|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 1-2/2023 3-4/2023 5-6/2023 7-8/2023 9-10/2023 11-12/2023 + 2024 new HR EN |
5-6/2023 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 205 | |
| Sveučiliše u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije – nositelj obrazovanja u šumarskoj i drvnotehnološkoj struci |  
|
|
| Riječ uredništva Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije (FŠDT) je međunarodno prepoznatljiva institucija u školovanju visokostručnih kadrova za potrebe šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja. Intenzivni razvoj visokoškolske šumarske nastave započet je 1898. godine kada počinje izvođenje visokoškolske nastave na Šumarskoj akademiji u okviru Mudroslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od tada pa do danas FŠDT je fakultet u stalnom usponu te sustavno razvija izvrsnost u obrazovanju i istraživanju u šumarstvu, drvnoj tehnologiji i srodnim područjima, koja se temelji na uspostavi sustava kvalitete te prijenosu i primjeni znanja za dobrobit i prosperitet svih sastavnica društvene zajednice. FŠDT je predvodnik u kreiranju promjena u šumarskom i drvnotehnološkom području, s prepoznatljivim znanstvenicima i studentima visokih moralnih i etičkih kvaliteta spremnih na rad i unaprjeđenje društvene zajednice, a kao zalog stvaranju bolje i kvalitetnije budućnosti. Polazeći od nepobitne činjenice da su studenti smisao, odnosno bit postojanja svakoga fakulteta, nastavno osoblje FŠDT odlučno je u nastojanju da u potpunosti opravda povjerenje onih koji su prepoznali njegove studijske programe kao izvrsne, šumarsku struku kao struku koja odgovorno gospodari jednim od najvažnijih i površinom najvećih prirodnih resursa naše države, a drvnotehnološku struku kao struku iznimno važnu za gospodarstvo, BDP i izvoz. Njihovo zadovoljstvo studiranjem, motiviranost, ali i studentski standard, kao i kasnija stopa zapošljavanja na temelju stečenih znanja, vještina i kompetencija, važne su smjernice djelovanja FŠDT. U posljedenje tri akademske godine upisne kvote na svim studijskim programima prijediplomskih sveučilišnih studija i prijediplomskoga stručnoga studija su popunjene. Rezultat je to brojnih aktivnosti dobro pripremljene i ostvarene promidžbe prijediplomskih studijskih programa Fakulteta u javnosti i u medijima, promidžbi Fakulteta u srednjim školama RH, te organizacijom i provedbom pripreme maturanata za polaganje ispita državne mature za učenike koji su zainteresirani za upis prijediplomskih studijskih programa na FŠDT. Revidirani sadržaji svih prijediplomskih i diplomskih studija, poslijediplomskog specijalističkog studija Šumarstvo, poslijediplomskog specijalističkog studija Drvna tehnologija i poslijediplomskoga doktorskoga studija Šumarstvo i drvna tehnologija, usklađeni su s potrebama tržišta. Poslijediplomski specijalistički studiji su vrlo atraktivni u sustavu cjeloživotnog obrazovanja magistara inženjera šumarstva, magistara inženjera urbanoga šumarstva, zaštite prirode i okoliša te magistara inženjera drvne tehnologije. Akademska diploma mora ostati prestižni document, kao jamstvo kvalitete budućih djelatnika u javnim i privatnim tvrtkama te državnim institucijama. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Hazan Alkan Akinci,Funda Erşen Bak | UDK 630* 622 + 564 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.1 |
207 |
| Dendroctonus micans (Kugelann, 1794) establishment on host: parental females attack vigorous oriental spruce trees in Artvin, Turkey |
|
|
| Sažetak Dendroctonus micans (Kugelann, 1794), koji je prvi put otkriven 1966. godine u Turskoj, do kasnih 2000-ih zahvatio je gotovo sve šume kavkaske smreke u istočnoj crnomorskoj regiji. Tijekom svog širenja, uništio je milijune kubičnih metara šume stabala smreke. Posljednjih godina šume kavkaske smreke sadrže endemsku populaciju ovih štetnika. No, ekstremni klimatski uvjeti koji uzrokuju ekstremne vremenske uvjete, mogu stvoriti uvjete koji pogoduju naglom razvoju D. micans. Ovim se istraživanjem željelo ispitati vitalnost stabala prirodno zaraženih i nezaraženih stabala u šumi. Terenska istraživanja obavljena su 2016. godine na čistoj sastojini smreke u šumskom podokrugu Taşlıca, Uprave za šumarstvo Artvin. U sklopu sastojina odabrana su i zaražena i nezaražena stabla. Jezgre su uzete iz 30 prirodno zaraženih i 30 nezaraženih stabala smreke u istom sklopu. Uzorci jezgre uzeti su u drugom tjednu rujna. Proučavana je debljina floema, stopa (debljinskog) prirasta stabala, prsni promjer stabla i prosječan broj ksilemskih stanica u radijalnom redu formiranom do dana uzorkovanja. Debljina floema, nedavna stopa prirasta stabala i broj stanica ksilema bili su veći kod zaraženih stabala. O izboru domaćina D. micans raspravljalo se u odnosu na značajke zaraženih i nezaraženih stabala. Ključne riječi: vitalnost stabla; rast i prirast stabala; Picea orientalis; debljina floema; izbor domaćina |
autori: Hazan Alkan Akinci Funda Erşen Bak | |
| Arzu Ergül Bozkurt, Kamil Coşkunçelebi, Salih Terziog˘lu | UDK 630* 811 (001) https://doi.org/19.31298/sl.147.5-6.2 |
215 |
| Variation in needle anatomy of scots pine (Pinus sylvestris L.) populations according to habitat and altitudinal zones in Türkiye |
|
|
| Summary In this study, eight Scots pine populations from Turkiye were studied to explore the influence of different habitats and altitudinal zones on the needle anatomical traits. A total of 496 needles belonging to 64 individuals were examined using light microscopy with the aim to score variability of sixteen needle anatomical traits. Variance analysis showed significant differences in needle thickness, needle width, resin canal number, resin canal diameter, central cylinder width, central cylinder thickness, endodermis cell number, endodermis width and endodermis thickness of eight populations depending on habitat zones. However, only resin canal diameter, endodermis width and endodermis thickness differ significantly in examined populations depending on altitudinal gradients. Cluster analysis showed the greatest similarities between the Bolu-Aladağ and Ardahan-Yalnızçam populations, and the most distinguishable population was the Giresun-Espiye population based on the anatomical characteristics of the needles. Although principal component analysis showed that needle width, central cylinder width, needle thickness, and central cylinder thickness had the greatest influence on the delimitation of Scots pine populations distributed in Turkiye, discrimination analysis did not separate the examined populations depending on the anatomical characteristics of the needles. Key words: Anatolia; altitude; needle anatomy; Pinus sylvestris; variation |
autori: Arzu Ergül Bozkurt Kamil Coşkunçelebi Salih Terziog˘lu | |
| Velisav Karaklić, Zoran Galić, Miljan Samardžić, Lazar Kesić, Saša Orlović, Martina Zorić | UDK 630* 114.6 (001) https://doi.org/110.31298/sl.147.5-6.3 |
227 |
| Carbon dioxide (CO2) emissions from soils during the regeneration of pedunculate oak (Quercus robur L.) stand in the summer period |
|
|
| Summary The loss of soil organic carbon stock and increased CO2 emission from soil are induced by various human activities. The aim of this study was to examine whether an anthropogenic influence during the regeneration of a pedunculate oak (Quercus robur L.) stand can affect the increment of CO2 emission from the soil. The research was carried out within three plots, out of which two were exposed to different degrees of anthropogenic influence. The air samples were collected using the soil respiratory chambers and analysed using the gas chromatograph Agilent 8890. Based on the obtained results, soil temperature and moisture as the most dominant drivers of the CO2 emission had different effects on the CO2 flux from soil depending on the intensity of anthropogenic influences and environmental conditions. Within the experimental plot with the significant soil alteration, a reliable positive correlation was detected for the CO2 flux with the soil temperature (r = 0.77, p < 0.05). High significant correlation was observed considering soil moisture (r = 0.85, p < 0.05) in the natural soil where the application of pesticides was conducted. The results showed that both soils that were exposed to the anthropogenic influences had notably higher values of the CO2 flux in comparison to the reference natural soil without anthropogenic impacts. Key words: CO2; pedunculate oak; anthropogenic influence; soil temperature; soil moisture |
autori: Velisav Karaklić Zoran Galić Miljan Samardžić Lazar Kesić Saša Orlović Martina Zorić | |
| PRETHODNO PRIOPĆENJE | ||
| Mario Šporčić, David Mijoč, Matija Bakarić, Zdravko Pandur, Marin Bačić, Matija Landekić | UDK 630* 969 https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.4 |
239 |
| Izazov regrutiranja šumarske radne snage u Europi i svijetu |
|
|
| Sažetak Rad u šumarstvu razumijeva sve ljudske aktivnosti koje su prijeko potrebne za obavljanje planiranih šumarskih poslova, a radi ostvarivanja dobrobiti od šume i šumskoga zemljišta. U skladu s tim šumarski radnici, tj. ljudi s potrebnim znanjima, vještinama i sposobnostima, uz odgovarajuća sredstva za rad i predmet rada predstavljaju temeljni čimbenik šumarske proizvodnje. Stručno osposobljeni, odgovorni, savjesni i motivirani šumarski radnici imaju odlučujuću ulogu u ostvarivanju uspješnih proizvodnih i poslovnih rezultata te čine neodvojivu sastavnicu u suvremenoj, općeprihvaćenoj paradigmi održivoga gospodarenja šumama. Međutim, danas u svijetu stalnih promjena šumarstvo se neprestano nalazi pred izazovom osiguranja kvalificirane i održive radne snage. Nedostatak šumarskih radnika postaje sve učestaliji problem u europskom i svjetskom šumarstvu, a razlog tomu su različiti globalni demografski, ekonomski, tehnološki i politički procesi, kao i specifičnosti samog sektora. U radu se stoga, uz opće značajke šumarskog rada prikazuju neki pokazatelji stanja i položaja radne snage u šumarstvu Europe i svijeta. Posebno se obrađuju aktualna pitanja i problemi u regrutiranju potrebne šumarske radne snage (nedostatak radnika, manjak interesa kod mladih ljudi, starenje postojeće radne snage, šumarski poduzetnici, neformalno zapošljavanje i sl.) te određeni alati i instrumenti važni za uspješno privlačenje i zadržavanje šumarskih radnika (razumijevanje motivacije, kompenzacije za rad, obrazovanje i trening radnika, nove tehnologije i sl.). Svrha rada se sastoji u pružanju podloga koje mogu biti važan doprinos u unapređenju stanja i održivosti radne snage u šumarstvu. Ključne riječi: šumarstvo; šumarski rad; regrutiranje radnika; održivost radne snage |
autori: ŠPORČIĆ, Mario  ŠL David Mijoč BAKARIĆ, Matija ŠL Zdravko Pandur Marin Bačić Matija Landekić | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Matija Bakarić, Matija Landekić, Mario Šporčić | UDK 630* 907.1 + 934 https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.5 |
251 |
| Struktura prihoda javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima u Republici Hrvatskoj |
|
|
| Sažetak Zaštićena područja imaju za cilj očuvanje bioraznolikosti, razvoj područja na kojemu se nalaze te kontinuirano financiranje javnih ustanova osnovanih za njihovo upravljanje. Održivo financiranje ima temelj u međunarodnim i nacionalnim financijskim mehanizmima, te u koncesijama i drugim naknadama koje čine vlastite prihode javnih ustanova. Financijsko poslovanje javnih ustanova, neovisno o kategoriji osnivača, propisano je zakonima i pravilnicima na nacionalnoj razini. Pregledom dostavljenih izvješća za poslovnu 2019. godinu uočavaju se obilježja financiranja pojedinih javnih ustanova te njihova usmjerenost prema izvorima novca za njihov razvoj. Polučeni rezultati strukture prihoda javnih ustanova na temelju razmatranja javno dostupnih financijskih obrazaca, ukazuju na potrebu privlačenja projektnih financijskih sredstava, posebice kod javnih ustanova na županijskoj/lokalnoj razini, kako bi se parkovni sustav intenzivno razvijao i unaprjeđivao. Drugi najzastupljeniji izvor prihoda u zaštićenim područjima predstavljaju sredstva iz proračuna države ili županije u ovisnosti o osnivaču, te su dostatna za osnovno funkcioniranje javne ustanove i plaće zaposlenika. Ključne riječi: zaštićena područja; prihodi; razina upravljanja; projekti; proračun |
autori: BAKARIĆ, Matija ŠL Matija Landekić ŠPORČIĆ, Mario ŠL | |
| David Janeš, Ivica Papa, Sandi Matijašević, Ivan Žarković, Mihael Lovrinčević, Andreja Đuka | UDK 630* 686+463 https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.6 |
261 |
| Korisni GIS alati pri utvrđivanju dostupnosti šumske površine |
|
|
| Sažetak Svrha ovog članka detaljno je pojašnjenje problematike funkcionalnog pristupa utvrđivanja dostupnosti šumske površine, odnosno jednoznačnog i ujednačenog utvrđivanja gustoće cesta i relativne otvorenosti promatrane šumske površine koja se najčešće prikazuje na razini gospodarske jedinice. Navedena dva parametra predstavljaju neizostavne čimbenike u kasnijoj fazi planiranja optimalne mreže šumskih prometnica. Kao vodič postupka otvaranja šuma poslužio je važeći Pravilnik o provedbi mjere M04 »Ulaganja u fizičku imovinu«, podmjere 4.3. »Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva«, tipa operacije 4.3.3. »Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 106/2015, 65/2017, 77/2017 i 84/2018), koji propisuje način izrade Elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture. U ovome radu prikazani su korisni alati unutar dva najzastupljenija GIS programska paketa: komercijalnog ArcGIS programa te besplatnog QGIS programa (eng. open source). Detaljno su prikazani i pojašnjeni GIS alati unutar oba programa, a koji mogu pomoći pri izradi Elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture. Ovaj stručni rad sadrži korisne informacije za sve koji se bave problematikom utvrđivanja dostupnosti šumske površine, odnosno optimalnog planiranja šumskih cesta, te za utvrđivanje stvarnog stanja gustoće cesta i relativne otvorenosti šuma kojom gospodare. Ključne riječi: GIS; gustoća cesta; relativna otvorenost; planiranje primarnih šumskih prometnica; ArcGIS; QGIS |
autori: David Janeš Ivica Papa Sandi Matijašević Ivan Žarković Mihael Lovrinčević Andreja Đuka | |
| Marija Popović, Hristo Mihaylov, Nikola Mihajlović, Zoran Popović | UDK 630* 156 https://doi.org/10.31298/sl.147.5-6.7 |
275 |
| Incomes of roe deer management in the hunting grounds of Central Serbia |
|
|
| Summary The aim of this paper is to analyze the total breeding stock market in 2021/2022, an estimate of the value of the stock of this type of game, the culling value and income per 100 ha of total hunting areas of all hunting grounds in Central Serbia. This research covered the roe deer breeding stock in the hunting grounds of central Serbia. Based on the analysis, the directions and possibilities for increasing the income in all hunting areas of Serbia has been considered. The assessment of the value of the roe deer breeding stock was determined according to the Rulebook (Official Gazette, No. 18/19), while the income from roe deer culling was calculated using the market price list given by the Hunting Association of Serbia for 2021/2022. It was determined that the value of the male roe deer stock is 6.506.000 €, while the value of the female and offspring stock is approximately 3.615.000€. Total income of culled game in 2017/2018 was 480.626 €, while the income per 100 ha of the total area of all hunting areas is 9€. The highest total income is generated by the Central Hunting ground and it amounts to 191.785 €. In order to achieve a higher profit from the management of roe deer at the hunting grounds of central Serbia, it is necessary to completely fulfill the planned culling with an increased inclusion of roebucks that have higher trophy mass. Key words: roe deer; culling; economic aspects; income; Serbia |
autori: Marija Popović Hristo Mihaylov Nikola Mihajlović Zoran Popović | |