|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 1-2/2023 3-4/2023 5-6/2023 7-8/2023 9-10/2023 11-12/2023 + 2024 new HR EN |
5-6/2023 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 205 | |
| Sveučiliše u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije – nositelj obrazovanja u šumarskoj i drvnotehnološkoj struci |  
|
|
| Riječ uredništva Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije (FŠDT) je međunarodno prepoznatljiva institucija u školovanju visokostručnih kadrova za potrebe šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja. Intenzivni razvoj visokoškolske šumarske nastave započet je 1898. godine kada počinje izvođenje visokoškolske nastave na Šumarskoj akademiji u okviru Mudroslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od tada pa do danas FŠDT je fakultet u stalnom usponu te sustavno razvija izvrsnost u obrazovanju i istraživanju u šumarstvu, drvnoj tehnologiji i srodnim područjima, koja se temelji na uspostavi sustava kvalitete te prijenosu i primjeni znanja za dobrobit i prosperitet svih sastavnica društvene zajednice. FŠDT je predvodnik u kreiranju promjena u šumarskom i drvnotehnološkom području, s prepoznatljivim znanstvenicima i studentima visokih moralnih i etičkih kvaliteta spremnih na rad i unaprjeđenje društvene zajednice, a kao zalog stvaranju bolje i kvalitetnije budućnosti. Polazeći od nepobitne činjenice da su studenti smisao, odnosno bit postojanja svakoga fakulteta, nastavno osoblje FŠDT odlučno je u nastojanju da u potpunosti opravda povjerenje onih koji su prepoznali njegove studijske programe kao izvrsne, šumarsku struku kao struku koja odgovorno gospodari jednim od najvažnijih i površinom najvećih prirodnih resursa naše države, a drvnotehnološku struku kao struku iznimno važnu za gospodarstvo, BDP i izvoz. Njihovo zadovoljstvo studiranjem, motiviranost, ali i studentski standard, kao i kasnija stopa zapošljavanja na temelju stečenih znanja, vještina i kompetencija, važne su smjernice djelovanja FŠDT. U posljedenje tri akademske godine upisne kvote na svim studijskim programima prijediplomskih sveučilišnih studija i prijediplomskoga stručnoga studija su popunjene. Rezultat je to brojnih aktivnosti dobro pripremljene i ostvarene promidžbe prijediplomskih studijskih programa Fakulteta u javnosti i u medijima, promidžbi Fakulteta u srednjim školama RH, te organizacijom i provedbom pripreme maturanata za polaganje ispita državne mature za učenike koji su zainteresirani za upis prijediplomskih studijskih programa na FŠDT. Revidirani sadržaji svih prijediplomskih i diplomskih studija, poslijediplomskog specijalističkog studija Šumarstvo, poslijediplomskog specijalističkog studija Drvna tehnologija i poslijediplomskoga doktorskoga studija Šumarstvo i drvna tehnologija, usklađeni su s potrebama tržišta. Poslijediplomski specijalistički studiji su vrlo atraktivni u sustavu cjeloživotnog obrazovanja magistara inženjera šumarstva, magistara inženjera urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša te magistara inženjera drvne tehnologije. Akademska diploma mora ostati prestižni document, kao jamstvo kvalitete budućih djelatnika u javnim i privatnim tvrtkama te državnim institucijama. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Hazan Alkan Akinci,Funda Erşen Bak | UDK 630* 622 + 564 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.1 |
207 |
| Dendroctonus micans (Kugelann, 1794) establishment on host: parental females attack vigorous oriental spruce trees in Artvin, Turkey |
|
|
| Sažetak Dendroctonus micans (Kugelann, 1794), koji je prvi put otkriven 1966. godine u Turskoj, do kasnih 2000-ih zahvatio je gotovo sve šume kavkaske smreke u istočnoj crnomorskoj regiji. Tijekom svog širenja, uništio je milijune kubičnih metara šume stabala smreke. Posljednjih godina šume kavkaske smreke sadrže endemsku populaciju ovih štetnika. No, ekstremni klimatski uvjeti koji uzrokuju ekstremne vremenske uvjete, mogu stvoriti uvjete koji pogoduju naglom razvoju D. micans. Ovim se istraživanjem željelo ispitati vitalnost stabala prirodno zaraženih i nezaraženih stabala u šumi. Terenska istraživanja obavljena su 2016. godine na čistoj sastojini smreke u šumskom podokrugu Taşlıca, Uprave za šumarstvo Artvin. U sklopu sastojina odabrana su i zaražena i nezaražena stabla. Jezgre su uzete iz 30 prirodno zaraženih i 30 nezaraženih stabala smreke u istom sklopu. Uzorci jezgre uzeti su u drugom tjednu rujna. Proučavana je debljina floema, stopa (debljinskog) prirasta stabala, prsni promjer stabla i prosječan broj ksilemskih stanica u radijalnom redu formiranom do dana uzorkovanja. Debljina floema, nedavna stopa prirasta stabala i broj stanica ksilema bili su veći kod zaraženih stabala. O izboru domaćina D. micans raspravljalo se u odnosu na značajke zaraženih i nezaraženih stabala. Ključne riječi: vitalnost stabla; rast i prirast stabala; Picea orientalis; debljina floema; izbor domaćina |
autori: Hazan Alkan Akinci Funda Erşen Bak | |
| Arzu Ergül Bozkurt, Kamil Coşkunçelebi, Salih Terziog˘lu | UDK 630* 811 (001) https://doi.org/19.31298/sl.147.5-6.2 |
215 |
| Varijacije u anatomiji iglica običnog bora (Pinus sylvestris L.) s obzirom na staništa i nadmorsku visinu u Turskoj |
|
|
| Sažetak U ovoj studiji proučavano je osam populacija običnog bora iz Turske, kako bi se istražio utjecaj zona staništa I admorske visine na anatomske značajke iglica. Svjetlosnim mikroskopom promatrano je ukupno 496 iglica uzorkovanih sa 64 stabla, s ciljem utvrđivanja varijabilnosti dieciséis anatomskih karakteristika. Analiza varijance pokazuje da postoje značajne razlike u debljini iglica, širini iglica, broju smolnih kanala, promjeru smolnih kanala, širini središnjeg cilindra, debljini središnjeg cilindra, broju stanica endoderme, širini endoderme i debljini endoderme u osam populacija ovisno o zonama staništa. Međutim, jedino se promjer smolnog kanala, širina endodermisa i debljina endodermisa značajno razlikuju u ispitivanoj populaciji, ovisno o visinskim gradijentima. Klasterska analiza pokazala je najveće sličnosti između populacija Bolu-Aladağ i Ardahan-Yalnızçam, a najistaknutija populacija bila je populacija Giresun-Espiye na temelju anatomskih značajki iglica. Iako je analiza glavnih komponenti pokazala da širina iglice, širina središnjeg cilindra, debljina iglice i debljina središnjeg cilindra imaju najveći utjecaj na razlikovanje populacija običnog bora rasprostranjenih u Turskoj, diskriminantnom analizom ispitivane populacije nisu razdvojene uzimajući u obzir anatomske značajke iglica. Ključne riječi: Anatolija; nadmorska visina; anatomija iglice; Pinus sylvestris; varijabilnost |
autori: Arzu Ergül Bozkurt Kamil Coşkunçelebi Salih Terziog˘lu | |
| Velisav Karaklić, Zoran Galić, Miljan Samardžić, Lazar Kesić, Saša Orlović, Martina Zorić | UDK 630* 114.6 (001) https://doi.org/110.31298/sl.147.5-6.3 |
227 |
| Emisije ugljikovog dioksida (CO2) iz tla tijekom obnove sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u ljetnom razdoblju |
|
|
| Sažetak Gubitak organskog ugljika i povećana emisija ugljikovog dioksida (CO2) iz tla uzrokovani su raznim ljudskim aktivnostima. Cilj ovoga rada bio je ispitati antropogeni utjecaj na emisije ugljikovog dioksida iz tla tijekom obnove sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Istraživanje je provedeno u Sremskom okrugu (Autonomna Pokrajina Vojvodina, Republika Srbija) tijekom ljeta 2021. godine (Slika 1). Postavljene su tri pokusne plohe, od kojih je na dvije primjetan antropogen utjecaj. Prva ploha (Plot 1) osnovana je na prirodnom tlu (Gleysol), (Slika 2A) i nije bila izložena antropogenom utjecaju, dok je druga (Plot 2) osnovana na istom tipu tla (Slika 2B) na kojem je obavljeno tretiranje pesticidima zbog zaštite hrastovog pomlatka tijekom procesa obnove sastojine. Treća ploha (Plot 3) je osnovana na antropogenom tlu (Anthrosol), (Slika 2C), koje je nastalo uslijed pripreme staništa za obnovu sastojine, bez tretiranja pesticidima. Uzorci zraka prikupljeni su pomoću cilindričnih komora, dok su analize obavljene na plinskom kromatografu (Agilent 8890). Dinamika temperature i vlažnosti tla kao najvažniji čimbenici (Slika 3) značajno su utjecali na emisiju ugljikovog dioksida tijekom ljetnog razdoblja. Na plohi na kojoj je formirano antropogeno tlo, dobivena je pouzdana pozitivna korelacija između protoka ugljikovog dioksida i temperature tla (r = 0.77, p < 0.05), dok je visoka značajna korelacija između protoka i vlažnosti tla dobivena na prirodnom tlu koje je bilo pod utjecajem pesticida (r = 0.85, p < 0,05). Plohe koje su bile pod antropogenim utjecajem (Plot 2 i Plot 3) imale su veće vrijednosti toka tijekom ljetnog razdoblja u odnosu na prvu plohu (Plot 1) (Slika 4) i (Slika 5). Prosječna emisija najmanje je varirala (CV = 30.64%) na prvoj plohi (Plot 1), dok je najveća vrijednost koeficijenta varijacije (CV) zabilježena na drugoj plohi (43.23%), (Slika 6). Vrijednosti koeficijenta determinacije (R2) u običnoj linearnoj regresiji, gdje je prikazana ovisnost između protoka ugljikovog dioksida i temperature, bile su u rasponu od 0.04 do 0.60, a najveća vrijednost dobivena je na trećoj plohi (Plot 3) (Slika 7). Na plohama koje su bile postavljene na prirodnom tlu (Plot 1 i Plot 2) emisija ugljikovog dioksida uglavnom je ovisila o vlažnosti tla. S povećanjem vlažnosti tla, ploha koja je bila pod utjecajem pesticida (Plot 2) imala je intenzivniji porast emisija u odnosu na prvu plohu (Plot 1), (Slika 8). Najbolji multilinearni regresijski model, gdje je ispitivan kombinirani učinak temperature i vlažnosti tla na emisiju ugljikovog dioksida, dobiven je na trećoj plohi (Slika 9), gdje je vrijednost koeficijenta determinacije (R2) iznosila 0.89 (Tablica 3). Kao posljedica primjene pesticida, kao i stvaranja antropogenog tla tijekom obnove hrastove sastojine, došlo je do značajnog povećanja emisije ugljikovog dioksida (CO2) iz tla u odnosu na referentno prirodno tlo bez antropogenog utjecaja. Ključne riječi: CO2; hrast lužnjak; antropogeni utjecaj; temperatura tla; vlažnost tla |
autori: Velisav Karaklić Zoran Galić Miljan Samardžić Lazar Kesić Saša Orlović Martina Zorić | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mario Šporčić, David Mijoč, Matija Bakarić, Zdravko Pandur, Marin Bačić, Matija Landekić | UDK 630* 969 https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.4 |
239 |
| Izazov regrutiranja šumarske radne snage u Europi i svijetu |
|
|
| Sažetak Rad u šumarstvu razumijeva sve ljudske aktivnosti koje su prijeko potrebne za obavljanje planiranih šumarskih poslova, a radi ostvarivanja dobrobiti od šume i šumskoga zemljišta. U skladu s tim šumarski radnici, tj. ljudi s potrebnim znanjima, vještinama i sposobnostima, uz odgovarajuća sredstva za rad i predmet rada predstavljaju temeljni čimbenik šumarske proizvodnje. Stručno osposobljeni, odgovorni, savjesni i motivirani šumarski radnici imaju odlučujuću ulogu u ostvarivanju uspješnih proizvodnih i poslovnih rezultata te čine neodvojivu sastavnicu u suvremenoj, općeprihvaćenoj paradigmi održivoga gospodarenja šumama. Međutim, danas u svijetu stalnih promjena šumarstvo se neprestano nalazi pred izazovom osiguranja kvalificirane i održive radne snage. Nedostatak šumarskih radnika postaje sve učestaliji problem u europskom i svjetskom šumarstvu, a razlog tomu su različiti globalni demografski, ekonomski, tehnološki i politički procesi, kao i specifičnosti samog sektora. U radu se stoga, uz opće značajke šumarskog rada prikazuju neki pokazatelji stanja i položaja radne snage u šumarstvu Europe i svijeta. Posebno se obrađuju aktualna pitanja i problemi u regrutiranju potrebne šumarske radne snage (nedostatak radnika, manjak interesa kod mladih ljudi, starenje postojeće radne snage, šumarski poduzetnici, neformalno zapošljavanje i sl.) te određeni alati i instrumenti važni za uspješno privlačenje i zadržavanje šumarskih radnika (razumijevanje motivacije, kompenzacije za rad, obrazovanje i trening radnika, nove tehnologije i sl.). Svrha rada se sastoji u pružanju podloga koje mogu biti važan doprinos u unapređenju stanja i održivosti radne snage u šumarstvu. Ključne riječi: šumarstvo; šumarski rad; regrutiranje radnika; održivost radne snage |
autori: ŠPORČIĆ, Mario  ŠL David Mijoč BAKARIĆ, Matija ŠL Zdravko Pandur Marin Bačić Matija Landekić | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Matija Bakarić, Matija Landekić, Mario Šporčić | UDK 630* 907.1 + 934 https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.5 |
251 |
| Struktura prihoda javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak Zaštićena područja imaju za cilj očuvanje bioraznolikosti, razvoj područja na kojemu se nalaze te kontinuirano financiranje javnih ustanova osnovanih za njihovo upravljanje. Održivo financiranje ima temelj u međunarodnim i nacionalnim financijskim mehanizmima, te u koncesijama i drugim naknadama koje čine vlastite prihode javnih ustanova. Financijsko poslovanje javnih ustanova, neovisno o kategoriji osnivača, propisano je zakonima i pravilnicima na nacionalnoj razini. Pregledom dostavljenih izvješća za poslovnu 2019. godinu uočavaju se obilježja financiranja pojedinih javnih ustanova te njihova usmjerenost prema izvorima novca za njihov razvoj. Polučeni rezultati strukture prihoda javnih ustanova na temelju razmatranja javno dostupnih financijskih obrazaca, ukazuju na potrebu privlačenja projektnih financijskih sredstava, posebice kod javnih ustanova na županijskoj/lokalnoj razini, kako bi se parkovni sustav intenzivno razvijao i unaprjeđivao. Drugi najzastupljeniji izvor prihoda u zaštićenim područjima predstavljaju sredstva iz proračuna države ili županije u ovisnosti o osnivaču, te su dostatna za osnovno funkcioniranje javne ustanove i plaće zaposlenika. Ključne riječi: zaštićena područja; prihodi; razina upravljanja; projekti; proračun |
autori: BAKARIĆ, Matija ŠL Matija Landekić ŠPORČIĆ, Mario ŠL | |
| David Janeš, Ivica Papa, Sandi Matijašević, Ivan Žarković, Mihael Lovrinčević, Andreja Đuka | UDK 630* 686+463 https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.6 |
261 |
| Korisni GIS alati pri utvrđivanju dostupnosti šumske površine |
|
|
| Sažetak Svrha ovog članka detaljno je pojašnjenje problematike funkcionalnog pristupa utvrđivanja dostupnosti šumske površine, odnosno jednoznačnog i ujednačenog utvrđivanja gustoće cesta i relativne otvorenosti promatrane šumske površine koja se najčešće prikazuje na razini gospodarske jedinice. Navedena dva parametra predstavljaju neizostavne čimbenike u kasnijoj fazi planiranja optimalne mreže šumskih prometnica. Kao vodič postupka otvaranja šuma poslužio je važeći Pravilnik o provedbi mjere M04 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 106/2015, 65/2017, 77/2017 i 84/2018), koji propisuje način izrade Elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture. U ovome radu prikazani su korisni alati unutar dva najzastupljenija GIS programska paketa: komercijalnog ArcGIS programa te besplatnog QGIS programa (eng. open source). Detaljno su prikazani i pojašnjeni GIS alati unutar oba programa, a koji mogu pomoći pri izradi Elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture. Ovaj stručni rad sadrži korisne informacije za sve koji se bave problematikom utvrđivanja dostupnosti šumske površine, odnosno optimalnog planiranja šumskih cesta, te za utvrđivanje stvarnog stanja gustoće cesta i relativne otvorenosti šuma kojom gospodare. Ključne riječi: GIS; gustoća cesta; relativna otvorenost; planiranje primarnih šumskih prometnica; ArcGIS; QGIS |
autori: David Janeš Ivica Papa Sandi Matijašević Ivan Žarković Mihael Lovrinčević Andreja Đuka | |
| Marija Popović, Hristo Mihaylov, Nikola Mihajlović, Zoran Popović | UDK 630* 156 https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.7 |
275 |
| Profiti gospodarenja srnećom divljači u lovištima središnje Srbije |
|
|
| Sažetak Istraživanjem je obuhvaćen fond srneće divljači, u lovištima središnje Srbije. Cilj rada je analiziranje ukupnog matičnog fonda u 2021/2022. godini, procijena vrijedosti fonda ove vrste divljači, vrijednost odstrela i prihoda na 100 hektara ukupne površine lovišta u svim lovnim područjima središnje Srbije. Na osnovi analize razmotrit će se smjernice i mogućnosti za uvećanje prihoda u svim lovnim područjima Srbije. Procjena vrijednosti matičnog fonda srneće divljači utvrđena je prema Pravilniku (Službeni glasnik, br. 18/19), dok je prihod od odstrela srna izračunat je po tržišnom cjeniku koji propisuje Lovački savez Srbije za lovnu 2021/2022. godinu. Utvrđeno je da vrijednost fonda mužjaka koji iznosi 6.506.000 eura, te vrijednosti fonda ženki i podmladka oko 3.615.000 eura. Ukupan prihod odstrijeljene divljači u 2017/2018. iznosi 480.626 eura, dok je prihod na 100 hektara ukupne površine svih lovnih područja 9 eura. Najveći ukupan prihod ostvaruje Središnjo lovno područje i iznosi 191.785 eura. Prihodi po jedinici površine se razlikuju između različitih lovnih područja Srbije i dosta ovisi od intenziteta gospodarenje populacijama srneće divljači. Kako bi se ostvario veći profit od gospodarenja srnom običnom u lovištima središnje Srbije, potrebno je u potpunosti ostvariti planirani odstrel s povećanim učešćem srndaća veće trofejne mase. Ključne riječi: srna; odstrel; ekonomski aspekti; prihod; Srbija |
autori: Marija Popović Hristo Mihaylov Nikola Mihajlović Zoran Popović | |