstvene spoznaje o komarcima, njihovom životnom ciklusu, vrstama prisutnima u Republici Hrvatskoj, načinu prenošenja mikroorganizama, bolestima koje pojedine vrste komaraca na području Hrvatske prenose te prikaz najmodernijih rješenja prevencije i suzbijanja invazivne vektorske vrste komarca Aedes albopictus putem tehnike sterilnih mužjaka (SIT) koja se smatra među ekološki najprihvatljivijom i najrazvijenijom metodom suzbijanja štetočina kukaca. Ključne riječi: bolesti; komarci; Hrvatska; kontrola komaraca; sterilni komarci; vektori |
autori: Maja Cvek Doris Šegota Kaća Piletić Gabrijela Begić Maša Knežević Dijana Tomić Linšak Marina Šantić | |
| Stanimir Živanović | UDK 630* 431 https://doi.org/10.31298/sl.147.9-10.6 |
477 |
| Determining the fire season by analyzing climatic conditions in northeastern Serbia |
|
|
| Summary The territory of Serbia is sensitive to forest fires, which endanger various systems and play an important role in shaping the ecosystem. The probability of the occurrence and spread of forest fires in the area of northeastern Serbia was examined, depending on the influence of climatic conditions. Changes in climatic conditions are investigated at the annual and monthly level of air temperature, precipitation and air humidity values recorded at three main meteorological stations (Zaječar, Negotin, Crni Vrh) in the area of northeastern Serbia. Changes in climatic conditions in the period 2009-2022 compared to the period 1961-1990 were analyzed, with an emphasis on 2012 and 2014. The length of the average fire season was determined through a modified version of Thornthwaite’s evapotranspiration index. The fire season is longer in the area of Negotin and Zaječar than in the area of Crni Vrh. On the basis of the monthly humidity indices, a significantly longer fire season was determined in 2012 compared to 2014, as well as the multi-year period 1961-1990. An analysis of the value of the Burning Index (B) for the period 2009-2022 was performed and a correlation was established with the data on the number of forest fires. The burning index in the area of northeastern Serbia is the highest during the months of July, August and September. Significantly higher values of the burning index are for 2012 compared to 2014, which is correlated with the occurrence of forest fires in this period. Key words: Thornthwaite’s evapotranspiration index; Burning index; forest fire; fire season; northeastern Serbia |
autori: Stanimir Živanović | |