|
+ 2008 + 2009 + 2010 + 2011 + 2012 + 2013 + 2014 + 2015 + 2016 + 2017 + 2018 + 2019 + 2020 + 2021 + 2022 1-2/2023 3-4/2023 5-6/2023 7-8/2023 9-10/2023 11-12/2023 + 2024 new HR EN |
3-4/2023 |
|
|||||||||||||||
| RIJEČ UREDNIŠTVA | ||
| Uredništvo | 105 | |
| Prigodom 21. ožujka, Međunarodnog dana šuma |  
|
|
| Riječ uredništva Opća skupština Ujedinjenih naroda, 2012. godine 21. ožujka proglasila je Međunarodnim danom šuma, kako bi se podigla svijest o važnosti svih vrsta šuma za ljude i okoliš. Međunarodni dan šuma je poticaj svim zemljama UN-a za organiziranje različitih lokalnih, nacionalnih i međunarodnih aktivnosti vezanih za šume, a koje uključuju zaštitu i očuvanje šuma, s posebnim naglaskom na sadnju drveća. Ove godine Međunarodni dan šuma u Hrvatskoj obilježen je različitim aktivnostima kao što su prigodna sadnja šumskog drveća, stručni panel posvećen inovacijama i održivom razvoju u šumarstvu, kao i brojni prilozi o šumama. Očito je da šume postaju sve važnije, i to ne samo kao prirodni resurs, već i zbog drugih vrijednosti. Šume i šumska zemljišta su (uz pitku vodu, more i poljoprivredno zemljište) najvažnije prirodno dobro Republike Hrvatske. One su zaslužne za povoljne životne uvjete: čisti zrak, čisto i plodno tlo, čistu vodu i povoljnu klimu. Šume su velike riznice biološke raznolikosti. Jedini su i obnovljivi izvor drvne tvari. Ovogodišnja tema Međunarodnog dana šuma bila je – Šume i zdravlje, odnosno Zdrave šume za zdrave ljude. Zdravstvena funkcija šuma proizilazi iz davno poznatog povoljnog utjecaja šuma na fizičko i psihičko zdravlje ljudi. U šumama se rekreiramo, liječimo, oporavljamo i odmaramo. One povoljno utječu na zdravlje ljudi pročišćavanjem zraka i vode, zaštitom od buke i oblikovanjem lijepog okoliša. Stoga ne čudi činjenica što su ljudi u doba pandemije bolesti Covid-19 pohrlili u šume. Međutim, pružanje zdravstvenih i drugih funkcija šuma ovisi o optimalnom stanju šuma, koje je pak rezultat pravilnog gospodarenja šumama. Gospodarenje šumom treba provoditi u svakoj šumi, bez obzira na namjenu i vlasnika, takve šumskogospodarske postupke koji će osigurati njihov optimalni razvoj i prevenirati šumske rizike. Tako će šume imati snažne obrambene mehanizme i bit će pripremljene na šumske rizike. U slučaju šumskih šteta treba ih u što kraćem vremenu sanirati, a šume obnoviti i njegovati kako bi bile zdrave, vitalne, proizvodne i sposobne za prirodnu obnovu. Zdravlje šuma prepoznato je kao jedan od vodećih izazova hrvatskih šuma i šumarstva novijeg doba. Od 2013. godine veliki kompleksi naših šuma učestalo su izloženi izvanrednim i intenzivnim biotskim, abiotskim i antropogenim stresnim čimbenicima, kao što su naglo širenje štetnika i biljnih bolesti, ledolomi, vjetrolomi i šumski požari. Njihovu sve češću pojavu i velike intenzitete povezujemo s klimatskim promjenama. Šume, šumarstvo i društvo u cjelini imaju velike ekološke i gospodarske štete. U kontinentalnom području Hrvatske velike štete se pojavljuju u šumama poljskog jasena, hrasta lužnjaka, obične bukve, obične jele i obične smreke. U mediteranskom području šumski požari ugrožavaju šume alepskoga bora, crnoga bora, hrasta crnike i hrasta medunca. Zbog toga uloga šuma i šumarstva u stvaranju i očuvanju povoljnih životnih uvjeta za čovjeka i cjelokupnu biološku raznolikost nikada nije bila toliko važna kao danas. Šume i šumarstvo mogu značajno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena. Samo odgovornim gospodarenjem šumama, stavljanjem u prvi plan njege, obnove i zaštite šuma i odmakom od gledanja na šume samo kao na izvor drvne sirovine ili pasivno zaštićeni objekt prirode, možemo sačuvati naše šume i sve njihove vrijednosti. Uredništvo |
autori: Uredništvo  | |
| IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI | ||
| Aydn Kahriman, Abdurrahman Şahin, Turan Sönmez, Mehmet Yavuz | UDK 630* 622+228 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.1 |
107 |
| Modeli rasta prirodnih sastojina kalabrijskog bora u središnjem mediteranskom području Turske |
|
|
| Sažetak Modeli rasta sastojina potrebni su za različite prakse u šumarstvu, ponajprije planove gospodarenja i studije uzgoja šuma. Cilj ove studije bio je stvoriti modele na razini sastojina za jednodobne, čiste i prirodne sastojine kalabrijskog bora u središnjem mediteranskom području Turske. Područje istraživanja sastoji se od čistih i prirodnih sastojina kalabrijskog bora, smještenih unutar granica regionalnih uprava za šumarstvo Antalije i Mersina u središnjoj mediteranskoj regiji Turske. Podaci su prikupljeni s 486 privremenih ploha razasutih diljem regije. Dva stabla (dominantno stablo i stablo koje predstavlja kvadratni srednji promjer sastojine) izmjerena su na svakoj plohi, dajući 972 stabla. Podaci su pokazali da je starost varirala od 6 do 135 godina, indeks staništa (SI) od 8,5 do 33,5 m, a gustoća od 0,3 do 12,4. Prirasno-prihodne tablice ovisne o gustoći generirane su korištenjem regresijskih jednadžbi na temelju starosti sastojine, SI i gustoće sastojine s pojedinačnim, dvofaktorskim i trofaktorskim interakcijskim učincima. Optimalno razdoblje ophodnje koje bi rezultiralo najvećim prinosima za čiste sastojine kalabrijskog bora može se odabrati kao 60, 65 i 75 godina za SI klase I, II, odnosno III. Razvijeni modeli rasta sastojine (tj. Prirasno-prihodne tablice ovisne o gustoći) slagali su se s temeljnim zakonima rasta i podacima prikazanim u literaturi. Ključne riječi: modeli sastojina; Prirasno-prihodne tablice ovisna o gustoći; kalabrijski bor; gustoća; generalizirani algebarski diferencijski pristup (GADP). |
autori: Aydn Kahriman Abdurrahman Şahin Turan Sönmez Mehmet Yavuz | |
| Sercan Gulci, Neşe Gulci, Dalia Abbas, Hasan Serin, Kvanç Yuksel | UDK 630* 831+360 (001) https://doi.org./10.31298/sl.147.3-4.2 | 121 |
| Procjena emisije ugljičnog monoksida iz ispušnog otvora motorne pile |
|
|
| Sažetak U mnogim zemljama motorne pile sa dvotaktnim benzinskim motorom aktivno se koriste u šumama. Rukovatelji motornom pilom izloženi su štetnim plinovima i česticama koje su sastavni dio ispušnih plinova takvih motornih pila. U ovoj studiji, istraživana je izloženost operatera ugljičnom monoksidu -CO- (ppm) prilikom rada s motornom pilom u režimu rada od 1900-2000 okretaja u minuti (o/min). Pri istraživanju je kao pogonsko gorivo korištena mješavina bezolovnog benzina od 95 oktana i motornog ulja gradacije SAE 10W u iznosu od 2%. Kako bi se istražila prisutnost CO na malim udaljenostima, odnos između vremena izloženosti i udaljenosti do izvora emisije podijeljen je u skupine. Rezultat statističke analize pokazao je da je prosječna količina CO emitirana iz motorne pile bila 1683 ppm na udaljenosti od 0 cm (±4 cm), 343,6 ppm na udaljenosti od 10 cm, 252,3 ppm na udaljenosti od 20 cm i 86,5 ppm na udaljenosti od 30 cm. Analiza varijance prema udaljenosti pokazala je da je količina CO (ppm) statistički značajna (p<0,05). Ako rukovatelj motornom pilom radi vrlo blizu motorne pile, primijetit će se izloženost CO, što se smatra negativnim utjecajem na njihovo zdravlje i radnu učinkovitost. Stoga treba provesti obuku kako bi se povećala svijest o blizini motorne pile i rukovatelja te o važnosti korištenja osobne zaštitne opreme. Uz podršku pri obuci, korištenje nove generacije pogonskih motora motornih pila također treba poticati i promicati kako bi se emisije CO svele na minimum. Ključne riječi: šumarstvo; proizvodnja drva; dvotaktni benzinski motor; izloženost emisijama; ugljični monoksid; zdravlje operatera |
autori: Sercan Gulci Neşe Gulci Dalia Abbas Hasan Serin Kvanç Yuksel | |
| Bilal Çetin | UDK 630* 630+232.3 (001) https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.3 |
129 |
| Utjecaj nadmorske visine i starosti zatvorenog češera na klijanje sjemena crvenog bora (Pinus brutia Ten.) |
|
|
| Sažetak U ovom istraživanju analizirane su promjene u stopi klijavosti i postotku klijavosti sjemena iz zatvorenih češera Pinus brutia Ten. različite starosti, sakupljenih na različitim nadmorskim visinama. Sjeme korišteno u istraživanju dobiveno je iz zatvorenih češera (3/kontrola, 4, 5, 6 i 7 godina starosti) u nižim (0-200 m) i višim (800-1000 m) visinskim zonama Mersin- Anamurske regije rasprostranjenih od mora prema unutrašnjosti. Sjeme je klijalo u mraku pri konstantnoj temperaturi od 20 °C 28 dana. Na kraju testa klijavosti provedena je dvostruka analiza varijance o postotku klijavosti 10., 14. i 28. dana, te je utvrđeno da su interakcije između nadmorske visine i starosti češera značajne (p = 0,05). Kao rezultat značajne interakcije između dviju skupina, srednji test razdvajanja (Tukey test) pokazao je da je najveća klijavost bila 89,0% u kontrolnoj skupini, a najniža 77,5% u 7-godišnjim češerima. U zoni viših nadmorskih visina najveća klijavost iznosila je 74,0%, a najmanja 71,0%. Dobivena je iz sjemena starih 5 odnosno 7 godina. Općenito, vrijednosti klijavosti u zoni niže nadmorske visine bile su veće od onih u zoni više nadmorske visine. Međutim, smanjenje vrijednosti klijavosti od kontrolnog do 7-godišnjeg sjemena bilo je veće u zoni niže nadmorske visine nego u zoni više nadmorske visine. Studija je pokazala da je na stopu klijanja i postotak, nadmorska visina učinkovitija od starosti češera. Ključne riječi: crveni bor; zatvoreni češer; klijavost; postotak klijavosti |
autori: Bilal Çetin | |
| PREGLEDNI ČLANCI | ||
| Igor Poljak, Katarina Tumpa, Antonio Vidaković, Mirna Ćurković-Perica, Marin Ježić, Zlatko Šatović, Zlatko Liber, Marilena Idžojtić | UDK 630*+630+165+907 https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.4 |
137 |
| Očuvanje i upravljanje genofondom pitomog kestena |
|
|
| Sažetak Europski pitomi kesten plemenita je listača od koje imamo višestruku gospodarsku korist. Osim jestivih plodova i kvalitetnog drva, kestenove šume su još od davnina predstavljale važan izvor različitih sirovina. Međutim, intenzivnim korištenjem kestenovih šuma i nasada te pojavom raka kestenove kore, sredinom prošloga stoljeća došlo je do njihovog propadanja i sušenja. Iz tih je razloga u mnogim europskim zemljama pokrenut niz multidisciplinarnih projekta kojima je svrha očuvanje genskih resursa pitomog kestena i njegovog povrataka na nekadašnje značajno mjesto u ruralnim područjima i šumskim ekosustavima. U ovom radu dan je pregled najznačajnijih dugoročnih strategija usmjerenih na očuvanje genofonda ove plemenite listače na europskoj razini, kao i prijedlog smjernica za očuvanje genofonda ove vrste in situ i ex situ metodama na području Hrvatske. Ključne riječi: očuvanje genofonda; konzervacijske jedinice; provenijencije; genetička raznolikost; šumskireprodukcijski materijal |
autori: Igor Poljak Katarina Tumpa Antonio Vidaković Mirna Ćurković-Perica Marin Ježić Zlatko Šatović Zlatko Liber IDŽOJTIĆ, Marilena  ŠL | |
| Jasnica Medak, Ivana Sirovica, Joso Vukelić | UDK 630*228+332+653 https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.5 |
147 |
| Tipologija šumskih čistina |
|
|
| Sažetak Šumske čistine (eng. forest clearings, forest gaps, canopy openings) čine regeneracijske oblike uravnoteženih i pretežito zrelih šumskih sastojina. Kao neizostavan dio dinamike razvoja strukturno stabilnih šumskih kompleksa te posljedica otvaranja sastojinskog sklopa, odlikuju se strukturnom i mikroklimatskom jedinstvenošću te konstantnom promijenjivošću (White i Pickett 1985, Runkle i Yetter 1987, Busing i White 1997, Schliemann i Bockheim 2011). Unatoč brojnim istraživanjima šumskih čistina diljem svijeta, nedovoljno poznavanje ovakvih oblika staništa na našem području, uz varijabilnost sindinamičkih procesa u odnosu na klimu i zemljopisni položaj, najveći su uzroci problematike njihove kategorizacije. Dodatni izazov na području Hrvatske predstavlja i njihova uloga u gospodarenju šumama unutar Natura 2000 mreže (NN 7/2006), zbog čega široko shvaćeni pojam „šumske čistine“ u vegetacijskom smislu čini, ne samo izazov u gospodarenju šumama, nego potencijalno i praktični problem u obliku provođenja mjera zaštite. S ciljem približavanja postojeće problematike njihovog definiranja, ovim je radom, na temelju primjenjivih dosadašnjih istraživanja, uspostavljena strukturna kategorizacija šumskih čistina s obzirom na podrijetlo, tip (oblik), veličinu, prostorni smještaj i vegetacijsku pripadnost prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa Republike Hrvatske, uz prijedlog održivih mjera zaštite. Predložena kategorizacija, vegetacijska pripadnost, jednako kao i mjere zaštite, podložne su naknadnim izmjenama i/ili dopunama te mogu poslužiti kao temeljno polazište budućih istraživanja ovakvih oblika staništa naših prostora. Ključne riječi: strukturne karakteristike šumskih čistina; vegetacija šumskih čistina; dinamika šumskih čistina |
autori: MEDAK, Jasnica ŠL Ivana Sirovica VUKELIĆ, Joso ŠL | |
| Ana Šujica, Martina Obradović, Mia Lovreković, Veronika Šušnjara, Dominik Paparić, Željko Španjol, Boris Dorbić | UDK 630* 652 https://doi.org/10.31298/sl.147.3-4.6 |
155 |
| Valorizacija značajnog drveća na području Šibensko-kninske županije |
|
|
| Sažetak Značajna (stara, vrijedna) stabla osim kulturološke vrijednosti, povećavaju i vrijednost „lokalne“ imovine te utječu na estetske vrijednosti prostora. Cilj rada bio je valorizirati (estetske i funkcionalne karakteristike značajnih stabala na javnim gradskim krajobraznim površinama Šibensko-kninske županije) u cilju izrade katastra značajnog drveća. Terensko istraživanje provedeno je na 10 mikrolokaliteta u razdoblju od 2019.do 2020. godine na području Šibensko-kninske županije. Odabrana značajna stabla (131 jedinki na 10 mikrolokaliteta, odnosno Knin 1 (21), Knin 2 (2), Primošten 1 (6), Primošten 2 (20), Šibenik 1 (9), Šibenik 2 (1) i Šibenik 3 (1), Zaton 1 (16) i Zaton 2 (6), Skradin (49) procijenjena su VTA metodom (Vizualno-kontrolna metoda). Rezimirajući istraživanja dalo se zaključiti da je većina stabala u relativno dobrom stanju. Anketno ispitivanje provedenoje na 102 ispitanika diljem županije. Prosječne ocjene ispitanika o estetskim i funkcionalnim karakteristikama značajnih stabala na javnim gradskim krajobraznim površinama bile su: Šibenik 1 (4,15), Zaton 2 (3,96), Zaton 1 (3,71), Šibenik 2 (3,61), Skradin 1 (3,53), Primošten 2 (3,49), Knin 1 (3,26), Primošten 1 (3,20), Šibenik 3 (3,10) i Knin 2 (2,93). Ključne riječi: značajna stabla; katastar; valorizacija; javne gradske krajobrazne površine; Šibensko-kninska županija |
autori: Ana Šujica Martina Obradović Mia Lovreković Veronika Šušnjara Dominik Paparić ŠPANJOL, Željko ŠL Boris Dorbić | |